Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 2050 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Radomir Smiljanić SRBI NEMCI I HRVATI (I SLOVENCI..) Izdavač - Jedinstvo, Priština Godina - 1991 255 strana 21 cm Edicija - Biblioteka Jedinstvo Povez tvrd sa omotom SADRŽAJ: `Istorija se ne može amputirati` (Zigfid Lenc) Pismo još jednog srpskog prijatelja Slovencu Mi i Nemci - traume! SRBIJA U OKRUŽENJU - pisma Otvoreno pismo Viktoru Majeru U tom ludilu nema sistema Horvatove poteškoće sa Horvatom Sada se konačno zna ko je na pravoj strani Demokratija i eksploatacija ne idu zajedno Kraj dugogodišnje bezdušne i sistemske eksploatacije Kako `Borba` i Šuvar `obrazlažu` pobedu nacionalista u Hrvatskoj itd... Knjiga u PERFEKTNOM stanju 1k
DOSIJE SNOUDEN , Luk Harding , Evro giunti Beograd 2014 , Insajderska priča najtraženijeg čoveka na svetu, Edvarda Snoudena. Šta je navelo Snoudena da se žrtvuje? Nagrađeni novinar Gardijana Luk Harding odgovara na pitanje koje bi trebalo da zabrine svakog građanina sveta u eri interneta. Ovo je insajderska priča o Snoudenovim podvizima i o novinarima koji su se suočili s pritiskom vlada Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva kako bi povukli senzacionalna saznanja. Snoudenova priča čita se kao putopisni triler, od dana kad je taj momak napustio svoju devojku na Havajima, ponevši sa sobom hard-disk prepun tajni, do nedelja koje je proveo u Hongkongu, otkrivajući informacije i boreći se da dobije azil. Danas je Snouden praktično zatočen u Moskvi, begunac koji se suočava s optužba-ma Sjedinjenih Država za špijunažu i s neizvesnom budućnošću. Knjiga o najtraženijem američkom beguncu i najpoznatijem „uzbunjivaču” na svetu, Edvardu Snoudenu. tvrd povez, latinica, ilustrovano, 307 strana + 8 str. Sa tablama k
Dušan Veličković u saradnji sa Kristofom Zodemanom. Izdavač: Alexandria press. Mesto izdavanja: Beograd. Godina izdavanja: 2007. Povez: Broširani sa klapnama. Pismo: latinica. Format: 20,5 x 14,5 cm. Broj strana: 183. Ilustracije: kolor slike. Knjiga je vrlo dobro očuvana: korice i tekst su bez oštećenja, potpuno čisti, nije korišćena, praktično je nova. O knjizi: `Mozaik sećanja u kojem se sagledava osobena životna priča čoveka koji je i svojim delom i svojom tragičnom sudbinom trajno obeležio najnoviju istoriju Srbije...`
Odličan tekst Separat iz nekog naučnog časopisa Ljubomir Tadić (Smriječno, 14. maj 1925 — Beograd, 31. decembar 2013) bio je srpski profesor filozofije, akademik i član SANU. Najznačajniji doprinos je dao u oblasti: filozofije prava, političkoj nauci, teoriji retorike, teoriji javnosti i javnog mnjenja. O njegovom delu pisali su Vojislav Stanovčić, Ilija Vujačić[1], Jovan Babić, Dragan Simeunović, Bogoljub Šijaković, Aleksandar Prnjat, Jovica Trkulja, Todor Kuljić i mnogi drugi[2]. Važan deo arhive akademika Tadića nalazi se Muzeju Jugoslavije i u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju Adligat.[3] Biografija[uredi | uredi izvor] Rođen je 14. maja 1925. godine u selu Smriječno, kod Plužina u Crnoj Gori. Njegov otac Pavle bio je poručnik crnogorske vojske. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu. Pošto je u međuvremenu izbio Drugi svetski rat, prekinuo je školovanje i 1941. sa 16 godina otišao u partizane. Nosilac Partizanske spomenice 1941. Tokom rata više članova njegove porodice je ubijeno.[4] Gimnaziju je završio u Sarajevu 1946. godine, a pravo je studirao u Sarajevu i Beogradu. Diplomirao je 1952, a doktorirao 1959. godine. Karijeru je počeo 1954. godine kao asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a ubrzo je postao i vanredni profesor. Godine 1962. postao je viši savetnik i Institutu društvenih nauka u Beogradu. Godine 1968. bio je jedan od predvodnika studentskog protesta, a 1974. je zbog „nepodobnosti“ udaljen sa fakulteta.Jedan od osnivača Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.[5] Od 1985. je bio dopisni, a od 1994. redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti. Uz dr Dragoljuba Mićunovića jedan je od visokih intelektualaca koji su učestvovali u obnovi Demokratske stranke u decembru 1989. godine. Ljubomir Tadić je bio član Senata Republike Srpske od 1996. godine. Aktivno se zalagao za očuvanje državnog zajedništva Srbije i Crne Gore u okviru nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije (1992-2003), a potom i u okviru Državne zajednice Srbije i Crne Gore (2003-2006). Početkom 2001. godine, izabran je za predsednika Odbora za odbranu jednakih prava državljana Crne Gore,[6] a početkom 2005. godine postao je predsednik ogranka Pokreta za evropsku državnu zajednicu Srbije i Crne Gore u Srbiji.[7] Godine 2006. izdao je prvi od šest tomova svoje knjige „Filozofija prava“. Urednik njegovih sabranih dela je bio Trivo Inđić, njegov bivši asistent.[traži se izvor] Preminuo je u Beogradu u noći 30/31. decembra 2013. godine.[8][9][10] Sahranjen je 4. januara 2014. na Novom groblju u Beogradu.[11] Ljubomir Tadić je imao ćerku Vjeru i sina Borisa Tadića, bivšeg predsednika Srbije. Supruga mu je bila Nevenka Tadić. Jedan je od ljudi kojima je Dobrica Ćosić posvetio poglavlje u svom romanu Prijatelji. Arhiva akademika Ljubomira Tadića[uredi | uredi izvor] Nevenka Tadić je u nekoliko navrata Udruženju „Adligat” poklanjala knjige iz svoje lične biblioteke, kao i biblioteke svog pokojnog supruga akademika Tadića. Osim toga, Udruženju je poklonila i deo njegove arhive, fotografije iz porodičnih albuma od istorijskog značaja, ali i lične predmete supruga poput naočara i olovki.[12] Dela[uredi | uredi izvor] Korice značajne knjige akademika Tadića „Poredak i sloboda” i posveta autora na drugoj knjizi, deo kolekcije potpisanih knjiga koje se nalaze u Adligatu. Filozofske osnove pravne teorije Hansa Kelsena: prilog kritici „Čiste teorije prava“, Veselin Masleša, 1962 Predmet pravnih nauka, Institut društvenih nauka, 1966 Poredak i sloboda: prilozi kritici političke svesti, Kultura, 1967 Tradicija i revolucija, Srpska književna zadruga, 1972 Pravo, priroda i istorija, Filozofsko društvo Srbije, 1977 Filozofija prava, Naprijed, 1983 Filozofija prava, (Brajevo pismo) u četiri sveske, Filip Višnjić, 1984 Da li je nacionalizam naša sudbina, Multiprint, 1986 Autoritet i osporavanje, Filip Višnjić, Naprijed, 1987 Ogled o javnosti, Univerzitetska riječ, Prosveta, 1987 Nauka o politici: osnovni pojmovi i problemi, Rad, 1988 The Comintern and the National Question in Yugoslavia, Serbian Heritage Academy, 1989 Javnost i demokratija, Univerzitetska riječ, Sloboda, 1990 O velikosrpskom hegemonizmu, Stručna knjiga, Politika, 1992 Retorika: uvod u veštinu besedništva, Filip Višnjić, Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Napredak, 1995 Politikološki leksikon: osnovni pojmovi nauke o politici, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1996 Filozofija u svom vremenu, Filip Višnjić, Napredak, 1998 U matici krize: intervjui 1968- 1998, Čigoja štampa, 1999 Polemike, Gutenbergova Galaksija, Goragraf, 2000 Zagonetka smrti: smrt kao tema religije i filozofije, Filip Višnjić, 2003. Nauka o politici, Zavod za udžbenike, Službeni glasnik, 2007 Kriza i „velikosrpski hegemonizam“, Zavod za udžbenike, Službeni glasnik, 2008 Izabrana dela - tom I - Filozofija prava[13] Izabrana dela - tom II - Poredak, autoritet i sloboda Izabrana dela - tom III - Tradicija, legitimnost i revolucija Izabrana dela - tom IV - Nauka o politici Izabrana dela - tom V - Javnost i retorika Izabrana dela - tom VI - Filozofija u vremenu i zagonetka smrti Izabrana dela - tom VII - Kriza i „velikosrpski hegemonizam“
Naslov: F 117 ili Sunovrat NATO strategije Autor: Zoran Gluščević Izdavač: Beograd : Verzal press Zbirka: Biblioteka za džep, Energija knjige Godina izdanja: 1999, 153 str. ; 20 cm Povez: Broš. Latinica Stanje 4 S2 Pogledajte ostale knjige,časopise i stripove u ponudi http://www.kupindo.com/Clan/bdenis/SpisakPredmeta http://www.limundo.com/Clan/bdenis/SpisakAukcija