Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
26-50 od 1832 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Žanrovi: Filozofija Izdavač: Službeni glasnik Broj strana: 360 Opis Vremenski raspon antičke istorije u kojem Karl Joahim Klasen istražuje nastanak, koncepciju i značenje osnovne etičke norme – vrline – u antici obuhvata nekih dvanaest vekova, od Homera do Klaudijana. U naše vreme globalnih i ogromnih društvenih, političkih, pa nužno i kulturnih i etičkih promena, ozbiljno se postavlja pitanje moralnog čoveka danas, njegovih standarda, ciljeva i ideala.
Karl Kaucki Prevela Tamara Marcetic Predgovor Ivan Prpic Izdavac - Globus, Zagreb Godina - 1979. knjiga u vrlo dobrom stanju,bez ostecenja,sa malo podvlacenja grafitnom olovkom koja je moguce ukloniti,tvrd povez,sa omotnicom u dobrom stanju,format 21 cm,303 str. (49)
Đuzepe Tuči : Istorija indijske filozofije / Beograd : Nolit, 1982 , Fizički opis 449 str. ; 19 cm Biblioteka ǂSazvežđa ; 77 Prevod dela: Storia della filosofia indiana / Guseppe Tucci Str. 9-22: Predgovor / Rada Iveković Bibliografija: str. 427-431 Indijska filozofija -- Istorija Tucci, Giuseppe, 1894-1984 = Тучи, Ђузепе Očuvanost 3 ; na jednoj strani ima obeležavanja flomasterom (videti sliku).
Nova knjiga. Beograd, Utopija 2002 192 strane, 21cm. `...Opisao sam vam što sam mogao vernije oblik one države koju ja stvarno smatram ne samo najboljom već i jedinom koja se s pravom može nazvati istinskom državnom zajednicom. Svuda se, inače, govori o opštem dobru, a u stvari svako misli samo na svoju privatnu korist.` (Odlomak iz knjige `Utopija` Tomas Mor)
Branko Bosnjak - Filozofija,uvod u filozofko misljenje i rjecnik,drugo prosireno izdanje, Naprijed, Zagreb, 1977, 234 strane Odlicno ocuvana knjiga unutra ima vrlo malo podvlacenog teksta vrlo tankom grafitnom olovkom,ukoliko se izbrise nece se ni primecivati.
O prosuđivanju dela likovne umetnosti Moderni naturalizam i umetnička istina Izdavač: bigz Godina izdavanja: 1980 Broj strana: 108 Povez: mek Format: 20 x 14 cm O pravom razumevanju umetnosti, pravom umetničkom sudu može biti govora samo onda ako se razumevanje, prosuđivanje umetničkog dela odnosi na njegov bitni sadržaj. Umetnost je veoma javna stvar i predmet vrlo širokog interesovanja. No to interesovanje se nipošto ne koncentriše isključivo na njen bitni sadržaj, a način posmatranja, prosuđivanja kojima umetnička dela podležu, često pokazuje interesovanje baš za nebitne strane.“ – Konrad Fidler
Knjiga Aleksandra Petrovića koja za svoj predmet ima osnove evropske filozofije predstavlja napor autora da na tragu spisa Platona, Aristotela i Prokla, filozofa koji bez sumnje, čine tri vrhunca antičke dilozofije, promiščja trajne vrednosti i pojmove koji čine tlo svekolikog evropskog mišljenja. Ako je, kako autor na tragu Prokla primećuje, temelj umnosti ništa, a početak ničega naša sinestičko dokučujuća umnost, onda se obraćanje upravo ovim antičkim filozofima pokazuje i najrazložnijim. odlično očuvana GMRA.1
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Zastitni omotac malo ostecen, sama knjiga u dobrom i urednom stanju! Žan Bofre (rođen 22. maja 1907 . u Marsu blizu Auzansa u departmanu Krez ; † 7. avgust 1982 . u Parizu ) je bio francuski filozof i germanista. Bio je pod jakim uticajem Martina Hajdegera. Beaufret je odrastao u Auzancesu, gde su mu oba roditelja radila kao učitelji. Od 1919. je pohađao Licee de Montlucon, gde je završio srednju školu 1925. godine. Iste godine se preselio u Pariz u Licej Luj-le-Gran, gde se pripremao za koledž. Beaufret je započeo studije 1928. na Ecole Normal Superieure (Pariz) (ENS). Tamo je bio učenik Leona Brunšvicga.[1] Za svoju `Diplome d`etudes superieures` Beautret je proveo godinu dana 1930/1931. u Institutu francais u Berlinu. Njegova teza iz 1931. nosila je naslov „Les Rapports du droit et de la morale d`apres Fichte“. Po povratku iz Berlina, Bofret je odslužio vojni rok, a zatim nastavio studije. Dobio je agregaciju iz filozofije od ENS-a 1933. godine.[2] Od 1933. Beauret je radio kao nastavnik filozofije na Licee de Gueret. Godine 1937. kratko je predavao u liceju u Okseru, a od 1937. do 1939. radio je kao nastavnik filozofije u francuskoj školi u Aleksandriji, Egipat.[3] Nakon što je Francuska objavila rat Nemačkom Rajhu u septembru 1939. kao reakciju na invaziju Poljske, Bofre je mobilisan i učestvovao sa francuskom jedinicom u bitkama Zapadne kampanje 1940. godine, gde je postao nemački ratni zarobljenik. Septembra 1940. uspeo je da pobegne iz voznog transporta ratnih zarobljenika u Nemačku i pobegne u neokupiranu zonu Francuske. Zauzeo je mesto nastavnika u Liceju Šampolion u Grenoblu novembra 1940. Od oktobra 1942. prelazi na Koledž-licej Amper u Lionu, gde je radio kao učitelj do 1944. godine.[4] U Lionu, Bofre je upoznao Žozefa Rovana, sa kojim je čitao Hajdegerova dela. Rovan je radio za Otpor i, nakon još jedne okupacije Liona 1943, upoznao je Bofrea sa svojom grupom „Service Pericles“, koja je osnovana u julu 1943[5] i kreirala lažna dokumenta. Grupa je razbijena u februaru 1944, a Rovana je uhapsio Gestapo i odveo u Dahau. Bofre je uspeo da pobegne na vreme zbog upozorenja.[6] U Parizu 1944. godine, Beaufret se zaposlio u Liceju Sen Luj. 1945. godine, posle oslobođenja Francuske, bio je nastavnik u Liceju Žak-Dekur. Od septembra 1946. do 1952. Beaufret je bio nastavnik na Liceju Henri IV. Od 1952. do 1955. bio je na istraživačkom mestu u Centru National de la recherche scientifikue.[2] Njegov mentor na doktorskim studijama bio je Jean Vahl, koji ga je 1953/1954. pre Comite consultatif-a klasifikovao kao nepodesnog za univerzitetsku karijeru. Konačno, bio je nastavnik od 1955. do 1972. u Liceju Kondorse. Tokom ovog perioda, Beaufret je održavao redovna čitanja u Ecole Normale Superieure. Godine 1969/1970, Beaufret se drugi put prijavio za poziciju na Univerzitetu Eks-Marsej, ali je odbijen. Od pre Drugog svetskog rata bio je prijatelj sa Polom Eluarom, Morisom Merlo-Pontijem, Andreom Bretonom i Polom Valerijem...
62156) ISTORIJA MODERNE FILOZOFIJE od Dekarta do Kanta , Lućano de Krešenco , Novi Sad 2009 , Krešenco sa petom knjigom, gde se bavi XVII i XVIII vekom, nastavlja projekat popularne istorije filozofije. „Svet se podelio u dve različite i odvojene hemisfere: s jedne strane su oni koji su rasuđivali, a sa druge su oni kojima se više dopadalo da veruju”. Tako Lućano de Krešenco predstavlja doba prosvetljenja. „Rasuđivanje” je značilo ostaviti tradiciju i prihvatiti kao istinito samo ono što je očigledno. Počela se otkrivati snaga sumnje. Dekart je postavio pravila i tim putem uputili su se Hobs, Paskal, Spinoza, Lajbnic i svi drugi. Počela je da se rađa nova filozofija koja je imala uzor u matematici i geometriji. Menjale su se i društvene prilike. Volter, enciklopedisti i „materijalisti” postali su protagonisti društvenog života i promenili su lik Evrope. Zaslugom Loka, Hjuma i Berklija, „rasuđivanje” u Engleskoj je poprimilo posebnu nijansu – „empirizam”; u Napulju je Viko razmišljao o cikličnim ponavljanjima istorijskih pojava; a u jednom uglu Pruske, Kant je zatvarao epohu i otvarao drugu. Sva ta mnoga i složena dešavanja opisao je Lućano de Krešenco, elegantno i sa lakoćom, ali i sa preciznošću koju čitaoci njegove Istorije filozofije već dobro poznaju. mek povez, format 12 x 20 cm , latinica, ilustrovano, 171 strana
60256) Civilizacija i novi socijetarni svijet , Šarl Furije ( Charles Fourier ) , Školska knjiga Zagreb 1980 Šarl Furije (1772 –1837), bio je francuski filozof i ekonomista, veliki društveni reformator i jedan od preteča socijalističkog pokreta. Šarl Furije se pored Roberta Ovena i Sena Simona ubrajao u utopijske socijaliste. Nije toliko značajan kao Sen Simon iako je bio pod istim uticajima kao i on. Rukovodio se shvatanjima francuskih materijalista koji su težili da utvrde jedinstvo sveta. Uviđajući tešku situaciju sitnburžoazije i proletarijata ugroženih industrijskom revolucijom, dao je oštru kritiku kapitalističkog sistema. tvrd povez, format 17 x 23,5 cm , latinica, 275 strana, deo knjige podvlačen grafitnom olovkom , lako se može izbrisati
NIKOLA MILOŠEVIĆ MARKSIZAM I JEZUITIZAM Izdavač - N. Milošević, Z. Aćin, S. Mašić, Beograd Godina - 1986 192 strana 18 cm Edicija - Prolaz Povez - Tvrd Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja SADRŽAJ: SLOBODAN MAŠIĆ - Obeleženi Zašto ova knjiga? Sergej Nječajev hic et nunc Denuncijant sa maskom znanstvenika Treći Rim u poeziji i prozi Marksizam i jezuitizam Zapis o Državi božjoj - ili kako je Veliki inkvizitor isplazio jezik F. M. Dostojevskom Beleška o piscu Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.
Marks ( Marx), Nakon sto godina Globus Zagreb 412 strana Odlično očuzvana, omot po ivicama minimalno iskrzan 1985g Kalanj, Rade, 1940- = Калањ, Раде, 1940- | Altvater, Elmar = Алфатер, Елмар | Amin, Samir, 1931-2018 = Амин, Самир, 1931-2018 | Colletti, Lucio, 1924-2001 = Колети, Лучио, 1924-2001 | Haug, Wolfgang Fritz, 1936- = Хауг, Волфганг Фриц, 1936- | Heller, Ágnes, 1929-2019 = Хелер, Агнеш, 1929-2019 | Lefebvre, Henri, 1901-1991 = Лефевр, Анри, 1901-1991 | Luporini, Cesare, 1993 = Лупорини, Чезаре, 1909-1993 | Negt, Oskar, 1934- = Негт, Оскар, 1934- Теме Марксистичка филозофија