Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
126-150 od 9012 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Gi de Mopasan Novele Meki povez Izdavač Izdavačka organizacija Rad Edicija Reč i misao Anri Rene Albert Gi de Mopasan, (1850-1893), bio je francuski realistički pisac. Pisao je pripovetke i romane koje odlikuje ekonomičan stil i veština kojom su zapleti u njima razrešavani. Njegov tutor i svojevrstan vodič u književnim počecima bio je Gistav Flober, u čijoj kući je susretao ruskog romanopisca Ivana Turgeneva, kao i Emila Zolu i druge predstavnike realizma. Roman Pjer i Žan mnogi smatraju njegovim najboljim romanom. Tokom života, kod Mopasana se razvila gotovo bolesna želja za samoćom i samoočuvanjem uz stalan strah od smrti te manija proganjanja zajedno sa simptomima sifilisa zarađenog u mladosti. Godine 1891. potpuno gubi razum, a umire dve godine kasnije jula 1893. mesec dana, pre svog 43. rođendana.
Jeres Nominalizma Muharem Bazdulj očuvana ocena 4 potpis pret. vlasnika Četrnaest novih priča Muharema Bazdulja sabranih u knjizi Jeres nominalizma sačinjavaju zavodljiv i osoben mozaik. Prva i poslednja priča u knjizi – Lara i Jeres nominalizma – pravi su „romani na dlanu“, dve proze što i dužinom i zamahom zapravo teže romanu kao protejskoj formi naše epohe. Svedene ipak na novelistički okvir, one gustinom i snagom daju savršen okvir za dvanaest kratkih priča između njih. Dve pomenute priče, osim obimom i privilegovanim mestom u knjizi (sam početak i sam kraj) ističu se takođe i svojim naslovima. Cela knjiga dobila je naslov po poslednjoj, a prvoj je (jeretički!) u naslovu (žensko) ime. Smeštene u našu savremenost, u samo srce „novog ljubavnog nereda“, priče iz ove knjige, pisane u prvom licu jednine, uz samo jedan izuzetak, prate živote koji su jednako određeni istorijsko-političkim neminovnostima kao i privatno-emotivnim izborima. Jezik njihovih pripovedača živ je, sočan, vešto stilizovan u naraciju što podseća na izgovorenu ispovest. U liričnosti njihovog tona često se ide do samog ruba sentimentalnosti, ali se taj rub ne prelazi, pošto se zna da, kao u stihu Toma Jorka, sentimentalnost uvek završava u brbljanju.
Књига Кад мртви прозборе се чита у једном даху, јер то је повест о тешкој и трагичној судбини Срба с Косова, Метохије, Црне Горе и Македоније, из пера класичног и јединог приповедача нашег тужног југа који је своје опредељење платио животом. Најбоље и најважније приповетке Григорија Божовића у једној књизи, у репрезентативном издању. Приређивач и аутор предговора: Милета Аћимовић Ивков Суздање са Домом културе „Стари Колашин” из Зубиног Потока Страна: 400
Sadržaj: -Zemlja -Mica -Karlovački doživljaj 1889 godine -Ni imena mu ne znam -U ohladnelome domu Negovana -`Gospodin Grof` -Greh -Perka Patkuša ili mosje de Riu naš budući neprijatelj -Prepelica u ruci -Moloh -Salašar -Jovanče -Maturantski sastanak -Naš učitelj četvrtog razreda ➣Prosveta, 1963., tvrdi povez, zaštitne papirne korice (oštećene), 298 strana, nepodvlačena, nema posvetu.
Ernest Hemingvej - U naše vreme: Doživljaji Nika Adamsa In our time (1944) / Ernest Hemingway [sa engleskog prevela Zorica Despić] Izdavač: Prosveta, 1966, Beograd Štampa: Beogradski grafički zavod Biblioteka: Prosveta, Kolo 4, knjiga 99 Broj stranica: 138 ćirilica, tvrde korice, 12cm x 19,5cm x 1,2cm težina 150 grama Stanje knjige: 3- požutela i potamnela sa žutim flekama, oštećen hrbat i iskrzane korice po rubovima, potpis na forzecu gore u uglu
Piter Keri - Egzotična zadovoljstva potpis, očuvana ocena 4 Piter Keri – najčuveniji australijski književnik svih vremena i jedan od najvećih pisaca današnjice – pripoveda nam snovidnim jezikom o svetu u kome živimo, o sudbini, slučajnosti, ljudskoj prirodi, totalitarnom društvu, sablasti neokolonijalnog kapitalizma, o ljubavi i smrti i ponovo ljubavi. Ova zbirka naučnofantastičnih priča zapravo je literarni prvenac pisca koji će postati savremeni klasik. U njoj se Keri bavi upravo obeležjima savremenog života: potrošnjom, otuđenošću, opsednutošću telom i telesnim, marketingom, profitom kao vrhunskim sistemom vrednosti... Već u ovom delu mladoga Kerija jasno je ocrtan njegov put među velikane svetske književnosti. Majstorski je obradio teme toliko stvarne da čitaoca pogađaju u samo središte njegovog bića.
IZABRANE ARGENTINSKE PRIPOVETKE izbor i predgovor: Horhe Luis Borhes - MALA BIBLIOTEKA SRPSKE KNJIŽEVNE ZADRUGE Tvrd povez, 287strana, izdavač: SRPSKA KNJIŽEVNA ZADRUGA - Beograd autori: Leopoldo Lugones - Eduardo Vilde - Esekijel Martines Estrada - Silvina Okampo - Santjago Dabove - Adolfo Bioj Kasares - Esteban Ečeveria - Manuel Muhika Lajnes - Hose Bjanko - Manuel Pejru
U DOBROM STANJU Geopoetika Beograd, 2006. godine, 212 strana. Knjiga pripovedaka britanskog pisca Džulijana Barnsa čitaocu nudi jedanaest priča o životnim završecima. Šarajući kroz vreme i prostor, od Rusije i Švedske XIX veka, preko Francuske ranog XX veka do savremene Britanije, Barns nam na sebi svojstven način duhovitog i veštog pripovedača govori o lepoti življenja koja nije uslovljena životnim dobom, o tome da je starost vidljiva samo spolja, govori nam o svođenju računa i poslednjim željama, o mladosti i sećanjima. Smenjivanjem narativnih postupaka i uz pomoć lepeze likova, pisac pokušava da nas uveri kako su strasti i čežnje snažniji i dublji što je čovek svesniji činjenice da se njegovo vreme bliži kraju. I nepogrešivo uspeva u tome. „On priča očaravajuće vešto, njegov smiren, intrigantan glas mami nas da zagazimo u minska polja emocionalnih razotkrivanja.` Dejli telegraf
Mit o Atlasu i Heraklu Prevela Mirna Radin-Sabados Izdavac - Geopoetika, Beograd Godina - 2005. Povez: broširan Br. strana: 98 Format: 11,5x17 U drevnoj helenskoj mitologiji Atlas, pripadnik „rase’’ Titana, gubi bitku u pobuni protiv olimpskih bogova. Za kaznu prisiljen je da na svojim plećima večito nosi teret sveta. Dok čuva zlatne jabuke vrta Hesperida, snažni Herakle lukavošću i iskušavanjem Atlasa, privremeno mu pridržavši teret, pribavlja sebi ovo voće. Dženet Vinterson je ovaj mit ispričala na originalno intimističan način zainteresovana za ispitivanje suštine usamljenosti, izolacije, odgovornosti, tereta i slobode. Prenela ga je u 21. vek. Geopoetika, zajedno sa još preko četrdeset izdavača iz celoga sveta, od Severne i Južne Amerike, preko Azije i Australije, do svih delova Evrope – gradi ediciju Mitovi. Nosilac ideje od 1999. godine jeste škotski izdavač Canongate. Ova serija knjiga sastoji se iz uvodne studije i kratkih romana (ili kraćih proznih formi) naručenih posebno za ovu ediciju. Od pisaca je zatraženo da po slobodnom izboru, kako god to žele, iznova ispričaju već postojeće i znane mitove iz bilo koje kulture sveta. Među autorima su najveća i najzanimljivija imena savremene svetske književnosti.
Ljudi koje je Bog zaboravio - Alber Kosri Izdavač: Geopoetika Godina izdanja: 2009 Broj strana: 116 Format: 20 cm Povez: Broširani Prva knjiga Albera Kosrija, zbirka priča Ljudi koje je Bog zaboravio, objavljena je početkom četrdesetih godina minulog veka istovremeno na arapskom i engleskom i, uz posebnu preporuku Albera Kamija, velikog poštovaoca Kosrijevog dela, na francuskom jeziku. U isto to vreme Kosri je iz rodnog Kaira došao u Pariz i tu ostao do kraja života, napisavši, ukupno, samo osam knjiga, koje su ostavile značajan trag u francuskoj književnosti. Pisao je na francuskom, ali su likovi njegovih priča smešteni u Egipat. Jedan drugi veliki pisac, Henri Miler je, kao i Kami, nesumnjivo bio dirnut apsurdnošću situacija u Kosrijevim delima. S jedne strane, jednostavan narod, krotak, stvoren da bude srećan, prelepa zemlja, otelotvorenje lepote, a s druge strane, ubitačno siromaštvo, surovo i bezizlazno. Henri Miler je i preveo ovu knjigu na engleski jezik. San je glavni junak većine pripovedaka iz ove knjige. San, koji omogućava, ako ne sreću, onda bar mir i zaborav gladi. Tu je i pobuna, kao lek protiv apsurda. Na čitaoca ipak najjači utisak ostavlja način na koji se raščlanjuje i razdanjuje beda u različitim situacijama, bez prekora ili prezira, ali i bez saosećanja, sa nekom vrstom nežnosti. Iako je uronjen u prljavštinu koja se lepi za kožu, do guše zaglavljen u sveprisutni kal, čitalac lako proguta i najgore situacije zahvaljujući jetkom humoru kakav se retko sreće u književnosti. Alber Kosri je rođen 1913. godine u Kairu. Iako poreklom Egipćanin, piše na francuskom. Prvu knjigu Ljudi koje je Bog zaboravio napisao je kad je imao dvadeset sedam godina. Tu je knjigu na engleski preveo Henri Miler i ona je u SAD objavljena 1940. godine. Zatim slede romani: Kuća izvesne smrti (1944), Lenjivci iz plodne doline (1948), Siroti i gordi (1955), Nasilje i propast (1964), Zavera lakrdijaša (1975), Ambicija u pustinji (1984) i Boje prljavštine (1999). Po njegovim romanima snimljeni su i filmovi koje je režirala egipatska rediteljka Ašma el Bakri: Siroti i gordi (1991) i Nasilje i propast (2004). Dobio je značajne nagrade, među kojima su `Grand Prix de La Francophonie de l’Académie Française`, 1990, `Prix Méditerranée`, 2000, `Grand Prix Poncetton de la SGDL`, 2005.