Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-125 od 45904 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Zane Grey komplet od 6 knjiga, Izdavac Otokar Kersovani, 1983. U odlicnom stanju. 1.Loganovo krdo 2.Družina krivog noža 3.Do posljednjeg čoveka 4.Pljačkaško gnijezdo 5.Crna legija 6.Western Union
1971. Odlično očuvano Retko u ponudi s omotom Friedrich Dürrenmatt (Konolfingen, 5. siječnja 1921. - Neuenburg, 14. prosinca 1990.) je bio švicarski književnik. Pored Maxa Frischa, jedan od najznačajnijih švicarskih dramatičara 20. stoljeća. Slavu je stekao sarkastično-grotesknom komedijom »Posjet stare dame« (Der Besuch der alten Dame), 1956., a isto tako i u komedije svrstanim djelom »Fizičari« (Die Physiker), 1962. godine. Izabrana bibliografija Uredi Es steht geschrieben (1947) Der Blinde (1947) Romulus der Große (1950, drama) Der Richter und sein Henker (1952; kratki roman) `Der Tunnel` (1952; novela) Die Ehe des Herrn Mississippi (The Marriage of Mr. Mississippi, 1952, drama) Der Verdacht (1953) `Theaterprobleme` (1954, esej) Der Besuch der alten Dame (1956, drama) Die Panne (1956, novela) Das Versprechen (1958, kratki roman) Die Physiker (1962, drama) Der Meteor (1966) `Monstervortrag` (1969, predavanje) `Der Sturz` (1971, novela) Achterloo (1982) Justiz (1985) `Die Schweiz--ein Gefängnis. Rede auf Vaclav Havel` (1990, govor) Filmske adaptacije Dürrenmattovih priča Uredi Es geschah am hellichten Tag (1958), TV-verzija iz godine 1997 The Visit (1964, Der Besuch der alten Dame) Once a Greek (1966, Grieche sucht Griechin) Play Strindberg (1969), prema Strindbergovom Plesu smrti Getting Away with Murder (1970) Hyènes (1992) Justiz (1993) The Pledge (film) (2001), prema romanu `Das Versprechen`, temeljenom na scenariju filma `Es geschah am hellichten Tag` Deadly Games (1982, Trapp) Cumartesi Cumartesi (1984, Salamove priče na filmu) Svajcarska knjizevnost Postmoderna proza postmodernizam postmoderni roman
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Mario Puzo ZAKON ĆUTANJA Format: 13x20 cm,2001.god. Broj strana: ,mek povez Za decu dona Rejmonde Aprilea on je bio odani član porodice, usvojeni `nećak` njihovog oca. Za FBI on je bio čovek koji bi radije jahao svoje konje nego što bi se bavio poslovima Mafije. Niko nije znao zašto je Aprile, poslednji veliki američki don, usvojio Astorea Vajolu pre mnogo godina na Siciliji; niko nije ni naslućivao koliko ga je pažljivo obučavao... i kako je, dok su donova deca gradila poštovanja dostojne karijere u Americi, Astore Vajola čekao na svoj trenutak. Njegov čas sada je kucnuo. Don je mrtav, a njegovo ubistvo je jedan krvavi čin u drami ambicije i prevare koja se proteže od smrtonosnih kompromisa jednog FBI agenta, do pohlepe dva korumpirana detektiva Njujorške policije, kao i zastrašujućih planova južnoameričkog narko-kralja. U sukobu neprijateljstava i ljubavi, izdajnika i odanih vojnika, Astore Vajola krenuće za svojom sudbinom. Jer nakon svih ovih godina, ovaj trenutak je u njegovoj krvi... „Izvanredan krimi roman... Odgovarajuća kruna jedne veličanstvene karijere... Kroz čitav roman Puzo uspeva da održi napetost i da zaokupi čitaoca svojim likovima i svojom pričom.“ The Denver Post „Vešto i strasno napisan poslednji roman Balzaka Mafije.“ Time Knjiga u PERFEKTNOM stanju 05
Kao novo Izbor najvažnijih Manojlovićevih dela Todor `Todoš` Manojlović (Veliki Bečkerek, 17. februar 1883 — Zrenjanin, 27. maj 1968)[1] bio je srpski književnik, književni i likovni kritičar i teoretičar i dramski pisac koji je svojom prvom dramom „Centrifugalni igrač“ (1930. godine) postavio temelje moderne srpske drame. Jedan je od najvećih evropejaca srpske moderne kulture.[2] Todor Manojlović Datum rođenja 17. februar 1883. Mesto rođenja Veliki Bečkerek, Austrougarska Datum smrti 27. mart 1968. (85 god.) Mesto smrti Zrenjanin, SFR Jugoslavija Porodica Uredi Todor Manojlović kao dete Todor Potiče iz ugledne i bogate srpske bečkerečke porodice Manojlović, koja je stanovala u Pupinovoj ulici. Todorovi roditelji bili su: otac Nikola Niko Manojlović advokat i Sofija Manojlović rođ. Petrović. Smrt ih je uzela u isti mah, umrli su dan za danom, `od teške bolesti`, nakon 19 godina srećnog braka. Niko je umro 6. decembra, a Soka sutradan 7. decembra 1899. godine. Ostali su iznenada bez roditelja njihovi sinovi Todor i Ivan. Brigu o njima preuzeli su Sofijine sestre Linka Krsmanović i Olga Putić, te brat Joca Petrović. Školovanje Uredi Školovao se Toša kao stipendista `Avramovićeve zaklade`, jedne od 50 bogoslovskih stipendija pri srpskoj patrijaršiji u Sremskim Karlovcima. Počev od 1894. godine, kada je već bio gimnazist u Velikom Bečkereku. Stipendija je iznosila 300 f. godišnje, a on je bio čak šta više rođak zaveštačev.[3] Učio je najpre prava u varoši Nađvaradu, gde se družio sa nekoliko godina starijim mađarskim pesnikom Adi Endreom. Zajedno osnivaju grupu pisaca i umetnika nazvanu `Holnap` (Sutra). To je bila njegova `ulaznica` u književno-umetnički svet, koji će ga potpuno zaokupirati. Od 1910. godine U Minhenu studira istoriju umetnosti, i iz tog vremena je korespondencija sa bečkim književnikom Stefanom Cvajgom. Predstojeće predratne godine bezbrižno provodi u Temišvaru, Firenci, Rimu, Veneciji gde sa oduševljenjem proučava na licu mesta, staru umetnost i njene stvaraoce. Svoj prvi tekst na srpskom jeziku objavljuje 1913. godine u Letopisu Matice srpske. Reč je o prikazu prve knjige Isidore Sekulić: `Saputnici`, koji je napisao pod uplivom poznanika, pesnika Jovana Dučića.[4] Završio je Filozofski fakultet – odsek istorije umetnosti u Bazelu 1914. godine. Stvaralaštvo Uredi Prvi svetski rat ga je zatekao u Italiji. Godine 1916. odlazi na Krf kao dobrovoljac[1], sarađuje u Srpskim novinama i Zabavniku. Od 1920. do 1924. godine bio je sekretar Opere, zatim bibliotekar Senata i profesor beogradske Umetničke akademije. Bio je 1931. godine, kratko i burno, urednik Letopisa Matice srpske u Novom Sadu.[1] Sarađivao je sa mnogim književnim listovima i časopisima, uz veoma zapaženu prevodilačku aktivnost. Odlikovan je, između ostalih nagrada, Palmom Francuske akademije. Napisao je veliki broj pesama, eseja, članaka i kritika koje su obuhvatile sve oblasti umetničkog stvaralaštva. Od drama se izdvajaju: „Centrifugalni igrač“, Katinkini snovi, Nahod Simeon, Opčinjeni kralj, San zimske noći, Comedia dell arte. Između dva svetska rata živi u Beogradu, i učestvuje u javnom životu kao kulturni poslenik. Bio je sekretar Beogradske opere i sekretar Matice srpske i urednik njenog `Letopisa` u Novom Sadu. Bio je bibliotekar Senata od 1931. do 1941. godine. [1]Predavao je istoriju umetnosti na beogradskoj Umetničkoj akademiji.[5] Intenzivno je pratio umetničke događaje i pisao likovne kritike. Sudovi koje je u ovim tekstovima izrekao, povodom izložbi najznačajnijih jugoslovenskih slikara, poslužili su za današnju periodizaciju u likovnoj umetnosti 20. veka. Likovne kritike Todora Manojlovića objavljene su u redakciji Jasne Jovanov, u izdanju Gradske biblioteke Zrenjanin. U zavičaju Uredi Spomen-ploča na kući u Zrenjaninu u kojoj je Todor Manojlović živeo po povratku iz Beograda Stare dane, od 1945. godine taj `večiti neženja` provodi u rodnom Zrenjaninu. Stanuje zajedno sa neudatom polusestrom Verom Putić, u ulici Maksima Gorkog 31 (danas Ulica vojvode Petra Bojovića). Bio je član srpskog PEN kluba, a pod stare dane dobija niz književnih priznanja. Udruženje književnika Srbije mu dodeljuje nagradu za životno delo januara 1968. godine. Umro je ubrzo 27. marta 1968. godine, i sahranjen u porodičnoj grobnici na Tomaševačkom groblju u Zrenjaninu. Na kući gde je stanovao i umro postavljena je spomen-ploča.[6] Pesme drame kritika eseji pozoriste avangarda Međuratna književnost Srpska avangarda Srpski modernizam Moderna poezija Toša Miloš Crnjanski
Hagada - Sarajevska priča Pisac: Duško Anđić ISBN: 978-9958-33-100-8 Ilustracija: Da - crno-bijelo Izdavač: Rabic Broj strana: 222 Književnost, Drama, BiH teme Sadržaj: Hagada - Sarajevska priča knjiga pisana na principu drame sa crno-bijelim fotografijama. Knjiga je glanz .... 1k,1k
lepo ocuvano prosveta 1978 Tamo gde se čudesno susreću prošlost i budućnost stvoren je jedan od najboljih romana srpske književnosti... &bdquoSudbina ne brine za volju ni ljudi ni Bogova, te niko od njih nije srećan zbog onog što jeste. Svako biće hoće da bude nešto drugo.&ldquo Borislav Pekić Oživljavajući nam porodicu Njegovan, u istorijskim sunovratima i značajnim događajima od antičkih vremena, preko Sulejmana Veličanstvenog, do Drugog svetskog rata, Pekić nas kroz ovaj roman vodi do krajnje mitske metafore, plovidbe Argonauta na Istok, po zlatno runo Života. &bdquoZlatno runo obeležava čitavu jednu istorijsku epohu i stoji u samom vrhu književnosti napisane na srpskom jeziku u drugoj polovini XX veka. (...) Roman je ostvaren kao ciklus od sedam velikih samostalnih delova, koji su iznutra povezani porodičnom sudbinom balkanskih Cincara, pomešanih sa srpskim stanovništvom i srpskom građanskom klasom u njenom usponu u raspadanju.&ldquo Predrag Palavestra &bdquoZlatno runo je klasik naše književne epohe i udžbenik za mnoge pisce, alem-kamen jedne književnosti.&ldquo Anđelka Cvijić argonautika