Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
51-75 od 533 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Odlično očuvano, retko u ponudi! Autor - osoba Horák, Emil, 1938- = Horak, Emil, 1938- Naslov Srbochorvátsko-slovenský a slovensko-srbochorvátsky slovník / Emil Horák Ostali naslovi Srpskohrvatsko-slovački i slovačko-srpskohrvatski rečnik Hrvatskosrpsko-slovački i slovačko-hrvatskosrpski rječnik Vrsta građe rečnik Jezik slovački, srpski Godina 1991 Izdavanje i proizvodnja Bratislava : Slovenské pedagogické nakladateĺstvo, 1991 Fizički opis 756 str. ; 21 cm (karton sa omotom) Napomene Na spor. nasl. str.: Srpskohrvatsko-slovački i slovačko-srpskohrvatski rečnik; Hrvatskosrpsko-slovački i slovačko-hrvatskosrpski rječnik Bibliografija: str. 756. Predmetne odrednice Srpskohrvatsko-slovački rečnici Slovačko-srpskohrvatski rečnici Uvod Tradicionalne su i bogate kulturne i društvene veze Slovaka s narodima Jugoslavije. U Jugoslaviji živi do 90.000 Slovaka, koji se osim maternjim aktivno služe i srpskohrvatskim književnim jezikom. Poslednjih decenija između Češkoslovačke i Jugoslavije jača i višestruko plodna saradnja u ekonomskoj i kulturnoj oblasti. Sve su to razlozi koji iziskuju neodložno izdavanje priručnog Srpskohrvatsko-slovačkog i slovačko-srpskohrvatskog rečnika. Rečnik sadrži približno 25.000 reči i izraza u svakoj verziji, odabranih pre svega na osnovu kriterijuma njihove učestalosti. Zato rečnik sadrži najfrekventnije reči, uglavnom stilistički neutralne reči književnog slovačkog i srpskohrvatskog jezika i osnovne stručne termine, kao i najčešće ustaljene izraze. S obzirom na genetsku srodnost slovačkog i srpskohrvatskog, u rečnik nisu uvrštene reči koje se pravilno tvore sličnim sufiksima, niti deminutivi i augmentativi, glagolske imenice, pravilno obrazovani prilozi od prideva, ne navode se arhaizmi, niti stilistički jako obeležene reči. Rečnik je namenjen pre svega Slovacima, ali će ga uveliko moći koristiti i Jugosloveni prilikom čitanja slovačkih tekstova i u komunikaciji sa Slovacima. Najosnovniji gramatički podaci dati u rečniku treba da pomognu korisniku rečnika da pravilno razume slovački ili srpskohrvatski tekst kao i da upute na pravilan oblik u komunikaciji ovim jezicima. Iskreno zahvaljujem profesoru dr. Josipu Siliću i profesoru Svetislavu Spasiću, koji su dragocenim stručnim sugestijama nesebično doprineli poboljšanju ovog rečnika. Posebnu zahvalnost dugujem i mr Milici Lađević za brižljiv redaktorski i korektorski posao. Autor MG144 (N)
-
Nekretnine i zemljišta chevron_right Apartmani
Dodatne Informacije Slavija: 500m Tasmajdanski park: 200m
-
Za kuću i baštu chevron_right Posuđe i escajg
Natural scented candle, 330g The freshness of a bucket of jasmine and sweetness of lilac and magnolia combined together, make us wonder in our early childhood. It creates an inviting atmosphere that will suit any season.
-
Za kuću i baštu chevron_right Posuđe i escajg
Natural scented candle, 330g
-
Za kuću i baštu chevron_right Posuđe i escajg
Natural scented candle, 330g Character is built upon the foundational commitment of the love, honesty and compassion. Your character defines who you are by the actions you take.
40639) Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika 1 - 6 , Matica srpska Novi Sad 1990 , drugo fototipsko izdanje. tvrd povez, format 17 x 25 cm , zlatotisak, ćirilica, Komplet sadrži: 1. A-E, 871. strana, 2. Ž-K, 867. strana, 3. K-O, 914. strana, 4. O-P, 1013. strana, 5. P-S, 1043. strana, 6. S-Š, 1038. strana. Ćirilično izdanje, sve odrednice su date sa standardnim (književnim) akcentom i objašnjenje citatima iz probranih dela klasika Srba i Hrvata. Rečnik sadrži oko 150.000 reči. . Glavni urednici: Mihailo Stevanović i Ljudevit Jonke
Treće dopunjeno i ispravljeno izdanje Izdavač: Prometej, Novi Sad Biblioteka Rečnici, knjiga 1 Autori: Ivan Klajn, Milan Šipka Povez: tvrd Broj strana: 1680 U zaštitnoj kutiji, odlično očuvana. VELIKI REČNIK STRANIH REČI I IZRAZA na 1.600 strana, najsveobuhvatniji je rečnik u kojem se nalaze sve dosad zabeležene novije pozajmljenice i novi pojmovi koji su proteklih decenija ušli u naš jezik iz raznih oblasti (medicina, tehnologija, film, muzika, računari, novi mediji). Autori su akademik Ivan Klajn i dr Milan Šipka, vrsni stručnjaci za jezik, koji se godinama intenzivno bave problemima savremenog srpskog jezika, a objavili su već na stotine naučnih i stručnih radova i stekli bogato iskustvo u organizaciji naučnoistraživačkog rada u lingvistici. Od 1936.godine do danas kod nas je u upotrebi čuveni Leksikon stranih reči i izraza Milana Vujaklije. Ovaj Leksikon je uvodio u svet stranih reči brojne generacije, a inoviran je u nekoliko navrata sa manjim brojem reči i uz svo uvažavanje velikog leksikografskog i lingvističkog doprinosa Vujaklijinog Leksikona. Nesporno je da su se u našem jeziku odomaćile brojne nove, strane reči kojih u ovom Leksikonu nema. Veliki rečnik stranih reči i izraza Klajna i Šipke sadrži kompletnu leksikografsku obradu svih unesenih reči i izraza (po azbučnom redu): a) akcentovanje (standardni naglasci i dužine, uz napomenu o uobičajenom izgovoru u svakodnevnom govoru naših ljudi); b) označavanje gramatičkih svojstava (vrsta reči, gr.rod, broj i sl); c) objašnjenje etimologije - blize (oznaka jezika iz koga je ta reč neposredno preuzeta) i dalje (izvorno poreklo); d) objašnjenje značenja, sa naznakom sfere upotrebe. (S-1)
Lepo očuvano kao na slikama 1991 Naučna knjiga Pavica Mrazović (rođena Karlavaris) bila je jugoslovenska filološkinja i naučnica u oblasti germanistike. Predavala je na Katedri za nemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. 1987. godine uručena joj je Zlatna Geteova medalja[1], a 1992. godine postala je i laureat Ordena za zasluge Savezne Republike Nemačke[2]. 2019. godine, jedna ulica u Novom Sadu nazvana je po njoj[3]. Biografija[уреди | уреди извор] Pavica Mrazović rođena je 29. juna 1923. godine u banatskom selu Perlez. Njen otac Ivan bio je poreklom iz mesta Kastav u blizini Rijeke, gde je radio kao školski učitelj[4]. 1919. godine, Ivan se seli u Perlez, gde dobija nameštenje kao učitelj i upravitelj škole. Ubrzo se ženi Evom Fischer sa kojom dobija troje dece. Pavičin mlađi brat Bogomil Karlavaris rođen je 1924. godine i bio je istaknuti akademski slikar. Sa deset godina, Pavica odlazi u Novi Sad gde upisuje gimnaziju i gde potom završava i Učiteljsku školu. 1944. godine udaje se za Milana Mrazovića, sa kojim dobija troje dece. Do 1961. godine radila je u nekoliko seoskih i novosadskih škola, usput se školujući kao vanredni student. Diplomirala je 1960. godine na Katedri za nemački jezik, koja je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu bila otvorena tek nekoliko godina ranije, 1954. Od 1961. radi u toj ustanovi i započinje svoje akademske aktivnosti. Doktorirala je 1972. godine, a 1978. godine postala vandredni profesor. Zvanje redovnog profesora dobila je 1982. godine, a penzionisala se 1985. godine. I nakon odlaska u penziju nastavlja da radi kao univerzitetski predavač. Od 1992. do 1999. bila je gostujući profesor na Institutu za germanistiku Univerziteta `Jožef Atila` u Segedinu u Mađarskoj. Umrla je 2003. godine u Novom Sadu. Kontrastivna gramatika nemačkog i srpskog jezika[уреди | уреди извор] Jedna od njenih najdužih i najproduktivnijih akademskih saradnji bila je sa Lajbnic institutom za nemački jezik u Manhajmu i tadašnjim direktorom te ustanove, Urlihom Engelom. Rezultat te saradnje je i prva Kontrastivna gramatika nemačkog i srpskohrvatskog jezika, o čijoj je izradi 1978. godine sklopljen sporazum između Instituta za nemački jezik iz Manhajma i Univerziteta u Novom Sadu. U projektu je učestvovalo i preko 20 germanista i slavista sa šest univerziteta na prostoru bivše Jugoslavije[5]. Nakon izdavanja Kontrastivne gramatike, Pavica je u koautorstvu sa Zorom Vukadinović izdala Gramatiku srpskohrvatskog jezika za strance, koja je nastala na osnovu rezultat kontrastivnog projekta. Monografija[уреди | уреди извор] Povodom sto godina od Pavičinog rođenja, 2022. godine objavljena je knjiga o njenom životu i delu pod nazivom „Pavica Mrazović: žena, majka i naučnica”.[6] Iste godine u njenom rodnom selu otvorena je biblioteka koja je nazvana po njoj[7]. Radovi[уреди | уреди извор] Prema navodima Đorđa Tomića[8], urednika Pavičine monografije, katalogu Narodne biblioteke Srbije nalazi se više od 200 naslova povezanih sa njenim imenom. Popis njenih naučnih radova sastavila je grupa Pavičinih kolega iz Segedina, a on se u celosti nalazi u prilogu monografije koju je uredio Đorđe Tomić. Neka od njenih najznačajnih dela su studija u koautorstvu sa V. Tojbertom pod nazivom Valenzen im Kontrast (1988), knjiga Die semanto-syntaktische Valenz der starken Verben (1985.) napisana u koautorstvu sa A. Mikićem, kao i Lexikologie der deutschen Sprache (1983, 1997), u koautorstvu sa S. Czichozki. Prof. dr Tomislav Bekić iz njenog opusa posebno izdvaja[9] Nemačko-srpskohrvatski frazeološki rečnik (1981, 1990), za koji navodi da je `kapitalno ostvarenje ne samo naše germanistike nego i naše filologije uopšte`. tags: frazeologija nemački rečnici leksikon frazeologije fraze nemačkoga srpsko-nemački srpskohrvatsko srpskohrvatski učenje jezika nemackog nemačka kolarac udžbenici ponos