Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
251-275 od 6303 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Nemački romanopisac Erih Marija Remark romani izdanje 1983 god.štamparija Subotica,knjige su odlično sačuvane a naslovi romana su sledeći: 1.Na zapadu ništa novo 2.LJubi bližnjeg svoga 3.Trijumfalna kapija 4.Crni obelisk 5.Nebo nema miljenike 6.Senke u raju Kupac plaća poštarinu.
Izdaje - Agora Beograd ROMAN O TROBOJNOJ ŠAHOVSKOJ TABLI Senka nemoguće razjasniće minulog rata u Bosni i Hercegovini leluja se iznad novog romana Mira Vuksanovića Bihpolje. Njegov narator, neimenovani beogradski pisac, prateći nekoliko ratnih i pararatnih događanja, istražujući dubine padova svojih junaka, ulazi, istovremeno, kako u sudbinske putanje ljudi u neljudskim vremenima, tako i u senovita značenja samog jezika. Putujući od otmenog Mostara Šantićevog i Ćorovićevog, Dučićevog Trebinja i poratno setne pustoši Nevesinja, pa do Banjaluke naših dana i kozarskog Knešpolja Skendera Kulenovića, ovaj uporni svedok trorukog rata, u maniru prozne liturgije ili pomena užasu, vodi svog čitaoca u priču koja se ne da do kraja dopričati, onu o usudu teritorije, “o narodima koji su izašli na slobodu iz Proklete avlije”, o permanentnim istorijama zatiranja drugog. Na pozornici kletve i inata, tragom verski utrojenih znakova, u blato srušenih minareta zvonika i tornjeva, ovaj Vuksanovićev svedok, iza slojeva istorijskog i događajnog podrazumevanja, kroz razmatranje mita opšte nacionalne nedovršenosti, na koncu izvan “verovanja da je Novi Stari most u Mostaru zaista Stari most”, pokušava ispričati priču šahovskoj partiji našeg vremena odigranoj na nemogućoj tropoljnoj šahovskoj tabli, “bez pobednika, a sa okrivljenima”. Prateći povorke bihpoljskih “ukameljenih mrtvih duša”, pomeranje u jeziku ovog romana i simbolično i stvarnosno uverljivo opominjuće svedoči da bihpolje, isto je što i smrtpolje, tropolje, bojpolje, ratpolje, krvpolje, mrzipolje, zlopolje. Stanje knjige kao na slikama Tvrd povez 203.strane
Izdaje - Agora Beograd SRPSKO-HRVATSKI ROMAN Neobična ljubavna priča koja je, na prvi pogled, u senci stvarnog ili imaginarnog putovanja glavnog junaka Pavla vozom između Beograda i Zagreba. To je i prilika da glavni junak pretrese i komplikovane odnose između Srba i Hrvata, Beograda i Zagreba, Crnjanskog i Krleže, nas i njih, Save Šumanovića i Filipa Latinovicza, sebe i drugih, stvarnog i imaginarnog, budnosti i sna. Stanje knjige kao na slikama Tvrd povez 223.strane
Knjige Đorđeta Sibinovića. Jedna knjiga eseja i tri knjige pesama. Knjige su: 1. Ne vredi pričati 2. Svojim rečima 3. Olovka Vilijam Šekspir 4. Vidiš da usisavam Mek povez. Godina izdanja: 2018-2020. S obzirom da rasprodajem biblioteku, svaki vid dogovora je moguć pri kupovini većeg broja knjiga.
Miša D. Jovanić sa dodacima pisanim od strane Antonija Isakovića i Predraga Palavestre. Sa posvetom autora. Tvrd povez. Format: 12.5x17.5 cm Broj stranica: 152 Godina izdanja: 2001. S obzirom da rasprodajem biblioteku, svaki vid dogovora je moguć pri kupovini većeg broja knjiga.
Veoma dobro očuvano! Autor - osoba Sijarić, Ćamil, 1913-1989 = Sijarić, Ćamil, 1913-1989 Naslov Priče kod vode : izabrane pripovijetke / Ćamil Sijarić ; izbor i predgovor Rajko P. Nogo Vrsta građe knjiga Jezik srpski Godina 1982 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Srpska književna zadruga, 1982 (Beograd : Kultura) Fizički opis 314 str. ; 22 cm Drugi autori - osoba Nogo, Rajko Petrov, 1945-2022 = Nogo, Rajko Petrov, 1945-2022 Zbirka Srpska književna zadruga. kolo 75 ; knj. 499 (Karton.) Napomene Predgovor: Sve je nekad zborilo: str. 7-24 Rječnik: str. 305-310 Bilješka o piscu / R. P. Nogo: str. 311-314. Ćamil Sijarić je rođen 13. septembra 1913. godine u selu Šipovice. Osnovnu školu je završio u Godijevu kod Bijelog Polja, a potom od 1927. do 1935. godine pohađao Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju iz koje je istjeran zbog političkih aktivnosti. Školovanje je nastavio u Vranju i u tamošnjoj gimnaziji maturirao 1936. godine, nakon čega je prešao na studije prava u Beogradu. Diplomirao je 1940. godine, a za vrijeme Drugog svjetskog rata službovao je u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj Gradišci i Banja Luci. Za sekretara Suda narodne časti u Banjaluci izabran je 1945. godine, potom je bio novinar lista «Glas» i dramaturg Narodnog pozorišta u Banjaluci. U Sarajevo je prešao 1947. godine, radio u redakciji lista «Pregled». Nakon toga je bio u glavnom odboru Narodnog fronta i redakciji «Zadrugara». U literarnu sekciju Radio Sarajeva je prešao 1951. godine i tu je ostao sve do odlaska u penziju 1983. godine. Umro je 6. decembra 1989. godine. Djela Ram bulja, 1953. pripovijetke, Naša snaha i mi momci, pripovijetke, Bihorci, roman, Sarajevo, 1956, Kuću kućom čine lastavice, 1962, pripovijetke, Sablja, 1969. pripovijetke, Putnici na putu, 1969, pripovijetke, Kad djevojka spava, 1972, pripovijetke, Francuski pamuk, 1980, (dobitnik Andrićeve nagrade) Priče kod vode, 1982, Rimski prsten, 1985, Raška zemlja Rascija, roman, Miris lišća orahova, 1991, Konak, roman, Mojkovačka bitka, roman, Carska vojska, roman, Zelen prsten na vodi, pripovijetke, Zapis o gradovima… Lirika, poezija, Beograd, BIGZ, 1988 MG148 (N)
Odvratna sreća - Giljermo Martines tvrd povez Odlično očuvana U RAVNOTEŽI NUŽNOSTI I SLUČAJNOSTI Giljermo Martines odavno ima svoju publiku u Srbiji; njegova prva dva romana su objavili novosadski „Svetovi“, sledeća dva – beogradska „Laguna“. Antologijska priča Veliki pakaoobjavljena je, kako dolikuje, u „Agorinoj“ Antologiji savremene argentinske priče; no njegove pripovetke nikad dosad nisu kod nas bile objavljivane. Priče odabrane u ovoj knjizi predstavljaju Martinesov literarni svet, trikove njegovog zanata i srećan amalgam naučnika zabrinutog pred enigmom postojanja i malovaroškog teniskog šereta. Po temama koje se kroz sve njegove knjige provlače, može se mirne duše reći da mu je delo veoma koherentno, takoreći monolitno, profesorski kontrolisano i uravnoteženo – bez viška i bez manjka. Martinesova ličnost sa mnogostrukim dnom stvara i takvu književnost, iako to ne podrazumeva konvencijalno pozitivističko uprošćavanje; njegove teme su egzistecijalne, vanvremene, osmišljene kao matematički problemi ravnoteže nužnosti i slučajnosti, hronološkog i paralelnog vremena, stvarnosti i njenih alternativa. Ali logičar kao da se samom sebi pomalo ruga (nikad čitaocu) jer finom ironijom i humorom relativizuje svoj naučni pristup primenjujući ga na nizgled trivijalne teme. U njegovim pričama i romanima pojavljuju se pohotni profesori i izazovne studentkinje, iskusne i uvenule barske dame i golobradi zavodnici, senilne i mrgodne babe i umorni očevi, teniseri, bolničarke, umišljene književne veličine, zločinci i žrtve, običan svet. Naučni metod tek odškrine vrata da pokaže načas kako svakodnevica nije samo ono što se vidi, da banalna stvarnost često sadrži neslućenu višeslojnost koja ponekad može biti fantastična, apsurdna ili jeziva. Privlačnost Martinesovih knjiga – naročito priča – je u toj dobro skrivenoj ruci majstora da prevede univerzalne istine u zanimljive, često napete sadržaje, pritom ne propuštajući žanrovska poigravanja – od Le Karea preko Lafkadija Herna i Poa, do Borhesa i pomalo zaboravljenog Kiroge – i umešno primenjujući Velsovu teoriju fantastike jedne premise. Argentinski pisac rođen 1962. u gradu Baija Blanka, danas je najprevođeniji živi pisac svoje zemlje čije se delo čita na četrdesetak jezika. Proåuo se pripovedaåkom knjigom Veliki pakao (1989), snagu dara potvrdio je prvim romanom O Rodereru (1992), usledili su romani Maestrova žena (1998), Oksfordski zločini (pravi naslov knjige je Neprimetni zločini, a nagrađena je 2003. uglednom nagradom Planeta, prevedena na 35 jezika i prenesena na veliki ekran u režiji Aleksa de la Iglesije), Spora smrt Lusijane B (2007), Ja sam takođe imao biseksualnu devojku (2011) i zbirka priča Odvratna sreća, koja je 2013. autoru donela prvu međunarodnu nagradu za knjigu priča koju dodeljuje kolumbijska fondacija „Garsija Markes”.
Vanja Bulić - Zašto Bog nema auto kao nova Sve svoje sobom vozim. „Za razliku od radija u kolima iz mog detinjstva, današnje zvučne mašine u četvorotočkašima uskoro će umeti da prave palačinke, a zatim će iz upotrebe izbaciti i vozača!“ U još jednoj knjizi Bulićevih duhovitih hronika o našem svakidašnjem životu našla se i tema koja ponajviše opseda današnjeg čoveka okruženog čudima savremene tehnologije. Ali svoju priču o automobilu pisac je obojio satiričnim tonovima o našem društvu, našim navikama i mentalitetu koji se nije mnogo promenio od vremena kočija i konjskih tramvaja do danas. Posebna vrednost Bulićeve automobilijade su i podjednako duhovite ilustracije Špire Radulovića, namenski urađene za ovu knjigu. „Ima ih plavih, crvenih, žutih, staromodnih, mladih, pametnih... Kao i sva živa bića na planeti. Automobili su, dakle, bića koja žive sa nama. Pa je pisac Vanja Bulić odlučio da piše o njima. I njihovim nama, razume se. U stvari, četvorotočkaši su mu bili samo povod da piše o dvonošcima.“ Dragutin Minić Karlo