Prema mnogima, SAD imaju najjači destabilizujući uticaj na svetske događaje i stoga predstavljaju najveću pretnju svetskom miru. Svetska sila broj 1 nije slučajno stekla ovu tužnu vodeću poziciju. Nijedna država nije bombardovala toliko drugih zemalja kao Sjedinjene Američke Države od 1945. Nijedna država nije srušila toliko vlada i bila upletena u toliko otvorenih i prikrivenih sukoba kao SAD od 1945. Nijedna država na svetu nema vojne baze u toliko drugih zemalja, ne izvozi toliko oružja i ne održava tako visok budžet za naoružanje kao SAD. Danijele Ganzer analizira čitav spektar američkih globalnih težnji, uvek sa fokusom na strategije spoljne politike, i impresivno opisuje kako SAD vode politiku svetske moći u kojoj je nasilje centralni element. Njegova kritika Sjedinjenih Američkih Država nije jednodimenzionalna, već se rukovodi osnovnim načelima humanizma, naučne distance i, pre svega, polazi od zabrane upotrebe sile u međunarodnoj politici prema Povelji Ujedinjenih nacija, koja je doneta 1945. „Neki od nečuvenih činova američke politike opisanih u ovoj knjizi, posebno oni iz novijeg doba, poznati su široj svetskoj javnosti, ali o mnogima se gotovo ništa ne zna. Ganzer ne samo da svojim analizama sklapa nedvosmislen istorijski mozaik sa jasno prepoznatljivim obrascima već može potkrepiti i svaku svoju izjavu. Na taj način čitaocu se predstavlja više nego uznemirujuća slika o konstituisanju politički odgovornih krugova u SAD, zemlji koja se odavno od demokratije pretvorila u oligarhiju u kojoj superbogati određuju politiku širom sveta.“ – Der Freitag

ODELJAK BIBLIOGRAFIJA MOŽETE DA PRONAĐETE OVDE U svom čuvenom delu o Velikoj depresiji ekonomista Čalrs Kindlberger naglašava tri faktora koja neprekidno oblikuju globalna finansijska tržišta: paniku, moć zaraze i važnost hegemonije. Ponovo objavljeno na četrdesetogodišnjicu od prvog izdanja, uz novi predgovor koji su napisali Bari Ajkengrin i Dž. Bradford Delong, ovo remek-delo ekonomske istorije otkriće nam zbog čega se ministar finansija SAD Lorens Samers u najmračnijim trenucima globalne finansijske krize 2008. obratio za pomoć Kindlbergeru i njegovim kolegama. „Kindlberger je napisao možda najfiniji analitički prikaz zahuktavanja Velike depresije i ispratio delimično oporavljanje od krize i približavanje Drugog svetskog rata. Ovo je opomena vodećim glavama svetske ekonomije da razmisle o svakoj pojedinosti onoga što trenutno nameravaju da urade.“ – Times Literary Supplement „Kindlberger nas vodi kroz desetogodišnju depresiju godinu po godinu i analizira investicije, trgovinu, tržište novca i hartija od vrednosti, te kretanje vrednosti zlata u Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadnoj Evropi. Knjiga je puna oštroumnih uvida u vezi sa motivacijom glavnih aktera, koji se zasnivaju na autorovom sećanju, ali i radu istoričara ekonomije. U knjizi ne postoji ni jedna jedina jednačina, a grafikoni i tabele su dovoljno razumljivi i za one među nama koji mrze brojeve.“ – American Historical Review „Ne znam ni za jednu knjigu o Velikoj depresiji pre ove u kojoj se akcenat stavlja upravo na sagledavanje krize u čitavom svetu, što je karakteristično za savremene trgovačke i makroekonomske teorije.“ – Journal of Economic Literature

O životu i delu Fjodora Dostojevskog, Lava Tolstoja, Antona Čehova, Mihaila Bulgakova, Vladimira Majakovskog, Vladimira Nabokova i Danila Harmsa. Rođen u Moskvi, emigrirao u Berlin početkom devedesetih, Vladimir Kaminer je odrastao uz knjige Tolstoja i Dostojevskog, u školi se bavio Majakovskim i Čehovom, potajno je čitao Nabokova, javno recitovao Bulgakova, a sve do danas poštovalac je Danila Harmsa. Proslavljeni autor bestselera Ruski disko u ovoj knjizi na neponovljivo zabavan i duhovit način priča o životu i delu sedam velikih autora iz svoje domovine. Za njega Dostojevski, Tolstoj i ostali velikani ruske književnosti nisu apstraktni predmeti proučavanja, već ljudi od krvi i mesa. Oni su živeli i voleli, imali su neobične slabosti, čudne sklonosti i uvrnute živote, koji mnogo govore o svetu u kojem živimo. Knjiga Vladimira Kaminera izuzetno je živ i nadasve zabavan omaž sedmorici pisaca, koji čitaoca inspiriše da se upusti u vlastita istraživačka putovanja kroz književnost.

„Andriću Jugoslaviju nikada nisu oprostili. Presvlačivši identitetske šinjele, grube obvezujuće činovničke uniforme, gradio je strategiju pripadanja svima i nepripadanja nikome. Kada bi se baš morao odrediti, ili svoje izvanknjiževno djelovanje usmjeriti prema nečemu, to je bilo prema Jugoslaviji kao političkoj i društvenoj ideji. Možete je slobodno nazvati i utopijom jer znamo kako je završila. A nakon što je završila, s njome je prestala i postojati jugoslovenska književnost. Nekadašnji njeni pisci razvrstani su po nacionalnim čitankama. One koje nije htio niko, ostali su neraspodijeljeni. Andrić je među njima. Svoje nezadovoljstvo nekadašnjom državom, nacije su projicirale na Andrića. Tu i tamo se neko i dotakne same umjetnosti kada uzme u usta Andrića, ali rijetko. Zato nema prikladnijeg naslova za ovu knjigu od San zvani Jugoslavija. To je naslov u kojem je sadržano sve. Naše slabosti, naši strahovi; ono što nas sputava i ono što zbog opsežnosti ne možemo sagledati ili razumjeti. Teško je shvatiti da je identitet raznolik, da se tokom čovjekovog života mijenja, te da može biti sastavljen od različitih komponenata, pa se jedan te isti čovjek može nekada osjetiti Hrvatom, nekada Bosancem, nekada Srbinom, a nekada sve to skupa sklopiti u identitetski mozaik, pa ga, u nedostatku drugih rješenja, zaogrnuti Jugoslavijom.“ – Nebojša Lujanović „Martens je u ovoj novoj knjizi, putem intervjua, preko Ive Andrića ispričao na sažet način priču o europskom 20. stoljeću, na koji način su se velike europske turbulencije odrazile na ove prostore, ali je možemo promatrati i kao knjigu o stanju svijesti danas, nakon traumatičnih iskustava iz ratova vođenih 90-ih na ovim prostorima.“ – Josip Mlakić