Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
76-100 od 1287 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Ejub Štitkovac: DUHOVNA STRANA AMERIKE, JUNIR Niš/Medijska knjižara Krug Beograd 2004, str. 231. Studija o religiji u Americi. Očuvanost 4. Ejub Štitkovac (1947-2006) je rođen u Žepi u Bosni i Hercegovini. Završio je medresu u Sarajevu i Filozofski fakultet u Beogradu. Radio je u Radiju Jugoslavija, dnevnim listovima `Borba` i `Naša Borba` i kao dopisnik radio stanice `Dojče vele` iz Beograda, a bio je saradnik `Helsinške povelje`, glasila Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Štitkovac je pisao o verskim temama, crkvi, ekumenizmu, a bio je i izuzetan poznavalac političkih kretanja u arapskom svetu, posebno na Bliskom istoku. Autor je zbirke poezije `Slovo o Žepi` (1994) a osam godina kasnije romana `Zlovrh` o Žepi i Žepljanima u zadnjem ratu. Autor je i knjiga `Različiti putevi do Boga` i `Duhovna strana Amerike`
Zbivanja i svjedočenja / Dušan Dragosavac ; razgovore vodio Stevo Ostojić / Zagreb : Globus, 1985, tvrdi povez, omot, Materijalni opis 312 str., [56] str. s tablama : ilustr. ; 25 cm Plava biblioteka Napomena Kazalo. Savez komunista Hrvatske. Centralni komitet. Sjednica (10 ; 1970 ; Zagreb) Savez komunista Jugoslavije. Predsjedništvo. Sjednica (21 ; 1971 ; Karađorđevo) nacionalno pitanje - Jugoslavija nacionalizam - Jugoslavija Jugoslavija - političke prilike - 1945/1980. Hrvatska - političke prilike - 1945/1991. Političke stranke i pokreti. Komunistički stav u Jugoslaviji Nacionalni, narodni, etnički pokreti i problemi... u Jugoslaviji Očuvanost 4- ; na nekoliko strana ima manjih podvlačenja hemiskom.
- `Inflacija` Branko Čolanović, 1980, heftano, 96 strana - `Tito u godinama velikih odluka` Momčilo Stefanović, 1980, heftano, 64 strane - `Super sile i super oružja` J. Gustinčič - D. Šešerinac, 1979, heftano, 64 strane - `Jesmo li potrošačko društvo` Franc Šetinc, 1979, heftano, 64 strane
Branislav Milošević: PRVIH DESET GODINA 1987 - 1997, Beogradski krug 1997, str. 272. Publicistika. Očuvanost 4-. Branislav Milošević (1946 - 2005) rođen je u Beogradu. Po obrazovanju je bio filolog, a po zanimanju novinar poznat po tekstovima izuzetnog intelektualnog, političkog i kritičkog naboja, koje je često pisao i kao direktan učesnik burnih političkih promena. U bogatoj karijeri bio je dramaturg JDP, saradnik Marksističkog centra Srbije i lista `Komunist`, časopisa `Vidici` i `Student`, pozorišni kritičar `Borbe` i kritičar časopisa `Scena`. Kao direktor i glavni urednik vodio je Izdavačku kuću `Rad`, a u Vladi Srbije 1986/87 bio je ministar za kulturu. Posle teksta `Tačka na jotu` koji je objavio u NIN-u maja 1987. godine kao ministar se suprotstavljajući politici Slobodana Miloševića, bio je žrtva političkih čistki, a dve godine kasnije ostao je i bez posla. Dugo godina je pisao kolumne u zagrebačkom magazinu `Danas`, NIN-u, `Slobodnoj Dalmaciji`, ljubljanskom `Dnevniku`, `Politici`, `Blicu`, `Reporteru`, `Novoj političkoj misli` i `Borbi`, u kojoj je početkom 90-ih bio i direktor. Jedan je od osnivača, direktora i kolumnista `Naše borbe`. Vodio je emisiju o kulturi `Petkom u 22` na Radio-televiziji Srbije, bio dopisnik agencije SENSE iz Strazbura i Berlina, objavljivao kolumne u belgijskom časopisu `Knack` i britanskom `Independentu`, francuskom `Figarou`... Objavio je i knjigu polemičkih i kritičkih tekstova `Prvih deset godina` o događajima od 1989. do 1999. godine, a smrt ga je preduhitrila da dovrši i rukopise knjige nazvane `Drugih deset godina`
Turci, Azerbejdžanci i Jermeni. Genocid: u istorijskoj istini Mek povez, 71str, 21cm Danas strane uključene u jermensko-turske odnose a zainteresovane za rešavanje ovog sukoba, moraju intervenisati u proizvoljnom genocidu nad Jermenima, kao i u sukobu u Nagorno-Karabahu, sagledavajući probleme sa kriterijuma istine.
Rade Vuković: PUNIŠA PEROVIĆ BIO-BIBLIOGRAFIJA, Cetinje 1981, str. 133. Puniša Perović rođen je u Šobajićima, Danilovgrad, 5. maja 1911. godine, umro je 27. marta 1985. Pisanjem poezije počeo je da se bavi u gimnaziji u Nikšiću. Prvu pjesmu je objavio 1928. godine u listu Glas naroda.Poslije završene Gimnazije u Nikšiću odlazi u Beograd đe se upisuje na filozofski fakultet, a zatim pravni fakultet. Aktivan je u naprednom studentskom pokretu, saradnik je i urednik Mlade kulture i Studenta. Učesnik je rata od 1941-1945. Jedan je od organizatora ustanka u Crnoj Gori, rukovodilac proleterskih brigada i organizator partizanske štampe. Narodni heroj. Poslije rata bio je ministar u Vladi Republike Crne Gore, prvi glavni urednik lista Pobjeda, direktor i glavni urednik lista Borba, direktor Više partijske škole i Instituta za radnički pokret, potpredśednik Savezne konferencije SSRNJ i član Savjeta Federacije. Dobitnik je nagrade AVNOJ-a. Očuvanost 4.
Naslov: Od utopije do totalitarizma Autor: Braco Kovačević Izdavač: Novi Sad : Svetovi Godina izdanja: 1995, 222 str. ; 20 cm Povez: Broš. Ćirilica Stanje 4 S3 Pogledajte ostale knjige,časopise i stripove u ponudi http://www.kupindo.com/Clan/bdenis/SpisakPredmeta http://www.limundo.com/Clan/bdenis/SpisakAukcija
Najamni rad i kapital - Karl Marks. Izdavač Kultura 1947. Knjiga je dobro očuvana. Videti prednju koricu za stanje. Fizički spolja odlična (videti sliku koja prikazuje knjigu odozgo). Prednja korica potpisana. Unutrašnjost podvlačena i potpisivana - imate sliku kako izgleda unutrašnjost. Dakle, ništa ne smeta prilikom čitanja. Napomena: Za detaljniji opis stanja - kontakt pre kupovine. Prodajem još dosta knjiga, pogledajte sve moje oglase, možda pronađete još nešto što Vas zanima.
Odličan tekst Separat iz nekog naučnog časopisa Ljubomir Tadić (Smriječno, 14. maj 1925 — Beograd, 31. decembar 2013) bio je srpski profesor filozofije, akademik i član SANU. Najznačajniji doprinos je dao u oblasti: filozofije prava, političkoj nauci, teoriji retorike, teoriji javnosti i javnog mnjenja. O njegovom delu pisali su Vojislav Stanovčić, Ilija Vujačić[1], Jovan Babić, Dragan Simeunović, Bogoljub Šijaković, Aleksandar Prnjat, Jovica Trkulja, Todor Kuljić i mnogi drugi[2]. Važan deo arhive akademika Tadića nalazi se Muzeju Jugoslavije i u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju Adligat.[3] Biografija[uredi | uredi izvor] Rođen je 14. maja 1925. godine u selu Smriječno, kod Plužina u Crnoj Gori. Njegov otac Pavle bio je poručnik crnogorske vojske. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu. Pošto je u međuvremenu izbio Drugi svetski rat, prekinuo je školovanje i 1941. sa 16 godina otišao u partizane. Nosilac Partizanske spomenice 1941. Tokom rata više članova njegove porodice je ubijeno.[4] Gimnaziju je završio u Sarajevu 1946. godine, a pravo je studirao u Sarajevu i Beogradu. Diplomirao je 1952, a doktorirao 1959. godine. Karijeru je počeo 1954. godine kao asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a ubrzo je postao i vanredni profesor. Godine 1962. postao je viši savetnik i Institutu društvenih nauka u Beogradu. Godine 1968. bio je jedan od predvodnika studentskog protesta, a 1974. je zbog „nepodobnosti“ udaljen sa fakulteta.Jedan od osnivača Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.[5] Od 1985. je bio dopisni, a od 1994. redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti. Uz dr Dragoljuba Mićunovića jedan je od visokih intelektualaca koji su učestvovali u obnovi Demokratske stranke u decembru 1989. godine. Ljubomir Tadić je bio član Senata Republike Srpske od 1996. godine. Aktivno se zalagao za očuvanje državnog zajedništva Srbije i Crne Gore u okviru nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije (1992-2003), a potom i u okviru Državne zajednice Srbije i Crne Gore (2003-2006). Početkom 2001. godine, izabran je za predsednika Odbora za odbranu jednakih prava državljana Crne Gore,[6] a početkom 2005. godine postao je predsednik ogranka Pokreta za evropsku državnu zajednicu Srbije i Crne Gore u Srbiji.[7] Godine 2006. izdao je prvi od šest tomova svoje knjige „Filozofija prava“. Urednik njegovih sabranih dela je bio Trivo Inđić, njegov bivši asistent.[traži se izvor] Preminuo je u Beogradu u noći 30/31. decembra 2013. godine.[8][9][10] Sahranjen je 4. januara 2014. na Novom groblju u Beogradu.[11] Ljubomir Tadić je imao ćerku Vjeru i sina Borisa Tadića, bivšeg predsednika Srbije. Supruga mu je bila Nevenka Tadić. Jedan je od ljudi kojima je Dobrica Ćosić posvetio poglavlje u svom romanu Prijatelji. Arhiva akademika Ljubomira Tadića[uredi | uredi izvor] Nevenka Tadić je u nekoliko navrata Udruženju „Adligat” poklanjala knjige iz svoje lične biblioteke, kao i biblioteke svog pokojnog supruga akademika Tadića. Osim toga, Udruženju je poklonila i deo njegove arhive, fotografije iz porodičnih albuma od istorijskog značaja, ali i lične predmete supruga poput naočara i olovki.[12] Dela[uredi | uredi izvor] Korice značajne knjige akademika Tadića „Poredak i sloboda” i posveta autora na drugoj knjizi, deo kolekcije potpisanih knjiga koje se nalaze u Adligatu. Filozofske osnove pravne teorije Hansa Kelsena: prilog kritici „Čiste teorije prava“, Veselin Masleša, 1962 Predmet pravnih nauka, Institut društvenih nauka, 1966 Poredak i sloboda: prilozi kritici političke svesti, Kultura, 1967 Tradicija i revolucija, Srpska književna zadruga, 1972 Pravo, priroda i istorija, Filozofsko društvo Srbije, 1977 Filozofija prava, Naprijed, 1983 Filozofija prava, (Brajevo pismo) u četiri sveske, Filip Višnjić, 1984 Da li je nacionalizam naša sudbina, Multiprint, 1986 Autoritet i osporavanje, Filip Višnjić, Naprijed, 1987 Ogled o javnosti, Univerzitetska riječ, Prosveta, 1987 Nauka o politici: osnovni pojmovi i problemi, Rad, 1988 The Comintern and the National Question in Yugoslavia, Serbian Heritage Academy, 1989 Javnost i demokratija, Univerzitetska riječ, Sloboda, 1990 O velikosrpskom hegemonizmu, Stručna knjiga, Politika, 1992 Retorika: uvod u veštinu besedništva, Filip Višnjić, Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Napredak, 1995 Politikološki leksikon: osnovni pojmovi nauke o politici, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1996 Filozofija u svom vremenu, Filip Višnjić, Napredak, 1998 U matici krize: intervjui 1968- 1998, Čigoja štampa, 1999 Polemike, Gutenbergova Galaksija, Goragraf, 2000 Zagonetka smrti: smrt kao tema religije i filozofije, Filip Višnjić, 2003. Nauka o politici, Zavod za udžbenike, Službeni glasnik, 2007 Kriza i „velikosrpski hegemonizam“, Zavod za udžbenike, Službeni glasnik, 2008 Izabrana dela - tom I - Filozofija prava[13] Izabrana dela - tom II - Poredak, autoritet i sloboda Izabrana dela - tom III - Tradicija, legitimnost i revolucija Izabrana dela - tom IV - Nauka o politici Izabrana dela - tom V - Javnost i retorika Izabrana dela - tom VI - Filozofija u vremenu i zagonetka smrti Izabrana dela - tom VII - Kriza i „velikosrpski hegemonizam“
Naslov: F 117 ili Sunovrat NATO strategije Autor: Zoran Gluščević Izdavač: Beograd : Verzal press Zbirka: Biblioteka za džep, Energija knjige Godina izdanja: 1999, 153 str. ; 20 cm Povez: Broš. Latinica Stanje 4 S2 Pogledajte ostale knjige,časopise i stripove u ponudi http://www.kupindo.com/Clan/bdenis/SpisakPredmeta http://www.limundo.com/Clan/bdenis/SpisakAukcija