Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 10762 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
VANJSKA POLITIKA PREMIJERA INDIJE! Ovo je prva cjelovita knjiga koja pruža uvid u međunarodne odnose Indije u doba Modija. Pod vodstvom premijera Narendre Modija, indijska je vanjska politika postala dinamičnijom i pažljivije planiranom. Tijekom njegova mandata, ostvarena su brojna prijelomna postignuća i probici koji su odreda preobrazili globalnu poziciju Indije. Njegovi napori da dosegne svaki kutak planeta postavili su snažne temelje za unaprjeđenje indijskih ekonomskih, strateških i kulturnih interesa. Jasnoća njegove vizije, njegova snažna odlučnost, srdačnost njegova osobnog stila i brzina njegovih mjera na globalnoj razini bila je iznimna i po sadržaju i po formi. Udahnuo je indijskoj vanjskoj politici novi smisao i entuzijazam. Nije nikakvo pretjerivanje reći da se „Modijev učinak“ također može osjetiti i u multilateralnim forumima kao što su Ujedinjeni narodi, G20, u domeni klimatskih promjena, i u globalnom trgovinskom sustavu, gdje se danas na Indiju gleda kao na važan čimbenik koji nosi mogućnost da postane velikom silom i faktorom rješenja brojnih problema. U pogledu svih kriza koje su zadesile međunarodnu zajednicu, kao što su terorizam, oružani sukobi, ekološka ugroza i ekonomski šokovi, g. Modi je bio vrlo uočljiv u svojim pokušajima da udruži svoje kolege svjetske vođe i pokrene zajedničku frontu. Sklapanjem novih prijateljstava i partnerstava između Indije i ključnih zemalja u različitim regijama svijeta, donio je novu nadu za mir, stabilnost i ekonomski prosperitet. G. Modija smatraju čovjekom koji sam vlastitim snagama poboljšava ugled Indije kombinacijom gospodarske diplomacije, povezivanjem s dijasporom i izgradnjom strateških odnosa s regionalnim silama. Golemi priljevi inozemnih izravnih ulaganja iz državnih investicijskih fondova zaljevskih država potvrda su sposobnosti g. Modija da pretvori mogućnosti Indije u stvarne sposobnosti. Autor, g. Sreeram Chaulia, talentirani je mladi znanstvenik koji se istaknuo kao oštroumni promatrač i komentator uloge Indije u svijetu. Njegovi brojni znanstveni i novinski tekstovi te televizijska gostovanja podučili su auditorij nekim suptilnijim aspektima vanjske politike i državništva. Ova knjiga potvrda je njegovom intelektualnom umijeću glede jedne veoma važne teme za suvremeni svijet. Velika azijska civilizacija kao što je Indija treba na svom čelu nekog tko je kadar poslati pozitivnu poruku i poduzeti odlučne mjere. Knjiga dr. Chaulije do detalja objašnjava zašto je g. Modi u ovom trenutku nasušno potreban te zašto je, u tom smislu, prava osoba na pravom mjestu koju Indija sada treba, a svijet iščekuje. SREERAM CHAULIA profesor je i dekan na Školi za međunarodne odnose Jindal pri Globalnom sveučilištu O. P. Jindal u Sonipatu u Indiji. Eklektični je politolog specijaliziran za međunarodnu sigurnost i međunarodnu političku ekonomiju. Autor je i urednik djela People Who Influenced the World (Murray Books, Adelaide, 2005.) te autor djela International Organizations and Civilian Protection: Power, Ideas and Humanitarian Aid in Conflict Zones (I. B. Tauris, London, 2011.) i Politics of the Global Economic Crisis: Regulation,Responsibility and Radicalism (Routledge, New Delhi, London i New York, 2013.). Obrazovanje je stekao na institucijama kao što su Koledž Sv. Stjepana, Sveučilište u Delhiju; Sveučilišni koledž, Sveučilište u Oxfordu; Londonska škola ekonomije i političkih znanosti, Sveučilište u Londonu te Škola za građanstvo i javne poslove Maxwell, Sveučilište Syracuse. Vodeći je kolumnist za indijske novine – The Economic Times i The Asian Age – gdje razmišlja i piše o svjetskim zbivanjima, te komentator aktualnih međunarodnih problema na radiju i televiziji u Indiji i inozemstvu. Radio je kao međunarodni civilni mirovnjak u ratnim zonama Šri Lanke i Filipina.
Капитално дело Јулијуса Еволе, доајена традиционалистичке мисли, по први пут на српском језику! „Можемо се сложити са ставом Ернста Јингера, према коме је савремени човек, стварајући технологију како би доминирао природом, потписао уговор о задужењу које сада долази на наплату; односно ово је врста рата у којој технологија узвраћа ударац и прети не само да уништи човека физички, већ и духовно. Дакле, човечанство мора да се помири са својим делом и да се са њим такмичи. То је, међутим, немогуће уколико се не створи нова унутрашња димензија...“ 300 стр.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Mark Abeles (Marc Abél?s) je francuski etnolog i politički antropolog. Doktorirao je knjževnost i društvene nauke. Zaposlen je u francuskom Nacionalnom centru za naučna istraživanja (CNRS) u zvanju rukovodioca istraživanja. Pored toga, Abeles je i direktor Laboratorije za antropologiju društvenih ustanova i organizacija (LAIOS) u Parizu. Njegova glavna dela su: Jours tranquilles en 89. Ethnologie politique d’un département français (Mirni dani godine 89. Politička etnologija jednog francuskog departmana), 1989, Anthropologie de l’Etat (Antropologija države), 1990, La vie quotidienne au Parlement européen (Svakodnevni život u Evropskom parlamentu), 1992, i En attente d’Europe (U iščekivanju Evrope), 1996.U Antropologiji države Abeles odgovara na pitanja da li je antropološko proučavanje politike savremenih društava moguće, šta nam takav poduhvat može doneti i kako postati etnolog svojih savremenika u oblasti gde je tumačenje svuda i uvek prisutno, a ponekad čak prethodi sâmom delanju? Knjiga je podeljena na tri dela: 1. OPSEDNUTOST DRŽAVOM, 2. PREISPITIVANJE DRŽAVE i 3. DRŽAVA KAO PREDSTAVA. Mark Abeles (Marc Abéles) je francuski etnolog i politički antropolog. Mentor u radu na doktorskoj tezi bio mu je Klod Levi-Stros. Od 1979. do 1995. godine radio je kao rukovodilac istraživanja u Laboratoriji socijalne antropologije u Parizu, a 1995. godine u tom gradu osnovao je Laboratoriju za antropologiju društenih ustanova i organizacija (LAIOS) i bio njen direktor do 2010. godine. Danas je Abeles direktor Francusko-argentinskog centra u Buenos Airesu. U Biblioteci XX vek 2001. godine objavljena je i Abelesova Antropologija države/, takođe u prevodu Ane A. Jovanović.
Збигњев Бжежински није само чувен по својим теоријским расправама о политичким проблемима, већ и по томе што је у једном периоду свога живота био специјални саветник америчких председника за безбедност. Услед ове непосредне укључености у практичну политику, он је лично познавао највеће светске државнике; између осталог, био је шеф америчке делегације која је преговарала са кинеским лидером Денг Сјаопингом о побољшању односа између Америке и Кине. Бжежински је упућен у многе тајне `високе политике и дипломатије`, у оно што се збива иза кулиса јавног политичког живота. Полазећи од анализе садашње светске ситуације у којој је дошло до знатне ерозије америчке моћи, Бжежински у својој новој књизи настоји да одговори на питања од којих зависи даља судбина света: да ли ће Кина престићи до 2025. Америку и постати најјача светска сила; какви су сценарији могући, ако се то догоди - да ли би Кина могла да игра улогу Америке на глобалном плану или би њен тријумф довео до стварања антикинеског фронта у који би били укључени Јапан, Индија, Јужна Кореја и Русија итд; да ли би, уколико Кина успе да се попне на светски трон, свет постао стабилнији или би се над њиме надвио ризик фронталних сукоба и хаотичне ситуације. Као врсни познавалац кинеских унутрашњих прилика, Бжежински даје бриљантну, до сада најбољу и најдокументованију анализу ривалитета између Америке и Кине од чијег исхода зависи судбина човечанства. Ова књига је једна од оних се читају без даха, `наискап`, јер она поседује унутрашњу драматику и суочава читаоца са досад непознатим подацима и шокантиним детаљима. (210 стр.)
Dokumenti o spoljnoj politici SFRJ 1941-1945 I-II Dokumenti o spoljnoj politici SFRJ 1946 I-II komplet odlično očuvane Dokumenti o spoljnoj politici Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1941-1945, 1946 JUGOSLOVENSKI PREGLED Mihailo Stevović Savezni sekretarijat za inostrane poslove
Stanje kao na slikama,za sva pitanja tu sam. Veliki izbor goblena,lutki barbika,motora za biciklu,punilica za kobasice,antikviteta,kolekcionarskih predmeta,ventilatora,kablova za podno i grejanje rasada i plastenika,biciklistickih pantalona,biciklistickih majica,etno predmeta,albuma,slicica,albuma za fotografije,razglednica,duboreza,brosura,knjiga,romana,filmova,serija, flasa,limenih kutija,intex,kombinezona za surf i ronjenje,steznika,lovackih sesira,ortoza,ploca,semena,znacki i još mnogo toga. HTELI BI DA KUPUJETE I PRODAJETE NA LIMUNDU I KUPINDU,LAKO JE,REGISTRUJTE SE NA http://www.limundo.com/ref/BobanT75 I KRENITE SA TRGOVINOM. POGLEDAJTE I http://www.kupindo.com/Clan/BobanT75/SpisakPredmeta
Arend Lajphart Modeli demokratije oblici i učinak vlade u trideset šest zemalja Naslov originala: Patterns of Democracy / by Arend Lipjhart Autor: Arend Lajphart Izdavač: Službeni list CID, Podgorica biblioteka NAČELA DEMOKRATIJE Godina izdanja: 2005 Broj strana: 332 Format: 24 x 16,5 Povez: Tvrdi povez Opis i stanje: sadržaj na slikama, potpis bivšeg vlasnika na prvoj strani, ostalo veoma dobro očuvano Tags: Demokratija 10.06.2023.
Pisac knjige Velika Šahovska Tabla Bžežinski Zbignjev Poznati američki politolog i savjetnik za nacionalnu sigurnost bivšeg američkog predsjednika Kartera Zbigniew Brzezinski, bavi se osnovnim pitanjima pred kojima danas stoje Sjedinjene Američke Države - globalna dominacija ili globalno vodstvo. Uzimajući te dvije postavke kao polazište, autor minucioznom analizom položaja SAD-a u svijetu, pokazuje kako američka hegemonija utječe na globalnu sigurnost te izražava sumnju da je ta ista hegemonija ujedno i garant svjetske sigurnosti. Osnovni problem za Brzezinskog je kako američku moć sačuvati i transformirati na način da američko vodstvo ne predstavlja globalnu dominaciju već izraz partnerstva, koje bi SAD svojom snagom uspješno predvodile, ali ne i diktirale.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! DEMOKRATIJA I GLOBALNI POREDAK, Dejvid Held, Filip Višnjić Beograd 1992 Od moderne države ka kosmopolitskoj vladavini Demokratija je danas najmoćnija politička ideja u svetu, ali budućnost demokratije je sve neizvesnija. Ključne pretpostavke demokratskog mišljenja i prakse potkopavaju se različitim mestima društveno-ekonomske moći s jedne strane, i gustim mrežama regionalne i globalne međupovezanosti s druge. Države i društva su upleteni u mreže međunarodnih uslova i procesa kao nikada ranije. Demokratija i globalni poredak nudi veoma originalan i sistematičan prikaz ovih pitanja. Prvi deo procenjuje tradicionalne koncepcije demokratije. Drugi deo prati uspon i izmeštanje moderne nacionalne države u kontekstu međudržavnog sistema i svetske ekonomije. Treći deo istražuje teorijske osnove demokratije i demokratske države, i duboke promene koje ovi koncepti moraju da pretrpe ako žele da zadrže svoju relevantnost u veku koji je pred nama. Konačno. Četvrti deo zastupa „kosmopolitski“ model demokratije — novu koncepciju demokratije za novi svetski poredak. David Jonathan Andrew Held[1][2] (27. kolovoza 1951. - 2. ožujka 2019.) [3] bio je britanski politolog koji se specijalizirao za političku teoriju i međunarodne odnose.[4] Imao je zajedničko imenovanje kao profesor politike i međunarodnih odnosa i bio je magistar sveučilišnog koledža na Sveučilištu Durham do svoje smrti. Također je bio gostujući profesor političkih znanosti na Libera Università Internazionale degli Studi Sociali Guido Carli. Prethodno je bio predstojnik Grahama Wallasa za političke znanosti i ko-direktor Centra za proučavanje globalnog upravljanja na London School of Economics. Zajedno s Danieleom Archibugijem, Held je bio istaknut u razvoju kozmopolitizma, a posebno kozmopolitske demokracije. Bio je aktivan znanstvenik na pitanjima globalizacije, globalnog upravljanja i bio je glavni urednik akademskog časopisa Global Policy. Biografija David Held je rođen u porodici industrijalca Petera Helda i Gisele (rođene Wolff)[7] u Britaniji gdje je proveo veći dio svog djetinjstva. Diplomirao je na Sveučilištu u Manchesteru [8]; nakon završetka doktorskog studija na Massachusetts Institute of Technology proveo je postdoktorsko istraživanje na Sveučilištu u Cambridgeu [9]. Imao je brojne posjete u Sjedinjenim Državama, Australiji, Kanadi, Španjolskoj i Italiji, između ostalog. Held je 1984. godine suosnivač Polity pressa, koji je postao vodeći izdavač u društvenim i humanističkim znanostima diljem svijeta. Također je bio glavni urednik za Global Policy, akademski časopis pokrenut 2008. koji se fokusira na premošćivanje jaza između akademika i praktičara u pitanjima od globalnog značaja. U siječnju 2012. naslijedio je profesora Mauricea Tuckera na mjestu magistra Sveučilišta u Durhamu, uz njegovu katedru u Školi za državnu upravu i međunarodne odnose na Sveučilištu Durham. Held je preminuo na koledžu 2. ožujka 2019. nakon što je obolio. Iza njega je ostala supruga, psihoanalitičarka i redateljica Francesca Joseph i njihovo dvoje djece Jacob i Zachary Joseph Held. Također su ga nadživjeli Rosa i Josh Held, djeca iz prethodnog braka s romanopiscem Michelle Spring. Istraživanje Otkako je njegova prva knjiga objavljena 1980. (Uvod u kritičku teoriju), David Held nastavio je višerazinsko istraživanje prirode i promjenjivog oblika nacionalne i međunarodne politike. Ovaj pristup uključuje tri vrste rada. Prvo, uključivalo je opsežno empirijsko istraživanje dinamičkog karaktera, strukturnih elemenata i neuspjeha upravljanja suvremenim društvom. Empirijske dimenzije njegova rada uključivale su knjige kao što su Globalne transformacije (1999.), Globalizacija/Antiglobalizacija (2007.), Globalna nejednakost (2007.) i Zastoj: Zašto globalna suradnja propada kad nam je najpotrebnija (2013.). Ove knjige prikazuju promjenjivi globalni politički kontekst, kako svijet postaje sve više međusobno povezan i kako neuspjesi vodstva i pregovora na globalnoj razini stvaraju slom multilateralizma i globalnog upravljanja.[potreban citat] Drugo, istraživao je promjenjivu prirodu i oblik moderne države i mjesto političkog dobra. Held je ispitivao pitanje može li samo nacionalna država, kako se obično pretpostavlja u političkoj teoriji, biti jedini dom demokracije, odgovornosti i vladavine prava. To je podrazumijevalo kritičku procjenu koncepata demokracije, suvereniteta, upravljanja i kozmopolitizma, među ostalim konceptima. Knjige koje su istraživale ove teme uključuju: Demokracija u globalnom poretku (1999.), Modeli demokracije (2006.), Kozmopolitizam: ideali i realnosti (2010.). [potreban citat] Treći element Heldovog rada bilo je istraživanje kako i na koje načine se može pomaknuti izvan kriza i dilema politike i upravljanja u suvremenom svijetu. Knjige kao što su Global Covenant (2004.), Debating Globalization (2005.) i širok raspon akademskih članaka postavljaju obrise demokratske politike s više aktera, više razina uokvirene temeljnim načelima demokracije, pravde i održivosti.[potreban citat] U skladu s tim, Heldov je rad istraživao, s jedne strane, pomak u politici od nacionalnih država prema onome što je nazvao svijetom `preklapajućih zajednica sudbine` (gdje su bogatstva zemalja sve više isprepletena) i, s druge strane, koliko je demokratska standardi i kozmopolitske vrijednosti mogu biti ukorijenjeni u globalnom poretku. Slijedeći ovaj višerazinski pristup, Held je sebe vidio kako radi unutar klasične tradicije političke teorije koja se uvijek bavila time kako karakterizirati svijet u kojem živimo, kako razviti i postići normativne ciljeve kao što su sloboda, demokracija i socijalna pravda, i kako da se pomaknemo s mjesta gdje jesmo na mjesto gdje bismo željeli biti. Heldov odgovor na ovaj izazov bio je istražiti način na koji je globalizacija promijenila politički krajolik [potreban citat], kako kozmopolitizam pruža ideale koji omogućuju nekome ponovno razmišljati o politici i političkom dobru, te slijediti političke odskočne daske koje bi mogle pomoći u ugrađivanju ovog programa. Ponudio je doprinos hitnom dijalogu našeg vremena: kako riješiti probleme kolektivnog djelovanja, nacionalno i globalno, kroz institucije i aranžmane upravljanja koji jačaju demokraciju, socijalnu pravdu i sudjelovanje svih građana u demokratskom javnom životu.