Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
126-150 od 3827 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Autor: Miodrag Lekić Izdavac: Sluzbeni Glasnik - Beograd, 2007. 232 str. „Dnevnik Miodraga Lekića predstavlja izuzetno dokumatovanu rekonstrukciju (diplomatsku, istorijsku, medijsku) rata koji u istoriju odlazi i kao humanitarni. Medijski Lekić (u ratnim danima čest gost popularnih emisija italijanske televizije) stavio je do znanja javnosti da je ambasador svoje zemlje, a ne vlade, da predstavlja Jugoslaviju, a ne Miloševića”. Mara Gergolet, Corriere della Sera, 6. jun 2006 A2/222
Dragan Petrović, Jasmina Nikolić SRPSKI NAROD I VELIKE SILE Institut za političke studije, 2008. Tvrd povez, udžbenički format, 290 strana. Lepo očuvana. Ima posvetu na predlistu. Naučna monografija «Srpski narod i velike sile kulturno istorijski procesi» se bavi analizom odnosa srpskog naroda na prostorima na kojima živi sa velikim silama koje su tu imale svoj uticaj, od ranog Srednjeg veka, do današnjih dana. Odnos velikih sila prema srpskom narodu je bio višedimenzionalan, kulturno-civilizacijski, ekonomski, vojno-politički. Taj odnos postoji i danas i verovatno će u većoj ili manjoj meri postojati i u budućnosti. Sa druge strane jasno je da odnos velikih sila prema srpskom narodu i njegovim interesima nije unison, tako da trebamo razlikovati kulturni uticaj, koji je uglavnom pozitivan, i neke elemente vojno-političkih, pa čak u pojedinim istorijskim fazama i ekonomskih odnosa, koje su često imale za funkciju da nametnu Srbima teško prihvatljiva rešenja. Neke velike sile su u različitim fazama istorije menjale svoju politiku i osnovni stav prema Srbima, iako se to najčešće nije činilo, tako da posmatrano kroz vreme, osnovni stavovi najvećih sila izgledaju pretežno stabilni. Veština srpskih političara, a i naroda u celini koji putem demokratskog izjašnjavanja i javnog mnjenja i sam učestvuje u (visokoj) politici, bi trebalo da bude takva da sa jedne strane u odnosu sa velikim silama prihvati do one mere koje bi mu to koristilo civilizacijske pogodnosti i ekonomsku saradnju, a sa druge strane zaštiti svoje nacionalne interese, dajući pri tom prednost saradnji i odnosu sa onim silama koje imaju najviše razumevanja za srpske interese. U tom pravcu treba posmatrati i ovaj rad, kao pokušaj analitičkog osvetljavanja tih odnosa u istorijskom vremenu, uključujući i sadašnjost. To bi mogao biti naš skroman doprinos oživljavanju naučno-stručnog, ali i onog šireg društvenog dijaloga i rasprave po ovim pitanjima, u traženju optimalnih rešenja, sada i u buduće, za srpske nacionalne interese koji su stresno izloženi balkanskoj vatrometini različitih interesa velikih sila, njihovih kulturnih difuzija i vojno-političkih pritisaka.
58089) AMERIKA NA PUTU KA RATU PROTIV KINE , Kiji Noh , Karpos Loznica 2021 , Pacifistički savetnik za razotkrivanje laži, rasizma i interesa američkog vojno-industrijskog kompleksa Broj stanovnika SAD čini 4,25% od ukupnog broja svetskog stanovništva, dok ukupan broj stanovnika na Zapadu čini 14% svetskog stanovništva. Međutim, kada je u pitanju politička, ekonomska, vojna i medijska moć, čini se da je dominacija Zapada gotovo apsolutna, i budući da već vekovima traje, na samom Zapadu se često vidi kao sasvim prirodna i po sebi razumljiva. Odnos Zapada prema nezapadnim zemljama zavisi pre svega od toga u kojoj meri te druge zemlje podržavaju zapadnu dominaciju i privilegije koje iz nje proističu, u kojoj meri doprinose njenom perpetuiranju, ili joj se pak, odupiru. Otuda prijateljske zemlje mogu biti i nedemokratske, teokratske, krajnje nepravedne i surove prema manjinama i sprovoditi čak aparthejd. Zemlje koje, iz ovih ili onih razloga, ne daju aktivan doprinos hegemonom statusu Zapada, odnosno SAD, često su pod udarom političkih i ekonomskih pritisaka i sankcija, podriva im se privreda (pa bilo i da je kapitalistička), destabiluzuje im društvo, podržavaju etnički nemiri itd. U njima se čak, na posredni način, oslabljuje i demokratija. Jer „stepen demokratije u nekoj zemlji“, kako glasi pravilo sociologa Georga Simmela, „ekvivalentan je stepenu pritiska na granicama te zemlje“. Ništa nije nepovoljnije po razvoj demokratije nego kada ste okruženi vojnim bazama zemalja koje vas percipiraju kao neprijateljske (u širem pojasu oko Kine ima 400 američkih vojnih baza) i kada vam flote tih zemalja redovno plove i rone ispred kuće. Privredni uspeh koji je postigla Kina u poslednjih 40 godina – bez presedana je u ljudskoj istoriji. Preko 800 miliona stanovnika Kine je izbavljeno od apsolutnog siromaštva. Uspon Kine uliva nadu milijardama ljudi sa „globalnog Juga“, ali ga danas Zapad vidi kao pretnju vlastitom prvenstvu i svetskom poretku koji odavno vlada i privileguje Zapad. Dalji privredni rast Kine se aktivno blokira i sprečava, njene uspešne kompanije progone i zabranjuju. Nažalost, možda se neće na tome završiti. Američki publicista i mirovni aktivista Kiji Noh, podseća na stare narative o „žutoj opasnosti“ i opisuje način na koji se oni oživljavaju i proširuju u savremenim američkim medijima. Ukazuje na rešenost američkih vojnih, političkih i medijskih elita da „obuzdaju“ Kinu i demaskira propagandne metode i laži kojima ubeđuju stanovništvo da je to nužno za njihovu bezbednost. Rat protiv Kine se, prema njemu, odavno vodi, ali može doći do eskalacije čije posledice neće osećati samo sukobljene strane. NOVO , mek povez, format 13 x 20,5 cm , latinica, 54 strane