PRERADA NAFTE Per Gustavson Priručnik za izobrazbu stručnih kadrova - Priručnik za obuku stručnih kadrova Zagreb 1949 strana 150 Meki povez , ilustrovano , na par mesta obeležavano običnom olovkom ostalo kao na slikama Tags: obuka nafta 12.02.2022

PRIČE ZA DECU iz Zmajevog `NEVENA`*4249*02-2022 Vilistan Priče za Decu odabrane iz Zmjevog Nevena izdanje: Vajat Beograd 1984. g Tvrd povez,ćirilica,94 strane,ilustracije u boji,veći format: 27 x 21 cm,težina 600.grama stanje: vrlo dobro očuvana-nema ispisivanja,ćoškovi i rub korica presvučeni impregniranim platnom-sada večno Priče čuvenog Jove Zmaja i njegovog NEVENA. ...Vilestan, Darka Guščarka,Putovanje malog Cvijana, ...Roda,Ribica i Rak,.., Lisac bez repa,...Lenjiša i Vredniša,..Zevan i Smejanka,..Ludica nadmudrio Mudricu,..Majmun Sudija,..Laža i Paralaža,...vilinski darovi, Priča iz Đačkog života

VANDA 1-2 Izdavač: Beli put, Beograd Pismo: Ćirilica Povez: Mek Format: 17x19 cm Godina izdanja: 2010 Stanje ko na slici. Odlično očuvane. Novo!! VANDA 1-2: 1. VANDA osveta u galopu 2. Vanda i banda devojčicomrzaca 1.Vanda je besna: mora da provede nedelju dana na ergeli sa svojom drugaricom kati. To je poslednje mesto na koje bi želela da ode. Sva sreća da je barem Fabijan tu. On se neverovatno brzo navikava, ali za Vandu su konji preveliki, učitelj jahanja previše uštogljen, a devojčice sve koza do koze. I, kao da to nije dovoljno loše, još se i banda devojčicomrzaca uputila u pravcu ergele.

RUŠILAC MIRA - Leonid Solovjev NOPOK Beograd 1945. mek povez, 206 strana knjiga je dobro očuvana

Paris Nelson, Editeurs

Ema i Tesla 1: Zamalo smrtonosni zrak / Ištvan Lakatoš Beograd 2017. Mek povez sa klapnama, ilustrovano, 175 strana. Napomena: na predlistu posveta; ako se to izuzme, knjiga je odlično očuvana (kao nova). U dalekom Predalekom Velegradu, živi genijalni naučnik NIKOLA TESLA i smišlja fantastične izume koji izgleda nikoga ne zanimaju. Dobro, nikoga osim njegovih neobičnih ukućana: dečaka štrebera Varnave, šofera Lavrentija (koji je Varnavin ujak i – morsko prase) i vernog psa-robota Mekakuce. Učmali život u Teslinoj laboratoriji okreće se naglavačke kad u laboratoriju provali Ema, devojčica koja, kao i svi siročići iz Kalauzove bande, mora svakodnevno da donosi plen da bi opstala u tom sumornom sirotištu. Naravno, Ema je brzo zaključila da joj je lepše da ostane kod Tesle, a trapavim genijalcima potreban je neko hrabar i snalažljiv. Kada zli doktor Korvus zarazi čitav grad kijavicom i počne da pretvara ljude u ribe, samo genijalni Tesla i njegova hrabra družina mogu spasti svet!

DOGODOVŠTINE JEDNOG DŽONIJA - Nikola Đuričko ocuvana ksok+

LJUBAV Hajnc Janiš Žanrovi: Za poklon, Ljubavni Izdavač: Beli put Broj strana: 98 Povez: Tvrd Format: 21x22 cm Godina izdanja: 2009. NOVA Buker pesama, priča i misli o ljubavi... Hajnc Janiš sabrao je u ovoj knjizi najlepše tekstove svetske književnosti, čuvene bajke i poznate pozorišne komade, koje je prepričao. Zajedno sa prekrasnim ilustracijama Zilke Lefler, poklon za sve koje nosimo u srcu.

Knjižarnica Radomira D. Đukovića 1934, mek povez, pečat i posveta na najavnoj strani, manja zacepljenja zadnje korice, 67 strana, težina oko 100 gr

Štamparija - Jadran Požarevac - Beograd 1938.god Nacrt za omot izradila je gdja K. Garašanin - Sliku Kneza Miloša uz naslovnu stranu radila G-ca Milica Bešević po originalnoj slici - Crtež uz treći čin - Put - radio je g. Dj. Teodorović. G. Slobodanu Jovnoviću - kao čoveku koji ne samo da ume slobodno da misli - što je velika vrlina - nego zna i drugima da dozvoli slobodno da misle - što je danas jedna herojska osobina. Stanje knjige kao na slikama Mek povez 126.strana

Zagreb, tvrd povez, očuvana, pečat na predlistu, potpis na najavnoj strani, 151 strana, težina oko 220 gr

INDI KID - komplet 2 knjige sa slike INDI KID - Kako da budem malcice dobra INDI KID - Ups, izgubila sam naj-naj prijatelje Mek povez , cirilica , format 18x12 , 160+160 strana , ilustrovane Izdavac - Beli Put , 2006. Odlicno ocuvane , kao na slici Karen Makombi (autor) Marijana Sarić (prevod) Lidija Manks; (ilustracije) Izdavač: Beli Put 2006. ćirilica, 159 strana Indi Kid ne može bez svojih prijateljica So i Fi. Međutim, Dilan, njen polubrat, kompjuterski genije, nema svoje prijatelje. Tu nastupa Indi, pronaći će ona kul drugare svom polubraci!... Ali, šta se događa? Indi je obolela od čudne boljke – ti-nu-ni-nuitisa... i, iako je sve veći frend sa Dilanom, sve manje se druži sa So i Fi. Još gore – one je izbegavaju... Kako će se sva ta frka završiti? Uh... Kako da budem malčice dobra Karen Makombi (autor) Marijana Sarić (prevod) Lidija Manks; (ilustracije) Izdavač: Beli Put 2006 ćirilica, 160 str. Naslov originala: How To Be Good(ish) / Karen McCombie, Lydia Monks Upoznajte Indi Kid! Danas puni deset godina, a mama je, u rasejanju, zaboravila najvažniji dan. Ali Indi se ne ljuti, razume ona da je mama u gužvi oko beba ježića.Frka nastaje kada dobije domaći zadatak da napiše tri svoja talenta. TRI!! Gde sad da ih pronađe?!Najbolje drugarice SKako da budem malčice dobra Karen Makombi (autor) Marijana Sarić (prevod) Lidija Manks; (ilustracije) Izdavač: Beli Put 2006. ćirilica, 160 strana Naslov originala: How To Be Good(ish) / Karen McCombie, Lydia Monks Upoznajte Indi Kid! Danas puni deset godina, a mama je, u rasejanju, zaboravila najvažniji dan. Ali Indi se ne ljuti, razume ona da je mama u gužvi oko beba ježića.Frka nastaje kada dobije domaći zadatak da napiše tri svoja talenta. TRI!! Gde sad da ih pronađe?!Najbolje drugarice So i Fi priskaču u pomoć i na sve strane traže talenat za Indi. Ali avaj, ona nema uspeha ni u horoskopu, ni u mađioničarskim trikovima, ni u friziranju... Da li će pas Kuc biti taj ko će otkriti da mala Indi najviše talenta ima da bude dobrica? o i Fi priskaču u pomoć i na sve strane traže talenat za Indi. Ali avaj, ona nema uspeha ni u horoskopu, ni u mađioničarskim trikovima, ni u friziranju... Da li će pas Kuc biti taj ko će otkriti da mala Indi najviše talenta ima da bude dobrica?

PALANKA U PLANINI - Anđelija L. Lazarević Izdavač: SRPSKA KNJIŽEVNA ZADRUGA Beograd, knjiga 192 Godina izdanja: 1926. Povez: tvrd Broj strana: 103 + XXV Pismo: ćirilica Stanje: dobro

PRIPOVETKE - Ivo Andrić Izdavač: SRPSKA KNJIŽEVNA ZADRUGA Beograd, knjiga 179 Godina izdanja: 1924. Povez: tvrd Broj strana: 117 Pismo: ćirilica Stanje: solidno

Izdanje Matice Hrvatske Zagreb 1937.god Lyton Strachey Lascelles Abercrombie john middleton Murry John Semple Smart Stanje knjige kao na slikama Tvrd povez 223.strane

Hector Malot - Sans Famille Velhagen und Klasing, Bielefeld, 1913 168 str. tvrdi povez stanje: dobro, potpis na prvoj i poslednjoj strani, beleške. Prosateurs Francais, 106.Lieferung / Ausgabe B Fiction

Odlično očuvano Autor - osoba Šop, Nikola, 1904-1982 = Šop, Nikola, 1904-1982 Naslov Od ranih do kasnih pijetlova : pjesme / Nikola Šop Vrsta građe poezija ; odrasli, opšte (lepa književnost) Jezik srpski Godina 1939 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Srpska književna zadruga, 1939 (Beograd : Drag. Gregorić) Fizički opis 94 str. ; 20 cm Zbirka Savremenik Srpske književne zadruge ; ǂbr. ǂ33 ; ǂkolo ǂ9, ǂknj. ǂ1 Miljenko Jergović: Prije više godina ljudi iz sarajevskog Hrvatskog kulturnog društva Napredak poželjeli su staviti spomen ploču na kuću u kojoj je u Zagrebu živio pjesnik Nikola Šop. Njihov zemljak iz Jajca, Bosanac rodom i inspiracijom, bogobojazni, trpeljivi i skromni katolik, Šop je za tu sve manju, posve skrajnutu zajednicu sarajevskih i bosanskih Hrvata bio i ostao, naravno uz Ivu Andrića, jedna od amblematskih figura. Međutim, izbio je jedan vrlo čudan, a nerješiv problem. Vlasnici kuće u kojoj je Šop živio nisu dopuštali da se na njihovu fasadu postavi bilo kakva spomen-ploča. A naročito ne takva koja bi ih podsjećala na Nikolu Šopa. Naime, Šop je, skupa sa ženom, bio desetljećima njihov podstanar. A gazdarice i gazde u pravilu ne vole se sjećati svojih podstanara. Pogotovu ako su kao pjesnik desetljećima samo ležali u postelji, bolovali, umirali. Mnoge im je jade, kažu, taj čovjek učinio. Ljudi iz Sarajeva morali su se snalaziti, što će sad s pločom, bila bi grehota da se ploča baci, ili da je vraćaju u Sarajevo i u Jajce. I tako je negdje na Zelenom valu, ili na Prilazu Gjure Deželića, ne želim se ni prisjećati gdje, nađena zgrada u kojoj Šop nikad nije živio niti je ikad u nju ušao, ali je pripadala nekom njegovu rođaku. I onda su na tu kuću prikucali spomen-ploču. Eno je, i sad tamo stoji, da prolaznike podsjeti na jednoga od najznačajnijih hrvatskih pjesnika dvadesetog stoljeća. Bosanca u Zagrebu. Nikola Šop (1904) bio je banjalučki gimnazijalac, ali je maturirao u Beogradu. Tamo je nastavio studije na Filozofskom fakultetu, te se zatim i sam zaposlio kao gimnazijski profesor. Pisao je pjesme ispunjene naivističkom kršćanskom inspiracijom, u duhu franjevaštva i zajedništva svih zemaljskih stvorenja. Objavljivao je tad, uglavnom, u Beogradu, te uglavnom po klerikalnim hrvatskim novinama i časopisima. Sve dok ga u jednom trenutku na zub nisu uzeli crkveni konzervativci, zbog načina na koji je, vedro, prostodušno i pomalo narodski, prikazivao Sina Božjeg. Jedno vrijeme njegove su pjesme o Isusu, iz knjige `Isus i moja sjena`, bile crkveno zabranjene, ali to pjesnika nimalo nije pokolebalo u njegovu nadahnuću, ali ni u njegovoj dosljednoj kršćanskoj i katoličkoj vjeri. Pritom, Šop nije bio od onih zatucanih ljudi, kakvih je danas mnogo, a sigurno ih ni u njegovo vrijeme nije bilo manje. Bio je vrlo obrazovan i otvoren, prevodio je Horacija, a prvog i najvećeg pjesničkog uzora našao je u Momčilu Nastasijeviću, svom beogradskom gimnazijskom profesoru, jednom od najvećih pjesnika srpskoga i svih naših jezika u dvadesetom stoljeću. U načinu Šopova pisanja, ali i u njegovu životnom stavu, Nastasijević se dobro prepoznaje, pa tko god bi Nikolu Šopa htio temeljito upoznati, morao bi se upoznavati i s Nastasijevićem. A tko god bi se, proučavajući Nastasijevića, htio baviti onima koji su tradirali ovoga srpskog pjesnika, nalazeći u njemu vlastite temeljce, morali bi taj posao započeti s hrvatskim pjesnikom, Bosancem Nikolom Šopom. Dobar primjer da se uvjerimo kako su fatalno i neizbježno povezane srpska i hrvatska kultura, srpska i hrvatska književnost. Tko zna kako bi izgledao život Nikole Šopa, a onda i kako bi izgledalo cjelokupno njegovo djelo, da nije 6. travnja 1941. Njemačka napala Kraljevinu Jugoslaviju, i da nije onako bezdušno bombardirala Beograd. Bombe je Šop dočekao u Zemunu, pa je u strahu i panici skakao s balkona u bezdan i teško povrijedio kralježnicu. Bilo mu je tek trideset i sedam, živjet će još punih četrdeset godina, ali taj će mu skok i lom sasvim promijeniti sve životne perspektive. Uglavnom će biti polupokretan ili nepokretan i nikad više neće biti zaposlen čovjek niti živjeti normalnim građanskim životom. Ne bi bilo sasvim krivo reći da je 1941., nakon tog loma, Nikola Šop došao u Zagreb i u Nezavisnu Državu Hrvatsku kao izbjeglica. Kao teško ozlijeđeni muhadžir, vrlo kompleksnog identiteta, koji se nikako nisu mogli uklopiti u to grdno i najgrdnije vrijeme, kad su postojali samo jednostavni i prosti identiteti. Nastavio je pisati i odmah bi objavljivao ono što napiše. Dakle, bio je jedan od onih pisaca koji se nisu libili da objavljuju u endehazijskim časopisima i publikacijama, što će ga, nakon oslobođenja 1945., činiti mrskim partizanskim vlastima. Ali čak i da nije objavljivao pod ustašama, bio bi Šop težak autsajder u vremenu tom općeprihvaćenog ateizma i komunističkog poleta. Oko Crkve, kao i oko pojedinih crkvenih hramova, u ta su se vremena povazdan vrzmali kojekakvi bogalji, nesretnici i sirotani, pa se miješali s kojekakvih uhodama i policijskim žbirovima, koji bi pazili govori li se u crkvi protiv države i Partije. Među crkvenim sirotanima tog optimističnog i ateističnog vremena bio je Nikola Šop. Krleža bi ga spomenuo samo s prezirom, o čemu mi je jednom, u povodu jednoga mog teksta o Šopu, pišući pisaćim strojem po dopisnici, kratko pripovijedao Josip Vaništa. Tako je to s njim bilo do pred kraj šezdesetih, kad je Šopa, zahvaljujući Zvonimiru Mrkonjiću, otkrila suvremena hrvatska književnost. Čak je 1970. dobio Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo, u to vrijeme doista uglednu i ozbiljnu hrvatsku državnu nagradu, ali koju, ipak, nisu tako lako dobivali pisci i kulturni radnici koji nisu živjeli u skladu s vjerom i načelima socijalističkog samoupravnog sistema. Ali bez obzira na to, pjesnik i njegova supruga nastavili su živjeti u svom skromnom zagrebačkom podstanarstvu. On gotovo da se više i nije micao iz postelje. Nakon društvenog priznanja poživjet će još jedanaest godina. Umrijet će tiho, 2. siječnja 1982., i to baš u vrijeme dok su Zagreb, Hrvatska, a onda i cijela Jugoslavija, žalovali za velikim Miroslavom Krležom. U ponedjeljak, 4. siječnja, tog prvog radnog dana u novoj godini, na Mirogoju održana su dva sprovoda hrvatske književnosti. Za prvog, ateističkog, uz svečani lafet i vojnu paljbu, baš kao da se pokapa general, na lijepome mjestu, odmah uz stazu, pokopali smo Krležu. Drugi je sprovod bio malen, tih i sirotinjski, s drvenim križem na kojemu je limenim slovima bilo ispisano ime, uz svećenika i obitelj, zemlji smo predali Nikolu Šopa. Ovih dana, uz četrdesetu godišnjicu njihova odlaska, uz taj jubilej koji bio bi važan i velik i u neusporedivo značajnijoj i većoj kulturi nego što je to, u europskom kontekstu, mala i neznatna hrvatska kultura, s gotovo jednakim ignoriranjem hrvatske elite, svi ti predsjednici, premijeri, ministri i kulturtregeri tretiraju i Krležu i Šopa. Krleže će se netko, možda, još i sjetiti. A Šopa ne pamte na jednaki način na koji se zaboravlja i mrtva magarad. Zašto baš magarad, znat će u ovaj božićni dan onaj koji treba znati. Šop, Nikola, hrvatski književnik i prevoditelj (Jajce, BiH, 19. VIII. 1904 – Zagreb, 2. I. 1982). Diplomirao komparativnu književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu 1931. Prve pjesme objavio je u Anđelu čuvaru (1918). Do II. svjetskog rata radio je u Beogradu kao gimnazijski profesor latinskog jezika. Za bombardiranja Beograda 1941. teško ranjen, preselio se u Zagreb, gdje je radio kao korektor, a od 1949. kao znanstveni suradnik JAZU sa zadaćom da prevodi hrvatske latiniste (preveo je djela Jana Panonca, J. Šižgorića, Đ. Ferića, I. Đurđevića, K. Pucića, M. P. Katančića i dr.). Nakon studije Knjiga o Horaciju (1935) objavio je i knjigu prepjeva Iz lirike starog Rima (1950) s prijevodima Katula, Propercija i Tibula. Vodio je korespondenciju s francuskim pjesnikom F. Jammesom i engleskim pjesnikom W. H. Audenom, koji je prevodio njegovu liriku. Djelo N. Šopa u znaku je intimističkih meditacija. U tom se tijeku mogu razdvojiti dvije različite, ali komplementarne faze. U prvom razdoblju, od Pjesama siromašnog sina (1926) do zbirke Za kasnim stolom (1943), Šop progovara o »prizemnoj egzistenciji« očitujući ljubav i razumijevanje za svijet malih stvari, bukoličkih ugođaja, običnih zbivanja i skromnih istina. Međutim, iza tog svijeta običnosti i prividne banalnosti sluti se viši, skriveni transcendentalni smisao, a obične i skromne stvari postaju znamen božanskoga reda. Takva ga duhovna dispozicija dovodi u vezu s koncepcijom religioznosti Franje Asiškoga. Stavljajući u središte lirskog interesa statične, kontemplativne slike, pastoralni repertoar motiva, asketski senzibilitet, duhovni ideal siromaštva i božansku antropologiju Isusa u dnevnim situacijama, u najboljoj zbirci toga razdoblja Isus i moja sjena (1934) Šop afirmira `čedni katolicizam`, jednostavna izraza, bez ukrasa i retoričkih bravura. Šopove kratke proze, okupljene u zbirci Tajanstvena prela (1943), tematiziraju fantastične ugođaje i čudesne doživljaje preuzimajući najčešće kôd legende, pučke predaje i bajke. Lirska proza Predavanje o dimovima iz knjige Tajanstvena prela prijelazna je u njegovu pjesništvu, pa se od 1950-ih sve intenzivnije upuštao u filozofske meditacije o fenomenologiji nastajanja stvari i dinamici beskraja svemira. U drugoj se fazi, od svijeta prizemnosti i gotovo pastoralnih ugođaja okreće astralnim prostorima, svemirskim visinama, beskonačnosti i vječnosti te spoznaji nepoznatih svjetova (Kućice u svemiru, 1957; Svemirski pohodi, 1957; Astralije, 1961; Dok svemiri venu, 1975; Nedohod, 1979). Izraz se mijenja i postaje hermetičniji i apstraktniji, u potrazi za novim riječima koje bi morale izražavati nova svemirska ostvarenja. Na tom putu otkriva i bezdan vlastitoga bića: put u nutrinu, u „nedoživljene samoće“. Spjev Tremenda (Mogućnosti, 1961; Kolo, 1964), „spjev jeze i grohota“, govori o doživljaju praznine i izgubljenosti te o rasapu puti i ideje ljepote. U poemama Osvajanje kocke (1974) i O kugli (1974) Šop mijenja prostornu koncepciju doživljaja, povezujući oblike i sfere s ljudskim stanjima i životnim situacijama. Lirika te faze nastavlja se na svemirske uzlete S. S. Kranjčevića i T. Ujevića, ali u hrvatsku kozmičku poeziju unosi i nove akcente: neobično bogatstvo imaginacije, jezičnu invenciju i originalnu simboliku. Izraz je reduciran, geometriziran; smislovi tek naslućeni. Dramski tekstovi i pjesnički dijalozi imaju više poetske nego scenske kvalitete (Pompejanska balada, 1961; Drijada, 1964; Vječni preludij, 1971; Izgubljeni Arijel, 1972; Pjesnikovi rasprodani prostori, 1974; Bosanska trilogija, 1980; Kroz vrevu stećaka, 1987). Djelujući izvan pomodnih struja i tendencija, Šop je izgradio originalan i prepoznatljiv pjesnički izraz koji ga uvrštava u vrh hrvatske poezije te privlači pozornost mnogih hrvatskih i inozemnih kritičara. Poezija mu je prevedena na više stranih jezika. Dobitnik je Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo 1970. MG67

Valter Bedžhot - POSTANAK I RAZVITAK NARODA sa obzirom na načela prirodnog odabiranja i nasleđa (Srpska književna zadruga, Beograd, 1902, tvrdi povez, VII+201 str., ilustrovano) MK-0X / III-03

knjiga na ivici ima oštećenje slagalice su kompletne i u redu

Dr. F. Tekner - Wörterbuch sinnverwandter Ausdrücke, Druck und Verlag von Philipp Reclam jun., Leipzig 1895 godine Tvrd povez. U dobrom stanju. 472 strane

BOGDAN POPOVIĆ - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE RETKO IZDANJE IZDAVAČ: BEOGRAD 1936 STRANA: 268 MEKOG POVEZA STANJE: RIKNA DOBRIM DOLEM POHAVANA, POTPIS, FAKSIMIL, JEDNA SELOTEJP, PAR VERTIKALA I MRLJICA, UNUTRAŠNJOST OČUVANA, KNJIGA KAO NA SLICI, OCENA: 3... DOSTAVU PLAĆA KUPAC, 247

1937.

Leonid Solovjev - Rusilac mira 1945. godina

Stanje knjige : 3, pečatirtana, numerisana. Povez : tvrd Str : 150 nikk2100

Beograd 1930 god.,format 24x16cm,14 str.,sve lepo očuvano. žan3 31g