Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 17785 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Deca Nedođina putuju vašim krvotokom poput kobnog ugruška. Miloš K. Ilić vam ne dozvoljava ni zapetu opuštanja i odvodi vas tamo gde do sada niste bili, dakle na samo dno raspadajućeg društva koje se u sve ispraznijoj stvarnosti migolji poput obezglavene i na sitnu parčad iseckane jegulje. Po tom dnu češće trči nego što hoda Ivan Drnčula zvani Rambo, pripadnik poslednje generacije Titovih pionira, iz čije perspektive ruševine zauvek ukinutog sveta izgledaju baš onako kako ruševine i izgledaju. Niko, dakle, u Deci Nedođina nije pošteđen od nadiranja besmisla i niko ovom besmislu neće uteći. Jozefa K. je na kraju čuvenog Kafkinog romana makar preplavio stid, dok Ivan Drnčula zvani Rambo nije mogao da računa na toliki luksuz. Zato je ovo roman koji se čita i nakon njegove poslednje rečenice. Vule Žurić Miloš K. Ilić rođen je 1987. godine, u Pančevu. U rodnom gradu je pohađao osnovnu i srednju školu. Studirao je dramaturgiju na FDU. Izdao je zbirke pripovedaka Priče o pivu (Laguna, 2008) i Umorni kao psi (Partizanska knjiga, 2017). Dobitnik je nagrade „Edo Budiša“ (2018) za zbirku priča Umorni kao psi. Radio je kao dramatrug na predstavama „Mizeri“ (Atelje 212) i „Tačka ključanja“ (premijera SKC Beograd), čiji je i autor. Diplomska drama „Čovek bez mase“ izvedena je 2013. godine na Ex Teatar Festu, u Pančevu. Za Radio Beograd napisao je radio drame: „Ruka“, „Rat“, „Smrt Kraljevića Marka“, „Metak u mrak“, „Rabadžije“, „Trči“, „Lotrek“, „Po zanimanju Očivad“, „Slepi“, „Lotreamon“, „Ogledala Danice Marković“, „W.“ Objavljivao priče u časopisima: „Polja“, „Koraci“, „Rukopisi“, „Kvartal“, „BUNKER“, „NIN“, „Trag“, „SENT“, „Dometi“, „Zlatna greda“, „Prosvjeta“, strane.ba, eckermann.org.rs; kao i u antologijama „Gavrilov princip“ (2014) i „Pre vremena čuda“ (2020)
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Revolucionarni roman koji je promenio savremeni svet Četrdesetogodišnja Tuva Randers je bibliotekarka i samohrana majka. Volela bi da je prisnija sa kolegama, da ima više prijatelja, ali nekako su svi distancirani. Imala je ona ljubavnike, izvesnog B. i Karija, koji su je ostavili, ima i dva sina tinejdžera, lepe plavokose momke s kojima je izuzetno bliska, kojima je utočište, dok im je otac uzor. A onda na svoj četrdeseti rođendan Tuva ulazi u restoran da pojede biftek. Zna da ne bi trebalo, to je luksuz, a i zadnjica joj je sve veća, ali deca su kod oca ove nedelje i niko je ne čeka kod kuće. Tu upoznaje muškarca sa kojim zapleše, koji je povede svojoj kući i – siluje. Veže je, bičuje, siluje. Jer „žene uživaju u tome“. Tuva ne želi da ga prijavi policiji, pošla je sa njim dobrovoljno – a i ko bi silovao tako običnu, neuglednu i nebitnu sredovečnu ženu? Još i ako bi se to pročulo, kakav bi tek onda bila uzor svojim sinovima? Zato Tuva odlučuje da se osveti: silovaće tog muškarca i predati se policiji. Iako se može čitati kao studija slučaja o osveti silovane žene, roman Muškarci se ne mogu silovati na kraju se preobražava u osudu patrijarhalnog društva. Priča o „konvencionalnoj“ Tuvi, koja se od samohrane majke pretvara u anđela osvete izazvala je žestoku debatu u skandinavskim zemljama nakon objavljivanja 1975. godine. Nekada meta medijskog linča i javnog ispoljavanja mržnje, Merta Tikanen je danas prepoznata kao jedna od prvih spisateljica koje su dovele u pitanje podelu rodnih uloga u književnosti, a njen revolucionarni roman postao je književni klasik.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Koristeći umereno elemente strave, avanture i akcije, autor rasvetljava ulogu misterioznih vanzemaljskih manifestacija u nuklearnim incidentima koji su pratili Projekat Menhnetn, i nesreće u Černobilju i Fukušimi. Posebna zanimljivost je razotkrivanje važne uloge jugoslovenske nauke u opažanju „entiteta” odgovornih za brojne atomske katastrofe na Zemlji. Kolaž dramskihi kvazi-dokumentarnih zapisa uvodi čitaoca u događaje koji glavne junake, programerku Ninu i inženjera Jovana, vode u avanturu tokom koje će da proputuju tri kontinenta, upoznaju ekscentrične likove i sukobe se sa opasnim neprijateljima u borbi za život celog čovečanstva.U nekoliko paralelnih zapleta, sudaraju se ljudska etika i želja za opstankom u borbi protiv pohlepe, korupcije i žudnje za večnim životom a u središtu svih događaja su misteriozni vanzemaljski entiteti i njihovi apokaliptični planovi. Taj dijalistički sukob ljudske, veštačke i vanzemaljske inteligencije, dovodi antutopiju do neumitnog kraha postavljajući čitaocu dva pitanja:Da li je čovek zaista sposoban da uništi svet i kako izgleda granica koju mašina mora da pređe da bi postala biće?