Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
26-50 od 1555 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Odgovori na vaša najvažnija, neočekivana i sva ostala pitanja • Da li su ljudi po prirodi dobri ili loši? • Da li je prihvatljivo držati ribice kao kućne ljubimce? • Da li je moralno ispravno imati decu? • Da li je boja nešto subjektivno? • Da li je kečap smuti? • Postoji li život posle smrti? • Treba li davati novac beskućnicima? • Pitajte filozofa je izuzetna knjiga u kojoj je obrađeno mnoštvo filozofskih pitanja, koja su slučajni prolaznici postavljali filozofima, od onih suštinskih pitanja klasične filozofije (Imamo li slobodnu volju? Zašto postoji nešto a ne ništa?) do nekih od najvažnijih u savremenoj filozofiji (Šta dečaka čini dečakom?). A tu su i zabavna, naizgled kompleksna pitanja za koja niste ni znali da vam treba odgovor (Ako Supermen svoju moć crpi iz Sunca, zašto nije preplanuo?). Ovo je i uspešna knjiga na mnogo načina i na mnogim nivoima. Može da posluži kao idealan uvod u filozofiju za sve koje filozofija zanima a nisu je studirali. Time autor pokazuje da su pitanja kojima se filozofi bave i te kako važna svima nama, a ne samo profesionalnim filozofima. Ističe i koliko je bitno da se filozofsko razmišljanje uvede u svakodnevni život, recimo tako što ćemo razgovarati o teškim pitanjima kao što je smrtnost roditelja. Još važnije, pokazuje da tako osetljivoj temi treba pristupiti sa filozofskom strogošću koje nema tamo gde se inače raspravlja o ličnim i praktičnim pitanjima, na primer u novinskim kolumnama u kojima se nude saveti. Čitaocu će knjiga pomoći da makar malo jasnije razmišlja o ovim i sličnim problemima, da ih pažljivije sagleda i izgradi obazriviji i promišljeniji odnos prema njima. Knjiga je i dobra reklama za filozofe jer odlično demonstrira šta oni to zapravo rade i ruši mit o filozofima kao gomili pretencioznih ljudi koji pišu formalnim žargonom o nerazumljivim pitanjima nebitnim za život. Autorovi odgovori na pitanja koja su postavljali prolaznici pokazuju kako filozofsko promišljanje može da se primeni na svakodnevni život i koliko je značajno za svakoga od nas. Zato, jednostavno, pitajte filozofa.
Format: 24x16 cm. Broj strana: 40 Izdavač i godina izdanja: Cres 1979. Mek povez Dobro ocuvano. Visina postarine je za slanje putem preporucene tiskovine. Moje ostale knjige mozete pogledati preko sledeceg linka: http://www.kupindo.com/Clan/miloradd/SpisakPredmeta
Format: 20x14 cm. Broj strana: 288 Izdavač i godina izdanja: Utopija 2006 Mek povez Vrlo dobro ocuvano. Visina postarine je za slanje putem preporucene tiskovine. Moje ostale knjige mozete pogledati preko sledeceg linka: http://www.kupindo.com/Clan/miloradd/SpisakPredmeta
Na stranom jeziku. Guide ilustre des vingt monasters Deplint grand format ,reconstution des monasters du Mont Athos Format:24x17 cm. Broj strana: 199 Mek povez Odlicno ocuvano. Visina postarine je za slanje putem preporucene tiskovine. Moje ostale knjige mozete pogledati preko sledeceg linka: http://www.kupindo.com/Clan/miloradd/SpisakPredmeta
Format: 24x17 cm. Broj strana: 343 Izdavač i godina izdanja: Pravni fakultet 1991 Mek povez Vrlo dobro ocuvano. Visina postarine je za slanje putem preporucene tiskovine. Moje ostale knjige mozete pogledati preko sledeceg linka: http://www.kupindo.com/Clan/miloradd/SpisakPredmeta
Knjiga je u dobrom stanju. ,,Tako je govorio Zaratustra je delo nastalo između 1883. i 1885., a koje govori o starom šamanu koji se spušta sa svoje planine među narod iz želje da nauči nešto od njih i da narodu podari svoje znanje. Prilikom spuštanja u selo nailazi na razne ljude od kojih doznaje njihove tajne. Zaratustra je zapravo u potrazi za čovekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumeju njegovu filozofiju i ismejavaju ga, međutim ima i onih koji mu se dive. „Zaratustra“ je nemačka verzija imena persijskog proroka Zoroastera (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroasterizma, koji je uticao na judaizam, a zatim i na hrišćanstvo. Dakle, knjiga ne prikazuje istorijskog Zaratustru, o kojem imamo vrlo malo podataka, već se koristi njegova mističnost stvarajući jednog ne-istorijskog Zaratustru, koji želi tradicionalni moral okrenuti naglavačke. Najslavniji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim čovekom i zatim se pita: „Da li je moguće da ljudi još ne znaju da je Bog mrtav?“ Zbog svojih razmatranja to je jedno od najpoznatijih filozofskih dela ovoga autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao Zaratustru i u vrhunce svetske književnosti.``
Stanje kao na slici. Na marginama nekoliko str. pisano pa obrisano korektorom! Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 292
-
Mašine i alati chevron_right Mašine i alati
GLODALO 1 1/4` X 5/8` POGLEDAJTE I MOJE DRUGE PREDMETE NA LIMUNDU I KUPINDU SIFRA: CU1
-
Mašine i alati chevron_right Mašine i alati
rasteretni ventil za motore M33/34 proizvođač IPM Beograd kat.broj 302.29.00 za linijsku pumpu
-
Mašine i alati chevron_right Mašine i alati
filter ulja za lombardini kat.br.11512829/10 proizvođač FRAD Aleksinac
Moderna epoha utemeljena je na specifičnom, nikada sasvim precizno neoblikovanom kulturno-civilizacijskom „projektu" nazvanom modernost. Izvorno vezana za tzv. zapadnu i/ili evropsku kulturu/civilizaciju, modernost se u svom posebnom - posthrišćanskom, bitno desakralizovanom izdanju, sa svesno univerzalističkim pretenzijama, proširila duž čitave planete. Na taj način je stvorena današnja globalna civilizacija, u kojoj se međusobno susreću i sukobljavaju preživele tradicionalne kulture. U ovoj knjizi, prvenstveno na filozofskom, ali i na istorijsko-sociološkom planu, prati se proces nastajanja moderne, „kako i zašto" modernosti, uključujući tu i njenu savremenost, predstavljenu kao odsustvo univerzalnog regulatornog principa, koji pak neprekidno provocira naracije (apokaliptične ili optimističke) o „kraju modernosti".