Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 232304 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Odlično stanje PRAVOPISNI PRIRUČNIK SRPSKOGA ili HRVATSKOGA JEZIKA Vladimir Anić Josip Silić tvrdi povez, 707 stranica SNL Lber Školska knjiga 1987 Pravopis ili ortografija (grč. ὀρθογραφία [orthografía]), skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika. Pravopisi se uređuju prema raznim načelima. Ta se načela odnose na različite dijelove pisane prakse: jedna odlučuju o interpunkciji, druga o velikim i malim slovima, treća o rastavljenom i sastavljenom pisanju riječi, četvrta o pisanju izgovaranih glasova, i još neka. Najzanimljivija su i najvažnija ona četvrta, a prema njima se onda i klasificiraju pravopisi pojedinih jezika. Pravopisi konkretnih jezika gotovo nikada nisu uređeni po samo jednome takvu načelu, ali jedno uvijek prevladava i onda pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom načelu. Tako primjerice na slavenskome jugu u slovenskom i bugarskom jeziku prevladava morfonološko načelo, pa njihove pravopise nazivamo morfonološkima, a u srpskohrvatskom i makedonskom prevladava fonološko načelo, pa su njihovi odgovarajući pravopisi fonološki. Stoga ćemo prikazati razna pravopisna načela: Sadržaj 1 Tipovi pravopisa 1.1 Fonetski pravopis 1.2 Fonološki pravopis 1.3 Morfonološki pravopis 1.4 Etimološki (korijenski) pravopis 1.5 Historijski pravopis 1.6 Arbitrarni pravopis 1.7 Ideografski pravopis 2 Vidi još Tipovi pravopisa[uredi | uredi kod] Fonetski pravopis[uredi | uredi kod] Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se primjerice u hrvatskome morao posebnim slovima pisati glas n kakav je u sastanak (to je naš najčešći najobičniji n, kakav je npr. u dan, danas, noć), drugi glas n u genitivu sastanka (takav n imaju Englezi, pišu ga dvoslovom ng, što najčešće nije n + g), treći glas u sastančiti ako dobro izgovaramo č (takav n imaju indijski jezici), četvrti u anđeo (takav n imaju Rusi). Otkako se u čovječanstvu piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u sanskrtskome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u Europi latinski, pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti. Fonološki pravopis[uredi | uredi kod] Dok se u znanosti nije razlikovala fonetika od fonologije, pravopise uređene prema fonološkome načelu zvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika odredenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa n jednostavno glas n. Tako shvaćen glas zove se fonem i piše se u kosim zagradama (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo vrapca iako je nominativ vrabac, jer je glas p u vrapca za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao p u hropca prema nominativu hropac. Hrvatski je pravopis fonološki, iako u njemu ima i primjesa nekih drugih načela, o čemu poslije. Morfonološki pravopis[uredi | uredi kod] Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci za foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ vrabac, onda po tome načelu i u genitivu treba biti vrabca. Morfonološko su načelo u starijoj filologiji zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se s njima ne slažu. No to je posve drugačije, sljedeće načelo. Etimološki (korijenski) pravopis[uredi | uredi kod] Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je b u vrabca prema vrabac, t u svatba prema svatovi, d u sladka prema sladak, i slično. Ali ako neki Slaveni pišu oblike kakvi bi u hrvatskome bili *istba, *obći za izba, opći, onda za to nema uporišta u drugim riječima ili u oblicima, nego valja znati etimologiju, koja je vrlo specijalna i uska lingvistička disciplina. Etimološka je primjesa u ruskome pravopisu pisanje nastavaka -ogo, —ego (naše -oga, -ega), iako je izgovoru v umjesto g, a za pisanje g umjesto v nema u suvremenom ruskome nikakva razloga. Prema strogo etimološkom načelu mi bismo pisali dhor umjesto tvor. Historijski pravopis[uredi | uredi kod] Rusko pisanje —ogo, —ego umjesto -ovo, —evo može se objasniti ne samo etimološkim nego i petim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Tako bi se, da ostanemo na ruskome, poznato rusko zanemarivanje akanja na pismu moglo objasniti u nekim slučajevima morfonološki (primjerice pisanje voda umjesto izgovornoga vada zbog akuzativa vodu), ali ipak preteže historijsko načelo, jer ono objašnjava i one slučajeve gdje nema morfonološke podrške, pa za pisanje potok umjesto izgovornoga patok nema kriterija dostupnoga prosječnomu čovjeku. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi francuski pravopis — u njem se i danas veoma često piše kako se nekada davno izgovaralo. Tako se za “100” piše cent, a danas izgovara sa (a = nosni a). Arbitrarni pravopis[uredi | uredi kod] Šesto načelo nije u pravom smislu načelo — radi se o arbitrarnim propisima u nekim pravopisima, Tako se u španjolskome vokal i u riječima uvijek piše i ali kada je sam (tada služi kao veznik), piše se slovo y, koje inače predstavlja glas /j/. U ruskome pravopisu do 1918. pisao se vokal i latiničkim slovom i ispred vokala i ispred ruskoga slova za glas j, a u svim ostalim slučajevima normalnim ćiriličkim slovom и (uz jednu iznimku, o kojoj poslije). Ideografski pravopis[uredi | uredi kod] Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. Ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obradenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru. Tako se ruska riječ izgovarana m’ir pisala s ćiriličkim slovom и u značenju ‘mir’, a s latiničkim slovom i u značenju ‘svijet’. To je već spomenuta iznimka. Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima. Ali ta se tema ne iscrpljuje pravopisom (ortografijom), tu odlučuje i slovopis (grafija) pojedinoga jezika. Vidi još[uredi | uredi kod] grafologija lista pravopisa po jeziku srpskohrvatski pravopis paleografija pismo preskripcija i deskripcija
Fenomenalne maslinaste čizmice. Totalno kožne, mekane, ima delova glatke kože i delova prevrnute kože. Imaju rajsfešlus i pertle. Boja je baš tamno maslinasta, na momente deluje braon, ali nije, nego baš maslinaste. Nošene su vrlo, vrlo malo, bukvalno par puta, sigurno ne više od pet puta. Oštećenja nemaju baš nikakva. Cena je upola manja nego što su plaćene prošle godine
Detalji predmeta Stanje Polovno Broj 43 Dužina gazišta 27,5 cm Boja Ostalo Proizvođač Ostalo Materijal Koža Tip Plitke Odlične jake patika cipele italijanske skupe sa tragovima nošenja broj 42 ali za nijansu veći kalup i odogovara broju 43 gazište 27,2-27,5 pogledajte ostale moje oglase ima puno muške ženske i dečije obuce
Detalji predmeta Stanje Polovno Broj 44 Dužina gazišta 28,5 cm Boja Braon Proizvođač Tommy Hilfiger Materijal Koža Tip Duboke Fenomenalne TOMMY HILFIGER muske cipele 44,tamno braon,kombinacija koze i prevrnute koze,debeli vibram djonovi,duboke,postavljene krznom,GORETEX model,jako tople,nepromocive,odlicno ocuvane.
Izvanredne čizme, urađene u kombinaciji prevrnutne i brušene, prirodne kože, braon boje. Unutra je braon plišana postava. Na šniranje su, a zakopčavaju se na cipzar. Na njima piše br.39 međutim po dužini gazišta od 25,5 odgovaraju br. 39,5 Visina potpetice je 1,5cm. Visina čizme 34cm bez pete. Širina sare u gornjem delu 40cm.kad su stisnuti šnirevi. U gornjem delu sare je široka traka na lepljenje, na njoj je cipzar i duboki džep celom dubinom trake. Jedino sto je na desnoj privezak odpao,mali kengur. Inače taj zaštitni znak je na peti sa obe strane,sa spoljašnje strane stopala i odole na potpetici.
Detalji predmeta Stanje Nekorišćeno Broj 41 Dužina gazišta 26,5 cm Boja Kamel Proizvođač Kiabi Materijal Veštačka koža Tip Plitke .Sastav ove cipele je poliuretan. Jaka izdrzljivost na habanje. Pu-poliuretan-vestacka koza. Ne isteze se na hladnoci i ne puca. Visoka otpornost na trosenje. Bez stetnih aditiva-Pu koza-ekoloski materijal. Pu koza deluje dobro kada je izlozena niskim i visokim temperaturama,na hlafnoci se ne okrece i na toploti ne zagreva. Koza je otpornija na habanje sto joj daje prednost u odnosu na pravu kozu. Vise komada na stanju.
Detalji predmeta Stanje Polovno Broj 45 Dužina gazišta 29,5 cm Boja Crna Proizvođač Skechers Materijal mix Tip Poluduboke Cipele Skechers, broj 45, unutrašnje gazište 29.5/30cm, u odličnom stanju. Super kvalitetni Memory foam ulošci. Jedino što bih pomenuo kao manu je trunku odlepljen površinski sloj, ispod sve zdravo (zaokruženo na 2. slici, ali se slabo vidi, jer i jeste slabo vidljivo). Postarina samo 200 din.!