Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 1010 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Dušan Đurović : PRIPOVETKE I , ITP Zmaj Novi Sad / Pegaz Bijelo Polje 2004 , tvrdi povez, str. 254. Izabrane pripovetke. Knjiga je iz retkog kompleta Izabrana dela (I-VI) Očuvanost 4- ; ima posvetu. Dušan Đurović, rođen 1901. godine u selu Grlić kod Danilovgrada, je srpski, bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslovenski pripovedač. U Danilovgradu je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Ivangradu, Nikšiću i Podgorici, gdje je i maturirao. Studirao je i diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U početku je kao profesor radio u Danilovgradu, a 1929. godine odlazi u Sarajevo gdje radi kao profesor Učiteljske škole, a nakon tri godine i Prve gimnazije gdje ostaje do početka rata, 1941. godine. Nakon rata, vraća se u Sarajevo gdje do penzije radi kao viši bibliotekar u Narodnoj biblioteci. Bio je član Sveslovenskog komiteta u Sarajevu, član Savjeta za kulturu BiH, a prije rata bio je član P.E.N. kluba u Beogradu. Dušan Đurović se javio u literaturi 1929. godine i od tada je njegovo ime često prisutno u sarajevskim i crnogorskim književnim časopisima i novinama od Politike do Oslobođenja, od Srpskog književnog glasnika i Pregleda do Života. Naročito je zapažena njegova saradnja u književnom podlistu beogradske Politike, u kojoj objavljuje kratke, feljtonske priče. Objavljivao je ponekad članke i eseje iz kulture i književnosti, ali mu je glavni i osnovni rad bio zasnovan na pripovijetki i romanu. Njegova djela prevođena su na nekoliko jezika. Neko vrijeme je uređivao Malu biblioteku, koju je izdavala Svjetlost. Za dopisnog člana ANUBiH izabran je 1969. godine. Umro je 1993. godine.
Autor: Dora Lazar Format: 13x23,5 Povez: broširan Br. strana: 104 `Pred vama je neobično književno ostvarenje, promišljeno i zrelo, koje po svojoj estetičkoj funkciji i nadilaženjem stereotipnih pripovedačkih modela, spada u izazovna dela savremene tematike i modernog intelektualnog usmerenja, koja zahtevaju od čitaoca višu recepciju, različite pristupe i poverljivo čitalačko savezništvo. Najbliže za označavanje ovog teksta čini se, po spontanitetu zapisivanja i učestalosti stilskih elemenata, je `praktikum kratke priče`.` - Radomir Andrić.
Pesme, Komedije, Laza i paralaza, Despot Djuradj Brankovic, Milan i Bojana, Tvrdica, Pokondirena tikva, Rodoljupci, Milobruke, Pisma Izdavac - Narodna knjiga, Beograd Godina - 1961. Predgovor Milan Tokin Knjiga u dobrom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,bez ispisane posvete,tvrd povez,format 20 cm,352 str. (85)
Autor: Dušica Milanović Format: 20 cm Broj strana: 176 Povez: Tvrd. Narodna knjiga, Beograd, 2006. Nova knjiga. `U pričama su srećno usaglašeni motiv i izraz. U toj uslaglašenosti ima one borinske kulture odnosa, diskrecije i otmene spontanosti. Uverljivost te sadržinske običnosti i inteligencije, te sažete ubedljivosti, dokaz su pravog dara.` - Dobrica Ćosić
Knjiga priča nastala u sklopu projekta `Knjigom po korupciji` kojeg su zajednički realizovali Transparency International Hrvatska i izdavačka kuća V.B.Z. U knjizi su priče inspirisane korupcijom ili o korupciji koje su napisali poznati književnici Vlado Bulić, Ivica Đikić, Zoran Ferić, Julijana Matanović, Jurica Pavičić, Edo Popović, Ivana Simić-Bodrožić, Olja Savičević-Ivančević, Tena Štivičić i Ivan Vidić, kao i pet najboljih priča koje su neobjavljivani autori (Darko Šeparović, Nenad Dragaš, Andrea Žigić-Dolenec, Ksenija Kušec i Jadranko Pušić) poslali na konkurs. Meki povez, 196 str.
43860) PSIHOPOLIS savremena američka priča , Prosveta Beograd 1988 , Sadržaj: UZ OVAJ IZBOR (Milisav Savić). Rejmond Karver: Katedrala. Bernard Malamud: Zagubljeni grob. Džon Apdajk: Beh na češkom. Rasel Benks: Sara Koul: Jedan tip ljubavne priče. E.L. Doktorov: Pisac u porodici. Džejn En Filips: Topli dom. Ričard Ford: Komunist. Džoj Vilijams: Bežanja. Maks Epl: Osmi dan. Keti Aker: Njujork 1979. Robert Kuver: Crtani film. Rejmond Karver: Prisnost. Meri Robinson: Amaterski vodič kroz noć. Lenard Majkls: Ljubomora. Dejvid Levit: Vanzemaljci. Jan Mekjuen: Psihopolis. Donald Bartelmi: Stvaralac. Džin Tompson: Aplauz, aplauz. Stiven Dikson: Pismo. Džej Mekinerni: Šest je izjutra. Znaš li gde si? Lori Mur: Kako postati pisac. Ejmi Hempel: Poč., pov., pl., nast., pon. Geri Gildner: Sanjivo devojče. Fransoa Kemoan: Šta sam činio da nemoguće učinim mogućim. R.D. Skilings: Isak Babelj. Pamela Brant: L.A. Dete. Rejmond Karver: Debeli. tvrd povez, format 13 x 20 cm , zaštitni omot , ćirilica, 377 strana
Dušan Đurović : PRIPOVETKE II , ITP Zmaj Novi Sad / Pegaz Bijelo Polje 2004, tvrdi povez, str. 306. Izabrane pripovetke Knjiga je iz retkog kompleta Izabrana dela 1-6 Očuvanost 4-. Dušan Đurović, rođen 1901. godine u selu Grlić kod Danilovgrada, je srpski, bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslovenski pripovedač. U Danilovgradu je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Ivangradu, Nikšiću i Podgorici, gdje je i maturirao. Studirao je i diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U početku je kao profesor radio u Danilovgradu, a 1929. godine odlazi u Sarajevo gdje radi kao profesor Učiteljske škole, a nakon tri godine i Prve gimnazije gdje ostaje do početka rata, 1941. godine. Nakon rata, vraća se u Sarajevo gdje do penzije radi kao viši bibliotekar u Narodnoj biblioteci. Bio je član Sveslovenskog komiteta u Sarajevu, član Savjeta za kulturu BiH, a prije rata bio je član P.E.N. kluba u Beogradu. Dušan Đurović se javio u literaturi 1929. godine i od tada je njegovo ime često prisutno u sarajevskim i crnogorskim književnim časopisima i novinama od Politike do Oslobođenja, od Srpskog književnog glasnika i Pregleda do Života. Naročito je zapažena njegova saradnja u književnom podlistu beogradske Politike, u kojoj objavljuje kratke, feljtonske priče. Objavljivao je ponekad članke i eseje iz kulture i književnosti, ali mu je glavni i osnovni rad bio zasnovan na pripovijetki i romanu. Njegova djela prevođena su na nekoliko jezika. Neko vrijeme je uređivao Malu biblioteku, koju je izdavala Svjetlost. Za dopisnog člana ANUBiH izabran je 1969. godine. Umro je 1993. godine.