Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
201-225 od 24810 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Knjiga je dobro ocuvana.. Knjiga Emila Vlajkija o Zapadu i trijumfu racionalnosti! Knjiga je nastala tako što je predavajući u Kanadi na nekoliko univerziteta Vlajki od tih predavanja kasnije napravio knjigu. To olakšava čitanje i to je poseban kvalitet ove knjige. Prvi deo knjige nosi nаziv `Sаvremeno dobа i zаpаd`, i sаstoji se iz tri poglаvljа: `Kаrаkteristike Zаpаdа i njegovog odnosа sа ostаlim civilizаcijаmа`, `Verske osnove nаdmoći Zаpаdа` i `Komunizаm kаo prelаzni periood iz feudаlizmа u kаpitаlizаm`. Drugi deo knjige `Modernizаm i odnosi snаgа`, tаkođe imа tri poglаvljа: `Odnosi u društvu viđeni kаo odnosi snаgа`, `Simboličko, funkcionаlno i pojаvno` i `Dinаmikа institucionаlne vldаvine`. I treći deo, `Osnovni problemi modernitetа`, imа tri poglаvljа: `Nedovoljnа rаzvijenost`, `Nezаposlenost nа Zаpаdu` i `Socijаlnа pаtologijа`. Jedinstvena po svojoj hegelijanskoj perspektivi, svojevrsna trilogija prof.dr Emila Vlajkija, potpredsednika Republike Srpske i uglednog profesora političkih nauka i filozofa, koja predstavlja pokušaj razumevanja i opomene nad svim onim što nam se desilo u predhodnim godinama započinje knjigom „Bednici moderniteta“, u kojoj vaspostavlja svoje hegelijanske okvire i filozofsku matricu u kojoj posmatra dešavanja i tendencije kod nas i u svetu.
Његово право име је Георгије. Отац Ђуре Јакшића, Дионисије (рођен 1806) био је свештеник. Мајка Христина (рођена 1812), била је из свештеничке породице. Осим прворођеног Ђуре, Дионисије и Христина имали су још осморо деце (Максим, Лазар, Мартин, Александар, Јован, Венијамин, Стефанида и Јулијана), од којих је двоје умрло у раном детињству. Ђура је основну школу похађао у родној Црњи, Хацфелду (данашњи Жомбољ) и Сегедину. Три разреда гимназије завршио је у Сегедину. Како је био осредњи ђак, отац је желео да Ђура изучи трговачки занат, те га је слао у Хацфелд на школовање током распуста и у Кикинду у трговачку радњу, али је Ђура сваки пут бежао кући. После завршене гимназије, отишао је у Темишвар (данас Румунија) да учи цртање код Словака Агоста Дунајског. Године 1846. умрла му је мајка Христина. Мотив седморо сирочади, појављује се касније у Ђурином стваралаштву.[1] Уочи револуционарне 1847. године био је студент уметничке академије италијанског сликара Ђакома Марастонија у Пешти, где је био најбољи ученик, али је због револуционарних догађаја морао да је напусти.[2] Вративши се у родни крај, продужио је да учи сликарство у Бечкереку код Константина Данила чувеног сликара тог доба, тражећи сопствени уметнички израз и продубљујући своја знања, између осталог и немачког језика. MATICA SRPSKA odlično očuvana kao nova ROOM.4
Platonova Država (Πολιτεία, Politeia, oko 380. p.n.e.) predstavlja jedno od najvažnijih dela antičke filozofije, kamen temeljac savremene politikologije, ali isto tako i izvanredno književno dostignuće koje vekovima zaokuplja pažnju kako stručne javnosti, tako i tzv. „običnog” čitaoca. Pojam idealističke filozofije ovim delom dobija svoju definiciju jer Platon pišući o idealnom državnom uređenju, ne govori o već postojećoj državi, već o onoj idealnoj koju bi tek trebalo stvoriti. Bertrand Rasel je prepoznao tri dela Države: Od I−V knjige Sokrat vodi raspravu o pravičnosti. Predstavljena je utopija idealnog društva i način obrazovanja čuvara države (vojnika). U VI i VII knjizi Platon definiše „filozofe” zato što oni predstavljaju idealne vladare takve zajednice. Filozofi moraju postati kraljevi ili kraljevi moraju postati filozofi. Alegorija o pećini predstavlja centralni deo čitave knjige u kome se raspravlja o prirodi našeg obrazovanja i potrebi za njim. Treći stalež čine radnici, seljaci, trgovci i robovi. Od VIII−X knjige raspravlja se o modalitetima najboljeg (i najgoreg) državnog uređenja: timokratiji, oligarhiji, demokratiji, tiraniji. Savremeni čitaoci i teoretičari percipiraju ovo Platonovo delo pre kao teoretsko, negoli praktično uputstvo za dobro upravljanje državom. Čak i 24 veka pošto je napisano, ono nam nedvosmisleno ukazuje na neraskidivu, reklo bi se, prirodnu vezu između političkih ciljeva i njihovog uticaja na svakodnevni život ljudi. FORMAT: A5 POVEZ: MEK POVEZ BROJ STRANA:346 P2
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac LEO ŠTRAUS Izdavač GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE – ZAGREB Izdanje 1980 Povez TVRDI Strana 203 Stanje Dobro Edicija TEKA
Civilizacija i etika Albert Švajcer Albert Švajcer opisuje „problem zapadnog pogleda na svet“ kriza civilizacije i njen duhovni uzrok problem optimističkog pogleda na svet etički problem religiozni i filozofski pogledi na svet grčko-rimska etika Renesansni i postrenesansni pogledi Kant Spinoza i Lajbnic Šopenhauer i Niče, i mnogi drugi Etika posvećenosti sebi poštovanje prema životu civilizacijska moć poštovanja prema životu... ima fleku, ne utiče na čitanje