Zenske cipele obuvene par puta.za suvo vreme

Braon cipele, malo nošene, kao nove. Cipele broj 37 samo par puta obuvene kao što se vidi na slici. Potpetica visoka 9.5cm. Mislim da su kožne. Stanje kao na slikama a za bolji pregled pogledajte uvećane slike. Ako imate bilo kakvih pitanja ili nedoumica pitajte pre kupovine kako biste se što bolje obavestili.

Lepe, očuvane,samo što omaju falinku,to se u suštini ni ne vidi al moje je da kazem, obeležila sam,vidi sliku... Štikla je visine 10cm.Uvek moderne,ovaj zlatni detalj daje lepotu..prefinjenost,sto u suštini i jesu.

Kvalitetne cipele, urađene kompletno od prirodne boks kože, oker žute boje. Napred maju ukrasni kaiš i metalnu šnalu. Visina potpetice je 2,5cm, sa novim pendžetama. Postava je takođe kožna u krem boji kao i gazište, a kožni je i đon. Na njima piše br.40 Vi se vodite korisnom dužinom gazišta od 26cm jer se sužavaju. U odličnom su stanju, koža mekana i prijatna za nošenje.

Savrsene duboke cipele ili plitke čizmice. visina štikle 8cm,a visina od pete do kraja,bez stikli 12,5cm,obim gore 26cm.

Kvalitetne cipele,urađene kompletno od prirodne kože. Lice je od punije a meke lak kože, crne boje. Postava i tabanica su takođe od prirodne boks kože, sive boje. Potpetica je stabilna, neobična 5cm visine. Na njima piše 40, sobzirom da su italijanski kalupi manji, odgovaraju našem 41 broju. Vi se vodite unutrašnjom dužina gazita od 27cm.

Odlično stanje PRAVOPISNI PRIRUČNIK SRPSKOGA ili HRVATSKOGA JEZIKA Vladimir Anić Josip Silić tvrdi povez, 707 stranica SNL Lber Školska knjiga 1987 Pravopis ili ortografija (grč. ὀρθογραφία [orthografía]), skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika. Pravopisi se uređuju prema raznim načelima. Ta se načela odnose na različite dijelove pisane prakse: jedna odlučuju o interpunkciji, druga o velikim i malim slovima, treća o rastavljenom i sastavljenom pisanju riječi, četvrta o pisanju izgovaranih glasova, i još neka. Najzanimljivija su i najvažnija ona četvrta, a prema njima se onda i klasificiraju pravopisi pojedinih jezika. Pravopisi konkretnih jezika gotovo nikada nisu uređeni po samo jednome takvu načelu, ali jedno uvijek prevladava i onda pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom načelu. Tako primjerice na slavenskome jugu u slovenskom i bugarskom jeziku prevladava morfonološko načelo, pa njihove pravopise nazivamo morfonološkima, a u srpskohrvatskom i makedonskom prevladava fonološko načelo, pa su njihovi odgovarajući pravopisi fonološki. Stoga ćemo prikazati razna pravopisna načela: Sadržaj 1 Tipovi pravopisa 1.1 Fonetski pravopis 1.2 Fonološki pravopis 1.3 Morfonološki pravopis 1.4 Etimološki (korijenski) pravopis 1.5 Historijski pravopis 1.6 Arbitrarni pravopis 1.7 Ideografski pravopis 2 Vidi još Tipovi pravopisa[uredi | uredi kod] Fonetski pravopis[uredi | uredi kod] Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se primjerice u hrvatskome morao posebnim slovima pisati glas n kakav je u sastanak (to je naš najčešći najobičniji n, kakav je npr. u dan, danas, noć), drugi glas n u genitivu sastanka (takav n imaju Englezi, pišu ga dvoslovom ng, što najčešće nije n + g), treći glas u sastančiti ako dobro izgovaramo č (takav n imaju indijski jezici), četvrti u anđeo (takav n imaju Rusi). Otkako se u čovječanstvu piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u sanskrtskome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u Europi latinski, pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti. Fonološki pravopis[uredi | uredi kod] Dok se u znanosti nije razlikovala fonetika od fonologije, pravopise uređene prema fonološkome načelu zvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika odredenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa n jednostavno glas n. Tako shvaćen glas zove se fonem i piše se u kosim zagradama (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo vrapca iako je nominativ vrabac, jer je glas p u vrapca za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao p u hropca prema nominativu hropac. Hrvatski je pravopis fonološki, iako u njemu ima i primjesa nekih drugih načela, o čemu poslije. Morfonološki pravopis[uredi | uredi kod] Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci za foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ vrabac, onda po tome načelu i u genitivu treba biti vrabca. Morfonološko su načelo u starijoj filologiji zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se s njima ne slažu. No to je posve drugačije, sljedeće načelo. Etimološki (korijenski) pravopis[uredi | uredi kod] Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je b u vrabca prema vrabac, t u svatba prema svatovi, d u sladka prema sladak, i slično. Ali ako neki Slaveni pišu oblike kakvi bi u hrvatskome bili *istba, *obći za izba, opći, onda za to nema uporišta u drugim riječima ili u oblicima, nego valja znati etimologiju, koja je vrlo specijalna i uska lingvistička disciplina. Etimološka je primjesa u ruskome pravopisu pisanje nastavaka -ogo, —ego (naše -oga, -ega), iako je izgovoru v umjesto g, a za pisanje g umjesto v nema u suvremenom ruskome nikakva razloga. Prema strogo etimološkom načelu mi bismo pisali dhor umjesto tvor. Historijski pravopis[uredi | uredi kod] Rusko pisanje —ogo, —ego umjesto -ovo, —evo može se objasniti ne samo etimološkim nego i petim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Tako bi se, da ostanemo na ruskome, poznato rusko zanemarivanje akanja na pismu moglo objasniti u nekim slučajevima morfonološki (primjerice pisanje voda umjesto izgovornoga vada zbog akuzativa vodu), ali ipak preteže historijsko načelo, jer ono objašnjava i one slučajeve gdje nema morfonološke podrške, pa za pisanje potok umjesto izgovornoga patok nema kriterija dostupnoga prosječnomu čovjeku. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi francuski pravopis — u njem se i danas veoma često piše kako se nekada davno izgovaralo. Tako se za “100” piše cent, a danas izgovara sa (a = nosni a). Arbitrarni pravopis[uredi | uredi kod] Šesto načelo nije u pravom smislu načelo — radi se o arbitrarnim propisima u nekim pravopisima, Tako se u španjolskome vokal i u riječima uvijek piše i ali kada je sam (tada služi kao veznik), piše se slovo y, koje inače predstavlja glas /j/. U ruskome pravopisu do 1918. pisao se vokal i latiničkim slovom i ispred vokala i ispred ruskoga slova za glas j, a u svim ostalim slučajevima normalnim ćiriličkim slovom и (uz jednu iznimku, o kojoj poslije). Ideografski pravopis[uredi | uredi kod] Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. Ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obradenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru. Tako se ruska riječ izgovarana m’ir pisala s ćiriličkim slovom и u značenju ‘mir’, a s latiničkim slovom i u značenju ‘svijet’. To je već spomenuta iznimka. Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima. Ali ta se tema ne iscrpljuje pravopisom (ortografijom), tu odlučuje i slovopis (grafija) pojedinoga jezika. Vidi još[uredi | uredi kod] grafologija lista pravopisa po jeziku srpskohrvatski pravopis paleografija pismo preskripcija i deskripcija

NOVE, NEKORIŠĆENE CIPELE, KOMBINACIJA KOŽE I ZANIMLJIVOG MATERIJALA KOJI JE ČIPKAST I SVETLUCAV. IDEALNE SU ZA SVEČANE PRILIKE, ZA DAME KOJE VOLE NISKU PETU, A ŽELE DA BUDU OTMENE. OVDE SU PO CENI VIŠE OD UPOLA NIŽOJ, JER SU PLAĆENE PREKO 2800 DINARA.

Iste kao na slici,komotne,tople,klasične zimske.

Savršene,uvek moderne,klasične,komotne. Štikla je visine 9cm.

Savršene,prelepe,kao na slici.Štikla visine 9cm.

Knjiga je dobro očuvana.

Prodajem nove ženske cipele tzv šunjalice br.38 crne boje -prevrnuta koža marke:H&M-dužina gazista je 25cm

Lagane cipele. Ne mogu da definisem materijal. Nove kupljene u lidlu. Mozete ih probati pre kupovine ako ste iz BG.

Tvrd povez - 48 strana - 29 cm BOOK MARSO 2005 Korice sa vidljivim znacima korišćenja Ponegde manje žute mrlje Unutrašnjost dobro očuvana - bez pisanja i podvlačenja P

Komotne,udobne,kvalitetne,iste kao na slici.

Kvalitetne,kupljene u Italiji,pendzetirane.Iste kao na slici.

Interesantne,kao nove,sa inteteresantnim djonom gumenim sto pruža udobnost pri hodu. štiklica je visine2,5cm..

Savrsene cipelice,iste kao na slici,samo imaju jednu malu flekicu .Vidi slke.

SUOMI-RUOTSI-SUOMI-SANAKIRJA Kirjailija: Cantell; Martola; Romppanen; Sundström; Sarantola; Sarantola Kustantaja: Sanoma Pro Oy Kieli: Suomi Asu: Kovakantinen kirja Painos: 14. painos Julkaisuvuosi: 2000 Tuotesarja: WSOY-sanakirja ISBN:951-0-24663-8 REČNIK,964.STRANE,TVRD LUX povez. Helsinki,2000.god, Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10``` 1w

Vintage PEKO lakovane cipele br. 41 duzina unutrasnjeg gazista - 26.5 cm

Langenscheidt Fachwörterbuch Kompakt Bauwesen Englisch Buch, Englisch-Deutsch/Deutsch-Englisch Autor: Dr.-Ing. Uli Gelbrich Details Das Langenscheidt Fachwörterbuch Kompakt Bauwesen Englisch enthält rund 25.000 Fachbegriffe und 67.000 Übersetzungen. Mit zahlreichen erläuternden Informationen und umfangreichen Umrechnungstabellen. Geeignet für: Lehrende und Studenten im Fachbereich Architektur und Bauwesen, Ingenieure etc. ISBN: 978-3-86117-336-6 576 Seiten, Kunststoffeinband, 255g, 149x96x23mm Pogodno za: učitelje i studente iz područja arhitekture i graditeljstva, inženjera itd. ---------------------------- Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```,najviša moguca ocena⭐️ ✔️ 0

Crne salonke, unutrasnjost se izlilazala ali broj je 38,spoljasnjost bez ikakvih ostecenja, kozne. Duzina gazista je 24cm, visina stikle 6,5cm, precnik stikle 3cm.

Lepo očuvane, samo su blago vidljivi prevoji napred od savijanja stopala. Štikla ravna 4 cm. Prava koža, kvalitetna izrada. Unutrašnje gazište se ne moye precizno izmeriti zbog špica.

Savrsene,udobne,kao na slici.Klasične,uvek moderne,kupljene u Italiji.