Odlično stanje PRAVOPISNI PRIRUČNIK SRPSKOGA ili HRVATSKOGA JEZIKA Vladimir Anić Josip Silić tvrdi povez, 707 stranica SNL Lber Školska knjiga 1987 Pravopis ili ortografija (grč. ὀρθογραφία [orthografía]), skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika. Pravopisi se uređuju prema raznim načelima. Ta se načela odnose na različite dijelove pisane prakse: jedna odlučuju o interpunkciji, druga o velikim i malim slovima, treća o rastavljenom i sastavljenom pisanju riječi, četvrta o pisanju izgovaranih glasova, i još neka. Najzanimljivija su i najvažnija ona četvrta, a prema njima se onda i klasificiraju pravopisi pojedinih jezika. Pravopisi konkretnih jezika gotovo nikada nisu uređeni po samo jednome takvu načelu, ali jedno uvijek prevladava i onda pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom načelu. Tako primjerice na slavenskome jugu u slovenskom i bugarskom jeziku prevladava morfonološko načelo, pa njihove pravopise nazivamo morfonološkima, a u srpskohrvatskom i makedonskom prevladava fonološko načelo, pa su njihovi odgovarajući pravopisi fonološki. Stoga ćemo prikazati razna pravopisna načela: Sadržaj 1 Tipovi pravopisa 1.1 Fonetski pravopis 1.2 Fonološki pravopis 1.3 Morfonološki pravopis 1.4 Etimološki (korijenski) pravopis 1.5 Historijski pravopis 1.6 Arbitrarni pravopis 1.7 Ideografski pravopis 2 Vidi još Tipovi pravopisa[uredi | uredi kod] Fonetski pravopis[uredi | uredi kod] Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se primjerice u hrvatskome morao posebnim slovima pisati glas n kakav je u sastanak (to je naš najčešći najobičniji n, kakav je npr. u dan, danas, noć), drugi glas n u genitivu sastanka (takav n imaju Englezi, pišu ga dvoslovom ng, što najčešće nije n + g), treći glas u sastančiti ako dobro izgovaramo č (takav n imaju indijski jezici), četvrti u anđeo (takav n imaju Rusi). Otkako se u čovječanstvu piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u sanskrtskome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u Europi latinski, pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti. Fonološki pravopis[uredi | uredi kod] Dok se u znanosti nije razlikovala fonetika od fonologije, pravopise uređene prema fonološkome načelu zvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika odredenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa n jednostavno glas n. Tako shvaćen glas zove se fonem i piše se u kosim zagradama (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo vrapca iako je nominativ vrabac, jer je glas p u vrapca za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao p u hropca prema nominativu hropac. Hrvatski je pravopis fonološki, iako u njemu ima i primjesa nekih drugih načela, o čemu poslije. Morfonološki pravopis[uredi | uredi kod] Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci za foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ vrabac, onda po tome načelu i u genitivu treba biti vrabca. Morfonološko su načelo u starijoj filologiji zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se s njima ne slažu. No to je posve drugačije, sljedeće načelo. Etimološki (korijenski) pravopis[uredi | uredi kod] Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je b u vrabca prema vrabac, t u svatba prema svatovi, d u sladka prema sladak, i slično. Ali ako neki Slaveni pišu oblike kakvi bi u hrvatskome bili *istba, *obći za izba, opći, onda za to nema uporišta u drugim riječima ili u oblicima, nego valja znati etimologiju, koja je vrlo specijalna i uska lingvistička disciplina. Etimološka je primjesa u ruskome pravopisu pisanje nastavaka -ogo, —ego (naše -oga, -ega), iako je izgovoru v umjesto g, a za pisanje g umjesto v nema u suvremenom ruskome nikakva razloga. Prema strogo etimološkom načelu mi bismo pisali dhor umjesto tvor. Historijski pravopis[uredi | uredi kod] Rusko pisanje —ogo, —ego umjesto -ovo, —evo može se objasniti ne samo etimološkim nego i petim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Tako bi se, da ostanemo na ruskome, poznato rusko zanemarivanje akanja na pismu moglo objasniti u nekim slučajevima morfonološki (primjerice pisanje voda umjesto izgovornoga vada zbog akuzativa vodu), ali ipak preteže historijsko načelo, jer ono objašnjava i one slučajeve gdje nema morfonološke podrške, pa za pisanje potok umjesto izgovornoga patok nema kriterija dostupnoga prosječnomu čovjeku. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi francuski pravopis — u njem se i danas veoma često piše kako se nekada davno izgovaralo. Tako se za “100” piše cent, a danas izgovara sa (a = nosni a). Arbitrarni pravopis[uredi | uredi kod] Šesto načelo nije u pravom smislu načelo — radi se o arbitrarnim propisima u nekim pravopisima, Tako se u španjolskome vokal i u riječima uvijek piše i ali kada je sam (tada služi kao veznik), piše se slovo y, koje inače predstavlja glas /j/. U ruskome pravopisu do 1918. pisao se vokal i latiničkim slovom i ispred vokala i ispred ruskoga slova za glas j, a u svim ostalim slučajevima normalnim ćiriličkim slovom и (uz jednu iznimku, o kojoj poslije). Ideografski pravopis[uredi | uredi kod] Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. Ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obradenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru. Tako se ruska riječ izgovarana m’ir pisala s ćiriličkim slovom и u značenju ‘mir’, a s latiničkim slovom i u značenju ‘svijet’. To je već spomenuta iznimka. Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima. Ali ta se tema ne iscrpljuje pravopisom (ortografijom), tu odlučuje i slovopis (grafija) pojedinoga jezika. Vidi još[uredi | uredi kod] grafologija lista pravopisa po jeziku srpskohrvatski pravopis paleografija pismo preskripcija i deskripcija

Knjiga je upotrebljivom stanju,korice okrzane po uglovima.Ima flek male po ivici prve stranice i nastranama sa strane zaprljano malo(kao na slici)

Knjiga je dobro očuvana.

Naslov: Grafička enciklopedija = Enzyklopedisches Wörterbuch der graphischen Industrie = Encyclopedic Dictionary of the Graphic Arts Industries = Dictionnaire encyclopédique des industries graphiques Autor: Franjo Mesaroš Izdavač: Zagreb : Tehnička knjiga Pismo: latinica Br. strana: 479 ; ilustr. Format: 29,5 x 21,5 cm - veliki format Povez: tvrdi, kožni, zlatotisk Knjiga je u celosti (listovi, korice, povez) veoma lepo očuvana: listovi su potpuno čisti i ravni, nigde nema podvlačenja, dopisivanja, obeležavanja, `magarećih ušiju` i sl., i odlično su povezani međusobno i sa koricama. hrvatskosrpski, nemački, engleski, francuski Grafička enciklopedija rezultat je pokušaja da se prikupe, odaberu i leksički obrade termini grafičke delatnosti i srodnih struka... ...Uz svaki hrvatskosrpski termin dodati su ekvivalentni termini na nemačkom, engleskom i francuskom jeziku; na kraju knjige dodata su tri indeksa u kojima se abecednim redosledom donose svi obrađeni termini posebno na nemačkom, engleskom i francuskom jeziku. Zahvaljujući tekućim brojevima pojmova u glavnom delu, Grafička enciklopedija može da posluži i kao višejezični rečnik grafičkih pojmova. Sadržaj: ◾ Uvodna riječ ◾ Bibliografija ◾ Korekturna shema ◾ Enciklopedijski deo ◾ Wörterverzeichnis ◾ List of Terms ◾ Index alphabetique Pogledajte sve rečnike i leksikone koje trenutno imam u ponudi: https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=59&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=bebaimoca&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi Grafička industrija

Tvrd povez - 48 strana - 29 cm BOOK MARSO 2005 Korice sa vidljivim znacima korišćenja Ponegde manje žute mrlje Unutrašnjost dobro očuvana - bez pisanja i podvlačenja P

Oxford 1986, mek povez, očuvane, 396 + 685 strana, težina oko 1200 gr

Wahrig, Gerhard dtv-Wörterbuch der deutschen Sprache dtv, München, 1978 ISBN: 3-423-03136-0 Anbieter Bernhard Kiewel Rare Books, (Grünberg, Deutschland) Bewertung: 5 Sterne Anzahl: 1 16.000 Stichworter Taschenbuch. 942 Seiten. OKart. Einbandecken etwas berieben, sonst guter Zustand. Size: 18 x 12. 2k

SUOMI-RUOTSI-SUOMI-SANAKIRJA Kirjailija: Cantell; Martola; Romppanen; Sundström; Sarantola; Sarantola Kustantaja: Sanoma Pro Oy Kieli: Suomi Asu: Kovakantinen kirja Painos: 14. painos Julkaisuvuosi: 2000 Tuotesarja: WSOY-sanakirja ISBN:951-0-24663-8 REČNIK,964.STRANE,TVRD LUX povez. Helsinki,2000.god, Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10``` 1w

Zanimljivosti o Crnoj Gori Ilustrovano! Izdavac - Dan Press, Podgorica Godina - 2002. Knjiga u vrlo dobrom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,sa nalepnicom/posvetom na prvoj strani,tvrd povez,ilustracije,format 24 cm,350 str. (33)

Langenscheidt Fachwörterbuch Kompakt Bauwesen Englisch Buch, Englisch-Deutsch/Deutsch-Englisch Autor: Dr.-Ing. Uli Gelbrich Details Das Langenscheidt Fachwörterbuch Kompakt Bauwesen Englisch enthält rund 25.000 Fachbegriffe und 67.000 Übersetzungen. Mit zahlreichen erläuternden Informationen und umfangreichen Umrechnungstabellen. Geeignet für: Lehrende und Studenten im Fachbereich Architektur und Bauwesen, Ingenieure etc. ISBN: 978-3-86117-336-6 576 Seiten, Kunststoffeinband, 255g, 149x96x23mm Pogodno za: učitelje i studente iz područja arhitekture i graditeljstva, inženjera itd. ---------------------------- Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```,najviša moguca ocena⭐️ ✔️ 0

Stanje kao na slikama. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 318

Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 287

Učenici osnovnih i srednjih škola i polaznici svih nivoa kurseva uz ovaj rečnik mogu usavršiti svoje znanje engleskog jezika. Fond reči obuhvata savremeni govorni engleski jezik. Odrednice su izložene abecednim redom, a uz svaku je navedeno gramatičko određenje i eventualne specifičnosti. Kao poseban prilog ovaj dvojezični rečnik sadrži i kratak pregled gramatike, koji obuhvata osnovna gramatička pravila, listu nepravilnih glagola i popis najčešćih skraćenica engleskog govornog područja. Format: 14,5 x 10,5 cm Broj strana: 489 Povez knjige: Tvrdi povez - šiven

Naš dvojezični rečnik odraz je svakodnevnog nemačkog života i dozvoliće vam da, što je moguće pre, učestvujete u njemu, a samim tim biće vam potpora za učenje nemačkog jezika. Ukupan inventar reči i idiomatskih izraza složen je po abecedi, a obuhvata kako osnovne reči tako i one složene čija je upotreba frekventna ili čije značenje nije lako odgonetnuti na osnovu značenja sastavnih delova. Gramatički dodatak, u sredini, odgovara zahtevima osnovnoškolskog programa mada njegova, kao i sama rečnička obimnost i jednostavnost čine ovaj rečnik pristupačnim i svakom drugom korisniku. Format: 14,5 x 10,5 cm Broj strana: 496 Povez knjige: Tvrdi povez - šiven

Leksikografska građa ovog rečnika obuhvata aktuelne reči današnjeg književnog i govornog italijanskog jezika. Namenjen je svima koji žele da nauče ovaj blago zvučan jezik, pre svega osnovcima i srednjoškolcima. Ovo izdanje dvojezičnog rečnika usklađeno je sa novim udžbenicima italijanskog jezika kod nas. Lakom učenju jezika doprinosi kratak pregled gramatike, obeležavanje neophodnih naglasaka, pravilnog izgovora, kao i spisak nepravilnih glagola. Format: 14,5 x 10,5 cm Broj strana: 559 Povez knjige: Tvrdi povez - šiven

ENGLISH-GREEK / GREEK-ENGLISH OXFORD LEARNERS POCKET DICTIONARY IZDAVAC OXFORD UNIVERSITY PRESS,2010,528 STR KNJIGA JE ODLICNO OCUVANA

SRPSKO GRCKI / GRCKO SRPSKI RECNIK 245 STRANA,ODLICNO OCUVANA KNJIGA

DELA VUKA KARADZICA PRISVETA,NOLIT 1985 LEPO OCUVANA 4+,,jedan list trag presavijanja a-6,,28

Pametni recnik Lingea-Nemacko-srpski/Srpsko-nemacki.Mek povez,795 str.Podvucen tekst markerom(vidi sliku),sve je vidljivo i citljivo.

Ima podvlačenja i crtež na prvoj (praznoj) strani.

TVRD POVEZ SA GRAMATIKOM NEMAČKOG JEZIKA. - JRJ BEOGRAD , 1996 GOD. - 800 STR.

MEK POVEZ ,ŠESTO NEIZMENJENO IZDANJE. - ZAGREB 1981. IMASLIKA ,172 STR.

Tvrd povez - 212 strana - 24 cm ZAGREB - SUBOTICA 2011 Korice sa vidljivim znacima korišćenja Unutrašnjost dobro očuvana- bez pisanja i podvlačenja 1 - 2 ஜ۩۞۩ஜ⭐ ஜ۩۞۩ஜ⭐ஜ۩۞۩ஜ⭐ ஜ۩۞۩ஜ⭐ ஜ۩۞۩ஜ⭐

g ENGLESKO SRPSKO HRVATSKI REČNIK Morton Benson novo

arapsko engleski rečnik, požutela po boku tabaka, korica pohabana po ivicama, 1114str.,tvrdi povez,24cm, š x93