Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 2236 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Odlično stanje PRAVOPISNI PRIRUČNIK SRPSKOGA ili HRVATSKOGA JEZIKA Vladimir Anić Josip Silić tvrdi povez, 707 stranica SNL Lber Školska knjiga 1987 Pravopis ili ortografija (grč. ὀρθογραφία [orthografía]), skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika. Pravopisi se uređuju prema raznim načelima. Ta se načela odnose na različite dijelove pisane prakse: jedna odlučuju o interpunkciji, druga o velikim i malim slovima, treća o rastavljenom i sastavljenom pisanju riječi, četvrta o pisanju izgovaranih glasova, i još neka. Najzanimljivija su i najvažnija ona četvrta, a prema njima se onda i klasificiraju pravopisi pojedinih jezika. Pravopisi konkretnih jezika gotovo nikada nisu uređeni po samo jednome takvu načelu, ali jedno uvijek prevladava i onda pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom načelu. Tako primjerice na slavenskome jugu u slovenskom i bugarskom jeziku prevladava morfonološko načelo, pa njihove pravopise nazivamo morfonološkima, a u srpskohrvatskom i makedonskom prevladava fonološko načelo, pa su njihovi odgovarajući pravopisi fonološki. Stoga ćemo prikazati razna pravopisna načela: Sadržaj 1 Tipovi pravopisa 1.1 Fonetski pravopis 1.2 Fonološki pravopis 1.3 Morfonološki pravopis 1.4 Etimološki (korijenski) pravopis 1.5 Historijski pravopis 1.6 Arbitrarni pravopis 1.7 Ideografski pravopis 2 Vidi još Tipovi pravopisa[uredi | uredi kod] Fonetski pravopis[uredi | uredi kod] Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se primjerice u hrvatskome morao posebnim slovima pisati glas n kakav je u sastanak (to je naš najčešći najobičniji n, kakav je npr. u dan, danas, noć), drugi glas n u genitivu sastanka (takav n imaju Englezi, pišu ga dvoslovom ng, što najčešće nije n + g), treći glas u sastančiti ako dobro izgovaramo č (takav n imaju indijski jezici), četvrti u anđeo (takav n imaju Rusi). Otkako se u čovječanstvu piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u sanskrtskome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u Europi latinski, pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti. Fonološki pravopis[uredi | uredi kod] Dok se u znanosti nije razlikovala fonetika od fonologije, pravopise uređene prema fonološkome načelu zvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika odredenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa n jednostavno glas n. Tako shvaćen glas zove se fonem i piše se u kosim zagradama (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo vrapca iako je nominativ vrabac, jer je glas p u vrapca za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao p u hropca prema nominativu hropac. Hrvatski je pravopis fonološki, iako u njemu ima i primjesa nekih drugih načela, o čemu poslije. Morfonološki pravopis[uredi | uredi kod] Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci za foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ vrabac, onda po tome načelu i u genitivu treba biti vrabca. Morfonološko su načelo u starijoj filologiji zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se s njima ne slažu. No to je posve drugačije, sljedeće načelo. Etimološki (korijenski) pravopis[uredi | uredi kod] Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je b u vrabca prema vrabac, t u svatba prema svatovi, d u sladka prema sladak, i slično. Ali ako neki Slaveni pišu oblike kakvi bi u hrvatskome bili *istba, *obći za izba, opći, onda za to nema uporišta u drugim riječima ili u oblicima, nego valja znati etimologiju, koja je vrlo specijalna i uska lingvistička disciplina. Etimološka je primjesa u ruskome pravopisu pisanje nastavaka -ogo, —ego (naše -oga, -ega), iako je izgovoru v umjesto g, a za pisanje g umjesto v nema u suvremenom ruskome nikakva razloga. Prema strogo etimološkom načelu mi bismo pisali dhor umjesto tvor. Historijski pravopis[uredi | uredi kod] Rusko pisanje —ogo, —ego umjesto -ovo, —evo može se objasniti ne samo etimološkim nego i petim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Tako bi se, da ostanemo na ruskome, poznato rusko zanemarivanje akanja na pismu moglo objasniti u nekim slučajevima morfonološki (primjerice pisanje voda umjesto izgovornoga vada zbog akuzativa vodu), ali ipak preteže historijsko načelo, jer ono objašnjava i one slučajeve gdje nema morfonološke podrške, pa za pisanje potok umjesto izgovornoga patok nema kriterija dostupnoga prosječnomu čovjeku. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi francuski pravopis — u njem se i danas veoma često piše kako se nekada davno izgovaralo. Tako se za “100” piše cent, a danas izgovara sa (a = nosni a). Arbitrarni pravopis[uredi | uredi kod] Šesto načelo nije u pravom smislu načelo — radi se o arbitrarnim propisima u nekim pravopisima, Tako se u španjolskome vokal i u riječima uvijek piše i ali kada je sam (tada služi kao veznik), piše se slovo y, koje inače predstavlja glas /j/. U ruskome pravopisu do 1918. pisao se vokal i latiničkim slovom i ispred vokala i ispred ruskoga slova za glas j, a u svim ostalim slučajevima normalnim ćiriličkim slovom и (uz jednu iznimku, o kojoj poslije). Ideografski pravopis[uredi | uredi kod] Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. Ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obradenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru. Tako se ruska riječ izgovarana m’ir pisala s ćiriličkim slovom и u značenju ‘mir’, a s latiničkim slovom i u značenju ‘svijet’. To je već spomenuta iznimka. Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima. Ali ta se tema ne iscrpljuje pravopisom (ortografijom), tu odlučuje i slovopis (grafija) pojedinoga jezika. Vidi još[uredi | uredi kod] grafologija lista pravopisa po jeziku srpskohrvatski pravopis paleografija pismo preskripcija i deskripcija
Razvoj nauke u oblasti gradjevinarstva i geodezije u Srbiji Urednici Miodrag Sekulovic, Rastislav Mandic Referati, Zbornik radova Izdavac - Gradjevinska knjiga, Bograd Godina - 1996. Gradjevinarstvo, Geodezija Knjiga u vrlo dobrom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,bez ispisane posvete,tvrd povez,ilustracije,format 24 cm,618 str. (98)
PTT Muzej ZAJEDNICA JUGOSLOVENSKIH POSTA, TELEGRAFA I TELEFONA 1999. AUTORI: DRAGOLJUB POPOSKI, Dr MILASIN MILANOVIC 143 STR. ILUSTR. Tvrd lux povez,ilustrovana bogato,143.strane. Poštansko-telegrafsko-telefonski muzej Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10``` 1k
PARNI KOTLOVI sa pitanjima i odgovorima za mašiniste i ložače sa 13 tablice i 107 crteža u tekstu 297 str, meki povez, ĆIRILICA. U veoma dobrom stanju unutra. BEOGRAD 1938. IZDAVAČKO I KNJIŽARSKO PREDUZEĆE GECA KON A.D. Pogledajte i ostale moje predmete. Kupovinom više stvari štedite na poštarini. http://www.limundo.com/Clan/raca013/SpisakAukcija http://www.kupindo.com/Clan/raca013/SpisakPredmeta Predmet kupujete u vidjenom stanju.Poštarinu plaća kupac.
GENERISANJE BUKE DIZEL MOTORA-dr Predrag Petrović GENERISANJE BUKE DIZEL MOTORA Predrag Petrović Izdavač: Savez inženjera i tehničara Broj strana: 224 Pismo: Latinica Povez: Mek Format: B5 Opis Ovom monografijom su sistematizovana dugogodišnja teorijsko-eksperimentalna istraživanja, kako bi se rezultati ispitivanja prikazali naucno-strucnoj I drugoj široj javnosti. Dizel motor predstavlja višepobudni izvor buke i vibracija. Radom sklopova motora i pomocnih agregata, mehanicka i potencijalna energija, pretvara se u energiju talasnog kretanja koja se prostire kroz strukturu motora. Jedan deo ove energije se neposredno prenosi na akusticku sredinu u vidu primarnih zvucnih talasa. Drugi deo energije, u vidu talasa prenosi se kroz strukturu dizel motora, prigušuje se ili pojacava sopstvenim vibracijama strukture. Delovi, narocito blok, korito, glava, poklopac i drugi delovi dizel motora, emituju preko svojih površina, sekundarne zvucne talase. Monografija obuhvata teorijska i eksperimentalna istraživanja nastajanja inicijalnih procesa (sudara, ekspanzije, klizanja, strujanja i dr.), apsorpcije poremecajne energije, prenošenja energije talasnog kretanja i emisije zvuka. Analiza i sinteza procesa generisanja strukturne buke izvršena je primenom eksperimentalnih metoda. To su, modalna analiza delova dizel motora, ispitivanje buke sklopova `vucenog` motora u anehoicnoj komori i primena metode intenziteta zvuka. Razraden je proces stvaranja buke dizel motora i dobijena je struktura buke u frekvencijskom smislu i u prostoru oko motora. Formirane su zvucne mape koje su osnova za dalja istrživanja i za rekonstrukciju delova dizel motora. Ta poboljšanja su se ogledala pre svega u povecanju krutosti pojedinih zona bloka, promeni konstrukcionih parametara i nacina oslanjanja poklopca razvoda, oblaganja akustickim materijalom poklopca glave i dr. Posebna pažnja je posvecena izboru materijala, ispitivanju i rekonstrukciji razlicitih varijanti korita dizel motora kroz cije zidove se emituje buka najvišeg intenziteta. U laboratorijama IRJ Institut Industrije motora Rakovica, osvojene su i primenjene sve navedene metode. Ispitivan je i optimiran u akustickom pogledu jedan tip dizel motora. Predložen je i veci broj konstrukcionih poboljšanja. Efikasnost nekih od njih je eksperimentalno dokazan. Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```⭐️ ----------------------- M
NUMERIČKE MAŠINE Numeričko upravljanje Strahinja Zarić GILDMEISTER-BIELEFELD MAX MULLER -HANOVER Tvrd povez,ilustr.,96.str. Програм унесен у рачунар РНУ машине садржи све инструкције потребне за обликовање одређеног објекта. РНУ машине могу да врше сљедеће операције: бушење, сјечење, глодање, ударање, пилање, окретање, намотавање, плетење, савијање, забијање заковица, заваривање, и друге. Knjiga u PERFEKTNOM stanju 1v
Naš dvojezični rečnik odraz je svakodnevnog nemačkog života i dozvoliće vam da, što je moguće pre, učestvujete u njemu, a samim tim biće vam potpora za učenje nemačkog jezika. Ukupan inventar reči i idiomatskih izraza složen je po abecedi, a obuhvata kako osnovne reči tako i one složene čija je upotreba frekventna ili čije značenje nije lako odgonetnuti na osnovu značenja sastavnih delova. Gramatički dodatak, u sredini, odgovara zahtevima osnovnoškolskog programa mada njegova, kao i sama rečnička obimnost i jednostavnost čine ovaj rečnik pristupačnim i svakom drugom korisniku. Format: 14,5 x 10,5 cm Broj strana: 496 Povez knjige: Tvrdi povez - šiven
Ljubomir T. Grujić DISKRETNI SISTEMI, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd 1980. godine, (ovo izdanje ima 396 strana KAO I IZDANJE iz 1991. godine), format 24 cm, meki povez, ilustrovano, strana 396. Na dvadesetak strana ima manjih podvlačenja grafitnom olovkom! DELOVI SADRŽAJA knjige: I - OPŠTI DEO II - METODE ANALIZE DISKRETNIH SISTEMA III - OSNOVNE DINAMIČKE OSOBINE DISKRETNIH SISTEMA IV - ZAKONI DISKRETNOG AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA