VI STE ZLI GOSPODINE KREZO AUTOR: ENDI STENTON IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD GODINA IZDANJA: 2009. GOD. MEKE KORICE PISMO: LATINICA BROJ STRANA: 208 STR STANJE KNJIGE VRLO DOBRO TROŠKOVE SLANJA SNOSI KUPAC LIČNO PREUZIMANJE MOGUĆE U CENTRU BEOGRADA MARBO 1

Dečja knjiga 1956. 420 str. Biblioteka Plava ptica knjiga 17 papir požuteo sa strane i delimično unutar knjižnog bloka korice povijene povez dobar

DNEVNIK DŽONIJA KOFINA, Džon Sekston Izdavač: Kreativni centar,Beograd, 2005. Broj strana: 144 Pismo: Ćirilica Povez: Mek sa klapnama nekorišćena, kao nova.

Ponoć za Čarlija Brauna, Dženi Nimo Leo commerce, beograd, 2007. mek povez sa klapnama veoma dobro očuvana knjiga prekrečena mala posveta na predlistu

ROBIN HUD PRIREDIO ROB LOJD DŽOUNS KORAK PO KORAK 2 IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD GODINA IZDANJA: 2013. MEKE KORICE PISMO ĆIRILICA BROJ STRANA: 69 STR. ILUSTROVANO STANJE KNJIGE VRLO DOBRO TROŠKOVE SLANJA SNOSI KUPAC LIČNO PREUZIMANJE MOGUĆE U CENTRU BEOGRADA MARBO 1

odlično očuvana knjiga

Alana, plesna zvezda. Arlin Filips Bolivudski snovi knjizi nedostaje karton pozadi na kom je bila lutka Alana Leo commerce, Beograd, 2011. mek povez vrlo dobro očuvana knjiga

odlično očuvana

MILENKO MATICKI - ŽURKA ILUSTROVANO IZDAVAČ: CALAMUS BEOGRAD STRANA: 342 TVRDOG POVEZA STANJE: OČUVANA, KNJIGA KAO NA SLICI, OCENA: 4... DOSTAVU PLAĆA KUPAC, 300

Odlično očuvana. B14

Mlado pokolenje 1966. 173 str. ilustracije Ernest H. Šepard Vini Pu oštećeni rubovi korica potpis na predlistu hrbat je bio oštećen - namešten novi povez dobar

SA FINSKIM U SVET Sadržaj : Gramatika, poslovni finski, kompjuteri, fraze i izrazi, putovanja, izgovor. Autori : Liisa-Elina ĆUKOVIĆ ; Čedomir CVETKOVIĆ Izdavač : Agencija Matić - Beograd ; 2005.god. Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10``` -------------- k

SA ENGLESKIM U SVET Prof.Dubravka Ivković Ako želite da putujete, ili radite u inostranstvu, ako hoćete da naučite savremene engleske izraze, da se zabavite, nađete stan. i.... Ako ste đak, student, ako znate ili tek treba da naučite engleski, pomoćiće vam ovaj izuzetno praktičan priručnik. Najveća zastupljenost engleskog jezika u komunikacija sa svetom iziskuje potrebu za što boljim ovladavanjem ovim jezikom. (iz recenzije prof. dr Stojan Bulat) Knjiga u BESPREKORNOM,PERFEKTNOM stanju Stanje```10``` -----------------⭐️ k,k

REČNIK I RAZGOVORNIK Srpski ARAPSKI Engleski ARGUS TOURS 152.,24. strane.,ilustr.,21.cm 2006.god + karta EGIPTA Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```⭐️ k

Astrosaurusi. Pakleno jaje. Stiv Kol. ilustrovano Laguna, 2010. mek povez 70 strana dobro očuvana knjiga, prekrečena mala posveta na predlistu

RONI STARIJI - BORBA ZA VATRU ILUSTROVANO IZDAVAČ: PREDRAG NENAD BEOGRAD STRANA: 192 MEKOG POVEZ STANJE: VEOMA OČUVANA, KNJIGA KAO NA SLICI, OCENA: 4+... DOSTAVU PLAĆA KUPAC, 300

Mato Lovrak - Micek, Mucek i Dedek Lastavica 7

Autor: Džef Kini Naslov: Dnevnik šonjavka 7 – Levo smetalo Izdavač: Dereta Prevod sa engleskog: Jelisaveta Đurić Br. str.: 217 Povez: broš Format: 20 cm Pismo: latinica Ljubav je svuda oko nas – ali šta to znači u slučaju Grega Heflija? Plesna žurka za Dan zaljubljenih u Gregovoj školi napravila je potpuni haos od njegovog života. Greg ima problem da nađe pratnju za taj veliki događaj, pa je baš zabrinut da ne ostane „kratkih rukava”. Njegov najbolji drug, Roli, takođe nema mnogo sreće, ali to i nije baš neka velika uteha. Neočekivanim spletom okolnosti Greg će uspeti da pronađe svoju partnerku, ostavljajući tako Rolija samog. Ipak, duga noć je pred njima, i na kraju – nikad se ne zna ko će se od njih srećno zaljubiti. Džef Kini je rođen 1971. godine u Merilendu. Od 1998, na vebsajtu funbrain.com svakodnevno objavljuje ideje iz Dnevnika šonjavka. Tokom šest godina, koliko je bilo potrebno da se knjiga pojavi, ovaj sajt je zabeležio oko 70 miliona poseta. Godine 2007, kada je objavljen, Dnevnik je odmah postao najčitanija dečja knjiga u Americi, kao i njegovi nastavci: 2008, Dnevnik šonjavka – Rodrikova pravila i 2009, Dnevnik šonjavka – Poslednja slamka. Serija knjiga o Gregu Hefliju do sada ima sedam nastavaka. Svakodnevne avanture ovog neobičnog dečaka pomogle su milionima dece da se identifikuju s njim i shvate da je svako poseban na svoj način. Džef Kini je detinjstvo proveo u državi Vašington, a u Novu Englesku se preselio 1995. godine. Sada živi u južnom Masačusetsu, sa svojom suprugom Džuli i njihova dva sina, Vilom i Grantom. Zahvaljujući ovim Dnevnicima, Njujork Tajms je 2009. godine Džefa Kinija proglasio za jednog od sto najuticajnijih ljudi u Americi. NAJČITANIJA DEČIJA KNJIGA NA SVETU... NOVE AVANTURE NEODOLJIVOG GREGA HEFLIJA KOJI ŠTA GOD DA RADI NAILAZI NA NEPREMOSTIVE PREPREKE. Greg Hefli je oduvek žurio da odraste. Ali, da li je odrastanje stvarno tako zabavno kako se predstavlja? Greg odjednom ulazi u koštac s pritiscima muško-ženskih odnosa, sve većih odgovornosti, pa čak i čudnjikavih promena koje dolaze sa stupanjem u pubertet – i sve to bez podrške njegovog najboljeg prijatelja, Rolija. Može li Greg sam da izađe na kraj sa svim tim? Ili će morati da se suoči s „ružnom istinom“? „Žanr koji naprosto razvaljuje... svakodnevni humor i pobednička formula.“ – Publishers Weekly, istaknuta kritika „Dnevnik šonjavka teži da osvoji svet.“ – magazin Time „Jedna od najuspešnijih objavljenih serija knjiga za decu svih vremena.“ – Washington Post „Ova knjiga je izbrisala reč ‘nevoljni’ iz izraza ‘nevoljni čitaoci’.“ USA Today MG9 (N)

Stanje kao na slikama.. Novo.. Izdanje 2018 godine,404 strane

Dve godine raspusta - Žil Vern Izdavač: Rad Beograd 1986 , Biblioteka: Zmaj tvrd povez, format 13,5 x 20,5 cm , latinica, 321 strana Korica zalepljena selotejpom za središte knjige, pečat biblioteke,na nekoliko stranica neke crvene fleke, dve stranice zalepljene selotejpom. Knjiga nije u sjajnom stanju, ali može da se čita. Biblioteka 3

Odlično stanje PRAVOPISNI PRIRUČNIK SRPSKOGA ili HRVATSKOGA JEZIKA Vladimir Anić Josip Silić tvrdi povez, 707 stranica SNL Lber Školska knjiga 1987 Pravopis ili ortografija (grč. ὀρθογραφία [orthografía]), skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika. Pravopisi se uređuju prema raznim načelima. Ta se načela odnose na različite dijelove pisane prakse: jedna odlučuju o interpunkciji, druga o velikim i malim slovima, treća o rastavljenom i sastavljenom pisanju riječi, četvrta o pisanju izgovaranih glasova, i još neka. Najzanimljivija su i najvažnija ona četvrta, a prema njima se onda i klasificiraju pravopisi pojedinih jezika. Pravopisi konkretnih jezika gotovo nikada nisu uređeni po samo jednome takvu načelu, ali jedno uvijek prevladava i onda pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom načelu. Tako primjerice na slavenskome jugu u slovenskom i bugarskom jeziku prevladava morfonološko načelo, pa njihove pravopise nazivamo morfonološkima, a u srpskohrvatskom i makedonskom prevladava fonološko načelo, pa su njihovi odgovarajući pravopisi fonološki. Stoga ćemo prikazati razna pravopisna načela: Sadržaj 1 Tipovi pravopisa 1.1 Fonetski pravopis 1.2 Fonološki pravopis 1.3 Morfonološki pravopis 1.4 Etimološki (korijenski) pravopis 1.5 Historijski pravopis 1.6 Arbitrarni pravopis 1.7 Ideografski pravopis 2 Vidi još Tipovi pravopisa[uredi | uredi kod] Fonetski pravopis[uredi | uredi kod] Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se primjerice u hrvatskome morao posebnim slovima pisati glas n kakav je u sastanak (to je naš najčešći najobičniji n, kakav je npr. u dan, danas, noć), drugi glas n u genitivu sastanka (takav n imaju Englezi, pišu ga dvoslovom ng, što najčešće nije n + g), treći glas u sastančiti ako dobro izgovaramo č (takav n imaju indijski jezici), četvrti u anđeo (takav n imaju Rusi). Otkako se u čovječanstvu piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u sanskrtskome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u Europi latinski, pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti. Fonološki pravopis[uredi | uredi kod] Dok se u znanosti nije razlikovala fonetika od fonologije, pravopise uređene prema fonološkome načelu zvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika odredenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa n jednostavno glas n. Tako shvaćen glas zove se fonem i piše se u kosim zagradama (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo vrapca iako je nominativ vrabac, jer je glas p u vrapca za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao p u hropca prema nominativu hropac. Hrvatski je pravopis fonološki, iako u njemu ima i primjesa nekih drugih načela, o čemu poslije. Morfonološki pravopis[uredi | uredi kod] Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci za foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ vrabac, onda po tome načelu i u genitivu treba biti vrabca. Morfonološko su načelo u starijoj filologiji zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se s njima ne slažu. No to je posve drugačije, sljedeće načelo. Etimološki (korijenski) pravopis[uredi | uredi kod] Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je b u vrabca prema vrabac, t u svatba prema svatovi, d u sladka prema sladak, i slično. Ali ako neki Slaveni pišu oblike kakvi bi u hrvatskome bili *istba, *obći za izba, opći, onda za to nema uporišta u drugim riječima ili u oblicima, nego valja znati etimologiju, koja je vrlo specijalna i uska lingvistička disciplina. Etimološka je primjesa u ruskome pravopisu pisanje nastavaka -ogo, —ego (naše -oga, -ega), iako je izgovoru v umjesto g, a za pisanje g umjesto v nema u suvremenom ruskome nikakva razloga. Prema strogo etimološkom načelu mi bismo pisali dhor umjesto tvor. Historijski pravopis[uredi | uredi kod] Rusko pisanje —ogo, —ego umjesto -ovo, —evo može se objasniti ne samo etimološkim nego i petim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Tako bi se, da ostanemo na ruskome, poznato rusko zanemarivanje akanja na pismu moglo objasniti u nekim slučajevima morfonološki (primjerice pisanje voda umjesto izgovornoga vada zbog akuzativa vodu), ali ipak preteže historijsko načelo, jer ono objašnjava i one slučajeve gdje nema morfonološke podrške, pa za pisanje potok umjesto izgovornoga patok nema kriterija dostupnoga prosječnomu čovjeku. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi francuski pravopis — u njem se i danas veoma često piše kako se nekada davno izgovaralo. Tako se za “100” piše cent, a danas izgovara sa (a = nosni a). Arbitrarni pravopis[uredi | uredi kod] Šesto načelo nije u pravom smislu načelo — radi se o arbitrarnim propisima u nekim pravopisima, Tako se u španjolskome vokal i u riječima uvijek piše i ali kada je sam (tada služi kao veznik), piše se slovo y, koje inače predstavlja glas /j/. U ruskome pravopisu do 1918. pisao se vokal i latiničkim slovom i ispred vokala i ispred ruskoga slova za glas j, a u svim ostalim slučajevima normalnim ćiriličkim slovom и (uz jednu iznimku, o kojoj poslije). Ideografski pravopis[uredi | uredi kod] Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. Ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obradenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru. Tako se ruska riječ izgovarana m’ir pisala s ćiriličkim slovom и u značenju ‘mir’, a s latiničkim slovom i u značenju ‘svijet’. To je već spomenuta iznimka. Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima. Ali ta se tema ne iscrpljuje pravopisom (ortografijom), tu odlučuje i slovopis (grafija) pojedinoga jezika. Vidi još[uredi | uredi kod] grafologija lista pravopisa po jeziku srpskohrvatski pravopis paleografija pismo preskripcija i deskripcija

Brz kao vetar - Žin Viktor Leklerk Edicija `Knjiga koju želim`. Mlado pokolenje, Beograd, 1966. 160 str. ćirilica, ilustrovano, tvrd povez. Unutašnjost izuzetno dobro očuvana, skoro kao nova. Potpis vlasnika knjige na predilištu. Stanje: unutrašnjost odlično očuvana. Korice malo oštećene u gornjem desnom uglu - vidi se na slici. Skladište 2

tigra čaroban kućica odlično očuvana

Najlepse francuske price SADRZAJ: Crveni balon Bela Griva ( samo 5 strana - preprican roman) Radio-lisica Patak i panter Izangrenov rep Zecic koji se hranio ruzama Rike s cuperkom Prica o Pen-Parasolu Vuk Pas Pri;a o veverici koja nikako nije htela da nauci da cisti A ako se lift ne zaustavi Izdavač: Prosveta, Beograd, 1964. Tvrd povez, 128 str. ćirilica Unutrašnjost dobro očuvana. Korice kao na slici. Skladište br.2

Knjiga je nova. ,,Bio jednom jedan lord, koji je imao više novca nego što bi ikada mogao da potroši, prelepu kuću, sopstveno jezero, voljenu ženu. Njegov život ličio je na beskrajno leto, sa čajem na travnjaku, biskvitima i srebrninom. I sve je ličilo na bajku. Ostala je samo Vojvotkinja, maramica sa izvezenim monogramom, srebrna kašičica i gospodski maniri. Kraj nije kao u običnim bajkama. A negde između leži razlog zašto skitnica ne voli Božić... ``