Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 11777 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Red VALENTINO original haljina, prelepa je, knit, gornji deo kao džemper, a dole takodje tkanje. Presijava se, blago svetlucav materijal. Rukavi 3/4. Divna je.. par puta nošena, kao nova. Piše xs, ali je pre za s velicinu. Boja nesto izmedju roze i kajsija boje.
-Ova prelepa haljina se izradjuje u kombinaciji pamucne postave koja je prekrivena sa cipkom. -Duzina haljine je od 85-100 cm koja zavisi od vase velicine i visine. -Namenjena je za velicine XS,S,M,L,a za vece brojeve koji se izradjuju po vasim merama se doplacuje u zavisnosti od vase velicine. -Pamuk ponuda boja : crna, svetlo krem, crvena, kajsija, teget plava, svetlo siva, ciklama. . . -Cipka ponuda boja - crna, bela, crvena. . . pa me kontaktirajte pre kupovine radi provere, i da vam potvrdim velicinu, duzinu haljine, materijal, boju, rok isporuke. -Rok isporuke na vasu adresu do 3-5 dana od dana dogovorene kupovine. -Pre kupovine se dogovaramo preko poruka oko detalja vezanih za ovu haljinu, kombinaciju boja, velicinu, duzinu zbog vase visine, i za datum isporuke. -Za kupce iz Novog Sada preuzimanje licno na mojoj adresi, ili kako se dogovorimo. Za ostale kupce posle dogovora saljem Postexpresom na vasu adresu koju navedete. . . -Starim musterijama, i proverenim clanovima po zelji postoji mogucnost slanja pouzecem. -Pregledajte i ostale nase predmete koji su u prodaji jer pored velikog izbora haljina i kompleta u prodaji jos imamo dobrih knjiga, raznih tehnickih predmeta. . . Tabela velicina . . . . . . . . . . . GRUDI STRUK BOKOVI .. XS -. . . . . .75. . . . . .60. . . . . . . .82 . .S -. . . . . . 80. . . . . .64. . . . . . . .88 . M -. . . . . . 85. . . . . .70. . . . . . . .92 . L -. . . . . . 90. . . . . .76. . . . . . . .98 . XL -. . . . . . 95. . . . . .82. . . . . . . .104
Izuzetna vecernja haljina Jil Sander. Kupljena u Italiji u zvanicnoj radnji. Haljina je svilena, postavljena, sa fantasticnim gornjim delom od tankih trakica, koje se prelivaju preko ramena. Haljina divno stoji, prati liniju tela, bas ekskluzivan komad. Nosena je samo jednom u posebnoj prilici, kao nova. Placena je mnogo vise. Velicina 38 ili M.
Ekskluzivna nova Le Chateau crna haljina, korset u girnjrm delu. Pogodna je za različite svečane, ekskluzivne prilike. U trendu, XS/ S veličina, Le Chateau 5. Ima tanke bretele (dugačke 25cm napred), gornji deo haljine je sa šljokicama. Na struku se nalazi satenska mašna, odakle se širi do kolena. Haljina ima u strukturi korset tako da brus nije potreban, zakopčava se na rajsfešlus na leđima. U grudima je široka 36-37cm, u struku okvirno 29-30cm, dugačka je 87-88cm. Materijal je poliesterski, mesavina, postava acetat. Gornji deo je kao korset, elasticno. Hemijski ocisceno. Firma je renomirana kanadska kompanija, sajt http://www.lechateau.com/style/jump/LITTLE+BLACK+DRESS+SHOP/category/cat37630733.
kao na slikama retko New Theories of Revolution: A commentary on the views of Frantz Fanon, Regis Debray and herbert Marcuse Woddis, Jack Published by Lawrence and Wishart, 1972 1. edition nove teorije revolucije marksizam filozofija xx veka markuze herbert Revolucija (lat. revolutio, „preokret”), u opštem slučaju, radikalna je promena drušvenih odnosa. U političkom označava korenitu promenu društvenog uređenja. Reč revolucija znači preobrat. U nekim revolucijama učestvuje veliki broj ljudi, ili čak većina neke socijalne grupacije ili naroda, dok u neke revolucije vodi samo mala grupa revolucionara. Aristotel je opisao dve vrste političkih revolucija: (i) Potpuna promena iz jednog sistema u drugi i (ii) izmena trenutnog sistema[1] Revolucije su se pojavljivale kroz istoriju i bile su različitih načina, trajanja i ideologija. Rezultati uključuju velike promene u kulturi, privredi i društveno-političkim ustanovama. Akademske rasprave o tome šta čini, a šta ne čini revoluciju se vrte oko nekoliko pitanja. Rana proučavanja revolucija ponajprije su analizirala događaje u evropskoj istoriji s gledišta psihologije, ali novija proučavanja uključuju svetske događaje kojima se bavi i nekoliko društvenih nauka uključujući sociologiju i politikologiju. Nekoliko generacija akademske misli o revolucijama je stvorilo puno suprotstavljenih teorija i u mnogočemu doprinelo u trenutnom razumevanju ove složene pojave. Većinu istorijskih revolucija prati revolucionarni teror. Vrste[uredi | uredi izvor] Vatova parna mašina u Madridu. Razvoj parne mašine pokrenuo je industrijsku revoluciju u Ujedinjenom Kraljevstvu te u celom svetu. Parna mašina je bila napravljena za pumpanje vode iz rudnika uglja omogućujući spuštanje rudara ispod nivoa vode. Postoji puno različitih tipologija revolucija u društvenim naukama i literaturi. Na primer, klasični naučnik Aleksis de Tokvil razlučivao je[2] : 1) političke revolucije 2) iznenadne i nasilne revolucije koji ne traže samo utemeljenje novog političkog sistema već transformaciju celog društva i 3) polagane ali brišuće transformacije celog društva koja se događa nekoliko generacija (pri. religija). Jedna od nekoliko različitih marksističkih tipologija deli revolucije u predkapitalističke, ranoburžoaske, buržoaske, buržoasko-demokratske, rane proleterske i socijalističke revolucije.[3] Čarls Tili, moderni istraživač revolucija, radi razliku[4] između puča, smanjenja moći, građanskog rata, pobune i „veličanstvene revolucije“ (revolucije koje su preobrazile ekonomske i društvene strukture kao takođe i političke institucije, kao što je Francuska revolucija iz 1789. godine, Ruska revolucija iz 1917. godine ili Iranska revolucija u Iranu).[5] Ostale vrste revolucija, stvorene za ostale tipologije, uključuju društvene revolucije; proletersku ili komunističku revoluciju (nadahnute Marksističkim idejama kojima je cilj zamena kapitalizam komunizmom); neuspele revolucije (revolucije koje nisu uspele da osiguraju moć nakon privremenih pobeda ili prevelikih uključivanja); te nasilne kontra nenasilnih revolucija(Baršunasta revolucija). Izraz revolucija se takođe koristio kako bi se obiležile velike promene nevezane uz politiku. Takve revolucije su obično prepoznate kao one koje su preobrazile društvo, kulturu, filozofiju i tehnoglogiju puno više nego političke sisteme; često su poznate kao društvene revolucije[6]. Neke mogu biti globalne, dok se neke mogu ograničiti samo na pojedinu zemlju. Jedan od klasičnih primera upotrebe izraza svetska revolucija u tom kontekstu je industrijska revolucija (uoči da takve revolucije takođe pristaju Tokvilovoj definiciji „polaganih revolucija“.[7] Socijalne i političke revolucije[uredi | uredi izvor] Sloboda predvodi narod, slika Ežena Delakroa u čast Julske revolucije 1830, koja je postala opšte prihvaćena kao simbolika francuskih narodnih ustanaka protiv monarhije Političke revolucije često prati nasilje, i velike promene u strukturama moći koje često rezultuju novim institucionalizovanim nasiljem, kao što je bio slučaj sa ruskim i francuskim revolucijama (koje su pratile „čistke“ i „Teror`). Politička revolucija je nasilna zamena jednog skupa vladalaca drugim (kao što se dogodilo u Francuskoj i Rusiji), dok je socijalna revolucija fundamentalna promena u socijalnoj strukturi društva, kao što su bile Protestantska reformacija ili Renesansa. Međutim, ovo razgraničenje je retko jasno, jer većina političkih revolucija teži da iznese i socijalne revolucije, i imaju osnovne filozofske ili socijalne motive koji ih predvode. Najpoznatije revolucije sa ovakvim motivima u modernom svetu su bile liberalne revolucije i komunističke revolucije, kao i povremene nacionalističke revolucije. Za razliku od revolucija, pučevi često ne teže promenama izuzev promene trenutnog vođe. Neki politički filozofi smatraju revolucije sredstvima za postizanje svojih ciljeva. Većina anarhista se zalaže za socijalnu revoluciju kao sredstvo slamanja struktura vlasti, i zamenjivanja ih ne-hijerarhijskim institucijama. Socijalne i socijalno-političke revolucije često spadaju u najradikalnije socijalne pokrete. One utiču na sve društvene komponente, uvode novi socijalni poredak i(li) teže da unište sve ili skoro sve starije strukture. Među marksističkim komunistima postoji podela na one koji su podržavali Sovjetski Savez i ostale takozvane komunističke države, i na one koji su kritički nastrojeni prema ovim državama (neki ih čak odbacujući kao ne-komunističke), na primer trockisti i ortodoksni marksisti. Lenjin, vođa oktobarske revolucije, drži govor. Socijalne i političke revolucije često bivaju „institucionalizovane“ kada ideje, slogani, i ličnosti koje učestvuju u revolucijama nastave da igraju važnu ulogu u društvu, dugo nakon što je revolucija okončana. Komunističke države su često institucionalizovale svoje revolucije kako bi dale legitimitet svojim vladama. Neke ne-komunističke države, kao što su SAD, Francuska ili Meksiko su takođe institucionalizovale revolucije, i nastavljaju da slave sećanje na svoje revolucionarne prošlosti kroz praznike, pesme, i na druge načine. Revolucijama se pristupalo i iz antropološke perspektive. Oslanjajući se na zapise Viktora Tarnera o ritualima i performansima, Bjern Tomasen je tvrdio da se revolucije mogu shvatiti kao „liminalni“ trenuci: moderne političke revolucije veoma podsećaju na rituale i stoga se mogu proučavati u okviru procesnog pristupa.[8] To bi podrazumevalo ne samo fokusiranje na političko ponašanje „odozdo“, već i prepoznavanje trenutaka u kojima se „visoko i nisko“ relativizuju, čine irelevantnim ili podmetnutim, i pri tome se mikro i makro nivoi spajaju u kritičnim vezama. Kulturne, intelektualne i filozofske revolucije[uredi | uredi izvor] Renesansa Protestantska revolucija Naučna revolucija Seksualna revolucija Tiha revolucija Nenasilna revolucija Kulturna revolucija Stounvolska revolucija Tehnološke revolucije[uredi | uredi izvor] Tehnološke revolucije obično dovode do transformacija u društvu, kulturi i filozofiji. Poljoprivredna revolucija Digitalna revolucija Neolitska revolucija Revolucija cena Industrijska revolucija Druga industrijska revolucija
♫ ♪ ♫ ASOS teget haljina+kaiš NOVO Ramena 39 cm, dužina unutrašnjeg šava rukava / od ispod pazuha do ruba rukava/ 18 cm, dužina rukava od ramena 34,5 cm, poluobim od šava do šava ispod pazuha je 47cm, dužina šava od pazuha do ruba artikla je 88 cm, dužina leđa 105 cm. Poluobim struka 39 cm, poluobim bokova oko 49cm. Za sve dodatne informacije Vam stojim na raspolaganju. ❤ Poštovani, među mojim artiklima uglavnom ćete naći visoko pozicionirane svetske brendove i uglavnom su to artikli prirodnih materijala/ pamuk, svila, viskoza, lan, vuna/kašmir/ ili visoko kvalitetnih drugih sastava. Izvolite pogledajte i želim Vam svaki dan od srca nasmejan ❤
♫ ♪ ♫ COS TEGET `A KROJ` HALJINA SA DŽEPOVIMA Širina ramena 44 cm, dužina unutrašnjeg šava rukava / od ispod pazuha do ruba rukava/ 31 cm, dužina rukava od ramena 48 cm, poluobim od šava do šava ispod pazuha je 55 cm, dužina šava od pazuha do ruba artikla je 74 cm, dužina leđa 102 cm. Poluobim struka 60 cm, poluobim bokova 65 cm. Za sve dodatne informacije Vam stojim na raspolaganju. ❤ Poštovani, među mojim artiklima uglavnom ćete naći visoko pozicionirane svetske brendove i uglavnom su to artikli prirodnih materijala/ pamuk, svila, viskoza, lan, vuna/kašmir/ ili visoko kvalitetnih drugih sastava. Izvolite pogledajte i želim Vam svaki dan od srca nasmejan ❤