Odlomak: Šenoa pripovijeda kako su Mlečani uspjeli uvjeriti zapadni svijet, osobito papu Klimenta i nadvojvodu Ferdinanda, kako uskoke kao razbojnike u interesu mira i čovječanstva treba uništiti.

Iz recenzije: ’’Radnja romana zbiva se na razmeđu 18. i 19. stoljeća u vrijeme burnih povijesnih događaja izazvanih revolucijom u Francuskoj 1789. godine. Hrvatska je u to doba bila podijeljena: sjeverozapadni dio zemlje je u Habsburškoj Monarhiji, a Istra, Primorje i Dalmacija pod vlašću Mletačke Republike... U bitkama protiv Napoleona u Italiji, na austrijskoj strani, sudjeluju i mnogi Hrvati, među njima i oni iz Primorja i Dalmacije o kojima je riječ u romanu... Običaje, navike, naravi, događaje, povijesne i nepovijesne ličnosti Aralica kreira s tolikom preciznošću, s gotovo nevjerojatnim detaljizmom, a i s velikom sklonošću prema neobičnosti, da literarna slika djeluje nestvarno. Graditelj svratišta, kao kruna prognaničke tetralogije, roman je iznimne uvjerljivost i: ima priču, sudbinu, ideje i - gotovo nevidljiv, što znači izvrstan jezik.’’

Reč izdavača: ’’Gjalski je bio sanjar i lirik, ali bio je istovremeno i svjedok i svojevrsni kroničar zagorskoga plemenitaškoga svijeta osuđenoga na propast. U ovoj je knjizi ponuđeno deset njegovih pripovijedaka: Noćni zapisak iz doma, Na groblju, Perpetuus, Žrtva, Pelud, Lirski intermezzo, Čudnovati tesar, Sveta noć, Nacionalna ekonomija i Sa šetnje.’’

Reč izdavača: ’’Znameniti Marul, jedna od legendarnih osobnosti hrvatske kulture, veliki pisac, intelektualac i rodoljub, ali ujedno i priznati europski humanist, svojim je spjevom Judita - označio novo veliko doba naše nacionalne književnosti i tako s pravom zadobio ime oca hrvatske književnosti. Uz modernu transkripciju teksta u knjizi se nalazi i pretisak prvog izdanja, cjelovit rječnik Judite s komentarima a pobrojena su i sva izdanja Judite izišla od 1521. do 1995.’’

Iz recenzije: ’’Raskošna, diskretna a zapravo senzacionalna monografija o pola veka trajanja najprestižnije nagrade za poeziju u Srbiji. Precizna hronologija i istorija nagrade pored bibliografija donosi i draž žive pesničke reči laureata i članova žirija i ekskluzivne fotografije sa dodela. Dokument o tome da poezija ima važnu funkciju i van korica knjige, dokument važan za istraživače, pesnike, one koji će tek pisati i nadati se, ali i za one koji je nisu dobili.’’

Sadrži: Život Arsenjeva (roman), Antonovke, Gospodin iz San Francisca i Čangovi snovi (pripovijetke), Autobiografske bilješke, Gorki, Nobelovi dani (autobiografski zapisi).

Sadrži sledeće drame: Bundu od dabrovine, Hannelino uznesenje, Michaela Kramera, Herberta Engelmanna, Pred suton; berlinsku tragikomediju Štakori i rekvijem Pomračenja.

Iz recenzije: ’’Zamišljena kao hardware i software istarske hrvatske kulture, kao veliki čakavski rječnik, vokabular dijalekta i povijesti, leksikon pojmovlja, osoba i iskustava, ova pismarica ditinjska Milana Rahovca sažima priču o Istri njegove mladosti i djetinjstvai podsjeća na priču o Istri njegova oca i djeda.’’

Zbirka priča.

Iz recenzije: ’’Diogenes je posljednji Šenoin dovršeni povijesni roman: na neki način on je i eksperimentalan i nov. U njemu se ne opisuju veliki panoramski prizori, ratovi i sukobi na bojnom polju; roman je praktički, sav zatvoren u četiri zida, u interijere, bilo banskih dvora, bilo privatnih plemičkih kuća i kurija, ili toplih građanskih, obrtničkih ambijenata i prije svega temelji se na dijaloškom obliku kao osnovi dinamike i dramskog obilježja radnje. Zasnivajući Diogenesa na principu konverzacijskoga povijesnog romana, kroz koji dolaze do punog izražaja i povijesne i intimne i nepovijesne (često još bitnije) situacije koje, zajedno, iskazuju ne samo političke događaje nego i atmosferu duha vremena oko polovice 18. stoljeća.’’

Iz recenzije: ’’Koraljka je galeristica koja je iza sebe ostavila prošlost, ali strahuje od budućnosti u kojoj ostaje bez oslonca. Njezin Luka je teško bolestan i jedva dišući moli je da pozove četiri važne žene koje bi na kraju želio vidjeti. Lukin poziv na okupljanje njegovih žena svojevrsna je ispovijed i želja da Koraljka upozna dio njega o kojem nije ništa znala. Koraljka je mnogo mlađa od Luke, samouvjerena žena, koju Lukin poziv drugim ženama potrese više nego što je to sama sebi spremna priznati. Atraktivan i pitak roman „Lukine žene“ na visokoj je zanatskoj razini, kao i Pismestrovićeve karikature, a kao što je u pozadini Pismestrovićevih karikatura visoka umjetnička vrijednost, tako i njegov roman ima drugu razinu na kojoj otvara egzistencijalistička pitanja: - Čini li naš život samo ono proživljeno, događajno i manifestno, što smo podijelili se najbližima? Ili smo više od toga što nam se dogodilo i naši životi obuhvaćaju i one zanemarene događaje na koje smo utjecali svojim slučajnim i namjernim postupcima, čije posljedice tek kasnije uviđamo? Pismestrović insajderski uvjerljivo opisuje zagrebačku umjetničku i galerističku scenu, snažne likove u životnim krizama kasne srednje dobi i otvara problem povjerenja u obitelji. Svoj prvijenac objavljuje s navršenih sedamdeset godina, a potpisuje i portrete na naslovnici.’’

Iz recenzije: ’’Jedinstveni Drago Štambuk priopćuje nam sve svoje pjesničke istine, duboke i važne, na veoma originalan i pjesnički savršen način. Njegove su pjesme i proze užitak za književne sladokusce: ima tu svakoga stilističkoga obilja i rijetkosti koje svjetlucaju pred nama kao drago kamenje jednoga snažnog i samoniklog duha podrijetlom s našega otočja, s duhovno vječno plodnog Mediterana.’’

Reč izdavača: ’’Nehajevljev Bijeg tipičan je primjer proze hrvatske moderne koji je zbog preoštre kritike autorova suvremenika A. G. Matoša dugo godina nepravedno skupljao prašinu na policama biblioteka koju su otresali samo predani kroatisti. Kako bi učenici lakše mogli pratiti Nehajevljev tekst, na rubnicama knjige objavili smo tumačenja nepoznatih riječi i pojmova, a Mirjana Živny u metodičkoj se obradi osvrnula na važna obilježja Bijega i utjecaje što ih je autor imao na razvoj hrvatske književnosti.’’

Zbirka izabranih dela. Reč izdavača: ’’Izbor iz djela jednoga od najvećih hrvatskih suvremenih književnika, književnog znanstvenika i prevoditelja Ivana Slamniga pružit će uvid u sintezu autorova književnog opusa u svoj njegovoj raznolikosti. Izbor sadrži zbirku najvažnijih i najpoznatijih pjesama, dvije novele, dvije radiodrame i dvije književnoznanstvene studije. Knjiga je opremljena prilozima - predgovorom, životopisom, izborom citata iz prikaza i književnopovijesnih radova o Ivanu Slamnigu, popisom njegovih knjiga i bibliografijom radova o njemu.’’

Zbirka proza. Iz recenzije: ’’Nije slučajno da ovih dvadeset proza autor nije objedinio naslovom ni jednom pojedinom, nego novim naslovom koji na metaforičkoj razini sugerira tumačenja: Balade o šiblju i vodama doista je niz balada o nekim ljudskim sudbinama koje su se na različite načine pokušale uklanjati životnim vodama. Pri tom u Baladama to nisu vode povijesti i politike kojima likovi većine njegovih kasnijih proza nisu izbjegle, ovdje je riječ o nekim posve životnim okolnostima koje postaju građom za priče o malim ljudima kojima priroda daleko više određuje život nego što bi sami to htjeli. Poput svih vrsnih i mudrih pripovjedača, Aralica ne nameće tumačenja i poante, nego jednostavno samo pripovijeda, jednako uzbudljiv u minucioznom opserviranju vanjskih opisa prirodnih ambijenata kao i u introspektivnom poniranju do strahova i stanja svojih likova.’’

Zbirka od dvanaest pripovedaka: Carske kočije, Veprovi, Zrno ječma, Školjka, Mravi, Ne dijeli nedjeljivo!, Pazi da svijetlo u tebi ne postane tama, Životopis Jusufa Maškovića, Stjegovi nad bijelim ljiljanima, Propast magnuma, Nema grijeha u stopalima i Prvoš.

Reč izdavača: ’’Doživio je u Hrvatskoj priličan odjek, osobito nakon Drugoga svjetskog rata, ali je danas potrebno predstaviti Francea na nov i relevantniji način, tj. uzeti u obzir ono što prethodni naraštaji nisu prepoznali: lucidan, polemički i rijetko proročki odnos prema povijesnoj zbilji. Izbor iz djela sadrži romane Bogovi žeđaju (preveli Branka i Ivo Hergešić) i Otok pingvina (prevela Ksenija Jančin), pripovijetku Modrobradi i njegovih sedam žena (prevela Ksenija Jančin).’’

Iz recenzije: ’’U ovoj revolucionarnoj knjizi, autorka Lolet Kubi – pesnikinja, kritičarka kulture i aktivistkinja – podiže svoj proročanski glas protiv ludila konvencionalne medicine, nudeći radikalnu i strastvenu argumentaciju u prilog samoizlečenju verom, zasnovanu na nepriznatoj moći placebo efekta.’’

Zbirka poezije.

Izbor crtica i kratkih priča

Podnaslov dela glasi: Dječje pjesme pučkog izvorišta ili podrijetla. Odlomak: U knjizi su obrađene hrvatske pučke lirske dječje pjesme te pjesme hrvatskih dječjih pjesnika nadahnute duhom i oblikom takvih pjesama. Knjiga sadrži opsežnu studiju o cjelokupnoj problematici dječje pjesme poznate u svijetu kao nursery rhymes, s posebnom razradbom takvih hrvatskih pjesama za malu djecu, koje autor naziva malešnicama. Cjelovitosti predstavljanja te problematike pridonosi i autorov opsežan antologijski izbor osobitih hrvatskih pjesama za djecu.

Reč izdavača: »U svakom slučaju ja sam tu, jer sam pisao pjesme, apsolutno nekoristan proizvod, ali gotovo nikad škodljiv i u tome leži neka njegova plemenitost«, izjavio je na dodjeli nagrade talijanski nobelovac Montale kojega predstavljamo izborom pjesama iz zbirki ’’Sipine kosti’’, ’’Prigode’’, ’’Oluja i drugo’’, ’’Satura’’, ’’Dnevnik iz 71. i 72.’’, ’’Bilježnica četiriju godina’’ i ’’Ostali stihovi i rasute pjesme’’.

Kao što i sam autor Žarko Trebješanin kaže, ovaj Leksikon je nastao u potrebi da pomogne čitaocu da izbegne stereotipne zablude i uobičajne greške u upotrebi psihoanalitičkih termina i pojmova, olakša mu razumevanje nastanka i značenja ključnih psihoanalitičkih postavki i teorija, i uz sve to, po mogućstvu, da ga podstakne da se upusti u avanturu samostalnog istraživanja izvornih psihoanalitički spisa. Pred nama je šesto, dopunjeno izdanje, a već kada se, 1993. godine pojavilo prvo izdanje, pod naslovom: Psihoanaliza – mali leksikon, izazvao je veliku čitalačku pažnju i odmah nagrađen od strane Društva psihologa Srbije, za naučni doprinos našoj psihologiji, nagradom „Borislav Stanković“.Ovo izuzetno delo neporecive naučne vrednosti, još jednom nas podseća da su bez psihoanalize nezamislive, ne samo savremena psihologija, psihijatrija, pedagogija, antropologija, sociologija već i moderna i lingvistika, semantika, književna teorija i kritika. Književnost, umetnost, pozorište i film, su toliko prožete psihoanalitičkim saznanjima, da se može reći da je psihoanaliza značajno obeležila kulturu XX veka.