Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 1908 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
lepo očuvano kao na slikama srpsko izdanje Tako je govorio Zaratustra (nem. Also sprach Zarathustra) djelo je njemačkog filozofa Fridriha Ničea, nastalo između 1883. i 1885, a koje govori o starom šamanu koji se spušta sa svoje planine među narod iz želje da nauči nešto od njih i da narodu podari svoje znanje. Prilikom spuštanja u selo, nailazi na razne ljude, od kojih doznaje njihove tajne. Tako je govorio Zaratustra Also sprach Zarathustra.GIF Naslovnica prvoga izdanja On je, zapravo, u potrazi za čovjekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumiju njegovu filozofiju i ismijavaju ga, no ima i onih koji mu se dive. „Zaratustra“ je njemačka verzija imena persijskog proroka Zoroastra (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroastrizma, koji je jako uticao na judaizam i zatim hrišćanstvo. U knjizi postaje jasno da Niče prikazuje „novog“ ili „drukčijeg“ Zaratustru, koji okreće tradicionalni moral naglavce. Najslavniji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim čovjekom i zatim se pita: „Je li moguće da ljudi još ne znaju da je Bog mrtav?“ Zbog svojih razmatranja, to je jedno od najpoznatijih filozofskih djela ovoga autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao Zaratustru i u vrhunce svjetske književnosti. antihrist volja za moc s one strane dobra i zla
Autor (i): Martin Heidegger Format: 24x14 cm. Broj strana: 175 Izdavač i godina izdanja: Niro Mladost 1979 Mek povez Dobro ocuvano. Visina postarine je za slanje putem preporucene tiskovine. Moje ostale knjige mozete pogledati preko sledeceg linka: http://www.kupindo.com/Clan/miloradd/SpisakPredmeta
„Aristotel je mislilac u kome je helenska filozofija dostigla najviši rascvat, jer je ceo helenski svet obuhvatio svojim političkim, i celu prirodu, svojim prirodnjačkim spisima.Aristotel se ne slaže s Platonovom teorijskom osudom dramskog pesništva, i njegov spis O pesničkoj umetnosti, ako se u njemu i ne spominje Platon, nije u stvari drugo nego dopunjavanje i ispravljanje Platonovog shvatanja dramskog stvaralaštva.Na Platonovu osudu umetnosti odgovorio je Aristotel svojim učenjem o katarsi, kao i celom svojom Poetikom, koja se može uzeti kao pritajen protest protiv idealističkog shvatanja njegova učitelja.Ovde su i začeci docnijih ideja o umetnosti kao specijalnoj vrsti mišljenja u slikama. Sve do današnjeg dana zadivljuju nas činjenice koje Aristotel daje u vidu obrazaca analize umetničkih dela.“ Miloš N. Đurić Prevod s originala, predgovor i objašnjenja Miloš N. Đurić
„Ovaj dijalog dobio je ime po gozbi koju je u svome domu priredio mladi tragički pesnik Agaton kad je, u tragičkom nadmetanju, god 416. o Lenejama, prvi put stekao pobedu svojom tetralogijom. Gozba predstavlja vrhunac umetničkog razvitka Platonove ličnosti, ona je njegovo najveće umetničko delo, u kome se udruživanjem dijalektike i mitskoga uobličavanja otkrivaju najdublja saznanja. Ona je ogledalo Platonove mnogostrane ličnosti, jer se u njoj nerazlučno udružuju dijalektičarska oštrina, prirodnjačka obdarednost posmatranja, besednička moć, pesnička mašta, misti carska snaga vizije..“Prevod s originala, pogovor i objašnjenja Miloš N. Đurić
-
Tehnika chevron_right Telefoni i oprema
Ekran nije izgreban, ali leva polovina ekrana nije osetljiva na dodir. Ostalo je u koliko toliko dobrom stanju (pogledajte i slike), mada ga davno nisam koristio. Može da se popravi ekran, ali se možda više isplati za delove. Uz njega ide samo baterija. Ne ide punjač.
-
Tehnika chevron_right Telefoni i oprema
Stanje Kao na slikama prodaje se sa punjacem baterija dobra
Beograd 2009. Mek povez sa klapnama, ćirilica, 164 strane. Knjiga je nekorišćena (nova). U jednom prelomnom trenutku svoga života i rada, Bela Hamvaš (1897-1968) je izveo sopstvenu računicu: šta je hteo i šta je uradio. Račun je porazan i veličanstven: `Morao sam da naučim da svaka muka i nevolja, pad, lom, patnja pripada mojoj sudbini. Morao sam da saznam kako sam ranjen, i pobeđen sam. Nije mi bilo dopušteno da ustuknem. Nije mi bilo dopušteno da se prodam sreći. Na koncu sam počeo da uviđam smisao patnje.“ Delo je ostalo u rukopisu, objavljeno je tek 45 godina posle nastanka i 30 godina posle autorove smrti. Ali je Hamvaš i posle izvođenja ovoga računa nastavio da piše, tako je nastala druga polovina njegovog velikog opusa: eseji, studije, romani. Ispostaviće se da je on jedan od onih velikih stvaralaca čije delo ne zastareva, njegovo vreme tek dolazi, njegova misao će oploditi i osvestiti mnoge čitaoce i stvaraoce.Izuzetna je i veoma retka privilegija koju ima čitalac kada mu je omogućeno da se približi nepristupačnim dubinama jednog ovakvog stvaraoca i mislioca. Hamvaš za sebe tvrdi da je mađarski Hiperion koji je odricanjem i patnjom stigao do istine koju nudi narodu. Hiperion je zapravo sin boga Heliosa, Sunca, koji ljudima i zemlji šalje svetlost i toplotu; ali Hiperion nije samo rođen kao bog, nego je i titan koji je pobeđen u pobuni titana i koga Uran zatvara u podzemnu tamu. On je istovremeno trijumfalni bog i pobeđeni, patnički titan. Za njega ne može ni da postoji sreća u uobičajanom ljudskom smislu. Hamvaš je prevalio ogroman unutarnji put, ali i put realizacije, dok je stigao do ovakvih saznanja koja nam nudi. Izričito veli da bez stvaralaštva, dakle jedne vrste realizacije u književnom delu, ne bi mogao opstati. Ali i pored uzbudljivog sleda Hamvaševe misli, značajno je zapaziti s kolikom pažnjom i usredsređenošću pisac saopštava nizove pisama, pažljivo odabirajući i teme i njihov raspored. Težina misli i lakoća saopštavanja gotovo ljudski nesaopštljivih ideja dozirana je s takvom preciznošću da izaziva potrebu analize i saznavanja više nego ijedno drugo Hamvaševo delo.
Ogledi o sociologiji umjetnosti, Lucien Goldmann Zagreb 1987. Mek povez, 257 strana. Knjiga je veoma dobro / odlično očuvana. Sadržaj: Prcdgovor (Vjekoslav Mikecin) 1. Dijalektički materijalizam i povijest književnosti (prevela Divina Ježić) 2. Skriveni Bog (prevela Ana Buljan) Cjelina i dijelovi Tragična vizija: Bog Tragična vizija: svijet Tragična vizija : čovjek Vizija svijeta i društvene klase Tragična vizija u Racineovu kazalištu 3. Pojam značenjske strukture u povijesti kulture (prevela Ksenija Marković) 4. Geneza i struktura (prevela Ingrid Šafranek) 5. Estetika mladog Lukacsa (prevela Ana Buljan) 6. Uvod u sociologiju romana (prevela Avenka Zurić) 7. Genetičko-strukturalistička metoda u povijesti književnosti (prevela Ingrid Šafranek) 8. Međuzavisnost industrijskog društva i novih oblika kulturnog stvaralaštva (prevela Ana Buljan) 9. Genetov teatar. Pokušaj sociološke studije (prevela Ingrid Šafranek) 10. Pohvalnice III. Saint-Johna Persea (prevela Ingrid Šafranek) 11. O metodi proučavanja kulturnih i književnih tvorevina (prevela Ingrid Šafranek) 12. Subjekt kulturnog stvaranja (prevela Ana Buljan) Bibliografska napomena Kazalo imena