Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
226-250 od 22067 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Charles William Morris (23. svibnja 1901. - 15. siječnja 1979.) bio je američki filozof i semiotičar.[1] Rani život i obrazovanje Sin Charlesa Williama i Laure (Campbell) Morris, Charles William Morris rođen je 23. svibnja 1901. u Denveru, Colorado. Morris je kratko pohađao Sveučilište Wisconsin, a kasnije je studirao inženjerstvo i psihologiju na Sveučilištu Northwestern, gdje je diplomirao s B.S. 1922. Iste godine upisao je Sveučilište u Chicagu gdje je postao doktorand filozofije pod vodstvom Georgea Herberta Meada. Morris je dovršio disertaciju o simboličkoj teoriji uma i doktorirao. sa Sveučilišta u Chicagu 1925. Karijera Nakon što je diplomirao, Morris se okrenuo predavanju, prvo na Sveučilištu Rice, a kasnije na Sveučilištu u Chicagu. Godine 1958. postao je znanstveni profesor na Sveučilištu Florida. Među njegovim studentima bio je semiotičar Thomas A. Sebeok. Godine 1937. Morris je predsjedao Zapadnim odjelom Američkog filozofskog udruženja i bio je član Američke akademije znanosti i umjetnosti. Morris je bio instruktor filozofije šest godina od 1925. do 1931. na Sveučilištu Rice u Houstonu, Texas.[2] Nakon što je napustio Rice, bio je izvanredni profesor filozofije na Sveučilištu u Chicagu od 1931. do 1947. Morris je postao profesor predavanja na Sveučilištu u Chicagu 1948., zauzimajući to mjesto do 1958. kada je dobio ponudu za posebno imenovanje kao profesor istraživanja na Sveučilište u Floridi, gdje je ostao do svoje smrti. Tijekom svog boravka na Sveučilištu Rice, Morris je napisao i branio svoju filozofsku perspektivu poznatu kao neopragmatizam. Također je radio i objavio Šest teorija uma.[3] Na kraju svog mandata u Riceu, Morris se vratio na Sveučilište u Chicagu. U ranim 1930-ima, odjel za filozofiju Sveučilišta u Chicagu bio je nestabilan, ali usred promjena i teških ekonomskih vremena, Morris je smatrao da će filozofija poslužiti kao baklja koja će osvijetliti put do spašavanja svjetske civilizacije.[3] Morris se nadao da će osnovati institut za filozofiju na Sveučilištu u Chicagu, ali njegovi pokušaji da uvjeri predsjednika sveučilišta u takav pothvat bili su neuspješni.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Od početaka do Averoesove smrti 1. Izvori filozofske meditacije u islamu 2. Šiizam i proročka filozofija 3. Sunnitski kalam 4. Filozofija 5. Filozofi helenističkog nadahnuća 6. Sufizam 7 Suhrawardi i filozofija svjetlosti 8. U Andaluziji Henri Corbin (francuski: Henri Corbin) je francuski filozof i islamski naučnik, jedan od najistaknutijih evropskih orijentalista dvadesetog veka. Njegov rad povezan je sa Zapadom na islam i islamsko duhovno nasljeđe. Autor je pripovijesti Avicena i vidovnjaka, U iranskom islamu: duhovni i filozofski aspekti, istorija islamske filozofije i drugi. Učenik je Etienne Gilson, Jean Baruzzi i Louis Massignon. Biografija Rođen je 14. aprila 1903. u Parizu u Francuskoj. U dobi od 25 godina dobio je litografsko izdanje „Istočna teozofija“ Suhravardija (perzijskog filozofa), sa kojim je ostao u vezi do kraja života. Knjigu je Corbenu dao sam Louis Massignon, jedna od najvećih ličnosti modernih katoličkih islamskih studija. Nakon ovog sastanka, student Jean Barroso i Etienne Gilson postao je sledbenik Massignona. Corben je započeo naučnu karijeru kao saradnik u odeljenju za rukopise Nacionalne biblioteke u Parizu. 1937. objavljen je prvi prevod Martina Heideggera (`Šta je metafizika?`). Od 1939. do 1945. godine radio je u Francuskom institutu u Istanbulu i osnovao odeljenje iranskih studija pri Francuskom institutu u Teheranu. 1954. godine rukovodio je istraživačkim centrom `Islam i religije arapskog sveta` na Ecole pratikue des hautes etudes (EPHE). Nakon odlaska u penziju 1974. godine, osnovao je Međunarodni centar za uporedne religiozne studije na Univerzitetu Sent Džon u Jerusalimu, gde se svake godine održavaju naučne sesije uz učešće predstavnika judaizma, hrišćanstva i islama. Umro je 7. oktobra 1978. u Parizu u 75. godini.
20680) GRAD SUNCA , Tomazo Kampanela , Pešić i sinovi Beograd 2003, utopijska filozofija, Grad Sunca je otvoren za sve, i Kampanela poziva sve narode sveta da zajednički rade na svemu onome što služi materijalnom, duhovnom i moralnom razvitku ljudi, kako bi otpočelo Zlatno Doba. mek povez,format 14 x 20 cm ,195 strana
Polovna knjiga, izuzetno očuvana. Posveta na predlistu. Izdavač: BIGZ - Beograd, 1986. god. Broširan povez, 20 cm. 198 str. Tri dijaloga između Hilasa i Filonusa čija je svrha da radi opovrgavanja Skeptika i Ateista jasno dokažu realnost i savršenstvo ljudskog saznanja, netelesnu prirodu duše i neposredno Božije proviđenje, kao i da razviju metod kojim bi se Nauke učinile prostijim, korisnijim i sažetijim.
Željko Pavić – Zbiljnost i stvarnost. Prilog zasnivanju izvornog pojma svijeta Izdavač: Hrvatsko filozofsko društvo Biblioteka Filozofska istraživanja, knjiga 21 Zagreb 1989. 287 stranica Meki povez, u dobrom stanju SADRŽAJ 11 Predgovor 13 Uvod: `svijeP kao ontologijski problem 29 PRVO POGLAVLJE POVIJESNOST KAO POSTVARENOST 31 § 1. Povijesnost i izvanpovijesnost svijeta 31 a) Filozofija i svijet u svome početku 34 b) Egzistencijalnost i paraegzistencijalnost svijeta 37 c) Kozmologijsko jedinstvo svijeta 41 § 2. Samointencionalnost svijeta 51 § 3. Intencionalna ravnoteža 51 a) TJspostavljanje transcendentalnog 60 b) Vremenovanje transcendentalnog 63 § 4. Intencionalna neutralnost i kritika transcendentalnosti 87 § 5. Mogućnost zasnivanja jedne fenopraksije 93 § 6. Svjetskost i unutarsvjetskost 97 DRUGO POGLAVLJE SVIJET KAO IZVORNO DOGAĐANJE I KAO »SLIKA« 99 § 7. Izvorni svijet i ’životni svijet’ 113 § 8. Slika svijeta kao ukidanje izvornog svijeta 125 § 9. Prirodoznanstvena slika svijeta kao nabačaj stvarnosti 141 § 10. Ukidanje novovjekovne slike svijeta u suvremenoj fizici i filozofiji TREĆE POGLAVLJE JEZICNOST I VREMENSKOST SVIJETA 161 § Jezik i njegovo svjetsko značenje 167 „Predmetno-teorijska teorija značenja Husserla i Heideggera“ 177 8 13 Destruirajuće ponavljanje Husserlove teori- značenja u Heideggerovoj hermeneutici j fenomenologiji i«l § 14 Prva hermeneutička situacija — destrukciia povijesti ontologije 185 § 15- Druga hermeneutička situacija — raskrivena istina 191 § 16. Treća hermeneutička situacija — govorenje kao raskrivanje 901 § 17. Cetvrta hermeneutička situacija — jezik kao unutarsvjetski događaj. Das Gerede 205 & 18. Prva vremenska situacija — vremenskost i svakodnevnica tubitka 209 § 19. Utemeljenje jezičnog svjetonazora u sadržajnoj namjeri 217 § 20. Na putu k jeziku biti 231 § 21. Mišljenje kao pjesničko-filozofijski način ophođenja s bitkom i jezikom 237 ĆETVRTO POGLAVLJE COVJEK I SVIJET 239 § 22. Metafizički smisao antropologijskog pitanja o čovjekovom prvenstvu u svijetu 251 § 23. Jednakoizvornost čovjeka i svijeta. — Svijet kao fundamentalni antropologijski pojam 259 § 24. Antropologija kao obnovljena metafizika. Izgledi i kritika 267 Literatura 279 Zusammenfassung 283 Bilješka o tekstovima 85 Kazalo imena
Sadržaj: Glava prva PROBLEM FILOSOFIJE PRIVREDE I Savremeni ekonomizam II Filosofija i život III Filosofija i nauka IV Kriticizam i dogmatizam V Preliminarno određenje ekonomije Glava druga PRIRODNO-FILOSOFSKE OSNOVE TEORIJE PRIVREDE I Idealizam i naturfilosofija P Šelingova filosofija Glava treća ZNAČENjE OSNOVNIH EKONOMSKIH FUNKCIJA I Potrošnja II Proizvodnja Glava četvrta I TRANSCENDENTALNOM SUBJEKTU EKONOMIJE II Čovek i čovečanstvo i Sofijnost ekonomije Glava peta PRIRODA NAUKE I Mnoštvenost naučnog znanja II Ekonomska priroda nauke III Sofijnost nauke IV Gnoseologija i prakseologija V Nauka i život VIO „naučnom pogledu na svet” VII Samosvest nauke Glava šesta EKONOMIJA KAO SINTEZA SLOBODE I NUŽNOSTI I Sloboda i nužnost II Sloboda i nužnost III Duh ekonomije IV Sloboda kao moć, nužnost kao nemoć Glava sedma GRANICE SOCIJALNOG DETERMINIZMA I Stil socijalne nauke II Sociologizam i istorizam III Problem socijalne politike Glava osma FENOMENOLOGIJA EKONOMIJE I Problem političke ekonomije II Naučni stil političke ekonomije