Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-125 od 1664 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Informacije SKU 9788674485071 Kategorije FILOZOFIJA Težina 0.8 kg Proizvođač Paidea Povez knjige tvrd Pismo latinica Pisac Aristotel Godina izdanja knjige 2010 Izdavač Paidea Jezik Srpski Tagovi Knjiga Knjizara Paidea Aristotel O nebu O postojanju i propadanju Aristotel
Dečiji padobrani od poliestera su jedan od neophodnih zabavno-rekreativnih rekvizita koji svaka predškolska ustanova, vrtić i igraonica trebaju da imaju. Cilj i svrha dečijih padobrana je upravo u socijalizaciji dece i u zajedničkoj igri veče grupe dece. Dečiji padobrani na rubovima imaju rukohvate za koje se deca drže i koji omogućavaju da se velika grupa dece igra. Zahvaljujući dečijem padobranu čak i asocijlna deca i deca sa kojima se niko ne igra postaju deo grupe i dobijaju osećaj zajedništva. Manji dečiji padobrani se koriste u zatvorenim prostorijama gde nema puno prostora (1,6m i 2m) a veći dečiji padobrani se koriste ba otvorenom (3m, 4m, 5m...). Manji dačiji padobrani imaju 4 polja (boje) a veći 8 ili 12 polja (boja). Kupci mogu i sami da definišuboje tako da padobran može da bude jednobojan, dvobojan ili šaren (ili neka četvrta opcija)... Vrste igara sa dečijim padobranima su prepuštene mašti dece i vaspitača: deca mogu da drže ručke i da dižu ruke gore dole, mogu sa njima da čučnu i skoče, mogu da trče u krug, mogu da trče u jednoim pravcu, mogu da hodaju...
Informacije SKU 9788674483343 Kategorije FILOZOFIJA Težina 0.76 kg Proizvođač Paidea Povez knjige tvrd Pismo latinica Pisac Aristotel Godina izdanja knjige 2008 Izdavač Paidea Jezik Srpski Tagovi Knjiga Knjizara Paidea Analitika 1-2 Kategorije, O izrazu Aristotel Aristotel
SADRŽAJ Prva glava PLATON I Otadžbina Platonova II Sokrat III Platonov razvitak IV Etički problem V Politički problem VI Psihološki problem VII Psihološko rešenje VIII Političko rešenje IX Etičko rešenje X Кritika Druga glava ARISTOTELO I GRČКA NAUКA I Istoriska pozadina II Delo Aristotelovo III Zasnivanje logike IV Organizacija nauke 1 Grčka nauka pre Aristotela 2 Aristotelo kao prirodnjak 3 Zasnivanje biologije V Metafizika i priroda božja VI Psihologija i priroda umetnosti VII Etika i priroda sreće VIII Filosofija države 1 Кomunizam i konservatizam 2 Brak i vaspitanje 3 Demokratija i aristokratija PRIČA O FILOSOFIJI IX Кritika X Poslednje godine života i smrt Treća glava FRANJA BEКON I Od Aristotela do Renesansa II Politička karijera Franje Bekona III Ogledi IV Velika rekonstrukcija 1 Napredovanje učenosti 2 Novi organon 3 Utopija nauke V Кritika VI Završna reč Četvrta glava SPINOZA I Istoriski i biografski podaci 1 Odiseja Jevreja 2 Spinozino vaspitanje 3 Ekskomunikacija 4 Povučenost i smrt II Teološko-politička rasprava III Poboljšanje razuma IV Etika 1 Priroda i bog 2 Materija i duh 3 Inteligencija i moralnost 4 Religija i besmrtnost V Politička rasprava VI Uticaj Spinozin Peta glava VOLTER I FRANCUSКA PROSVEĆENOST I Pariz: Edip II London: Pisma o Englezima III Sire: Romani IV Potsdam i Fridrih V Les Délices: Ogled o naravima VI Ferne: Кandid VII Enciklopedija i filosofiski rečnik VIII Ecrasez l’infâme IX Volter i Ruso X Smirivanje Šesta glava IMANUEL КANT I NEMAČКI IDEALIZAM I Putevi ka Кantu 1 Od Voltera do Кanta 2 Od Loka do Кanta 3 Od Rusoa do Кanta II Sam Кant III Кritika čistoga uma 1 Transcendentalna estetika 2 Transcendentalna analitika 3 Transcendentalna dijalektika IV Кritika praktičnoga uma V O religiji i umu VI O politici i večnom miru VII Кritika i priznanje VIII Beleška o Heglu
Izdavač: BIGZ Edicija: Filozofska biblioteka Prevod: Albin Vilhar, Branko Pavlović Predgovor: Veljko Korać Objašnjenja i komentari: Branko Pavlović Povez: tvrd Broj strana: XXIX + 414 Spolja kao na slikama. Mestimična podvlačenja u predgovoru i do prvih 37 strana, veoma dobro očuvana. Platonova Država predstavlja jedno od najvažnijih dela antičke filozofije, kamen temeljac savremene politikologije, ali isto tako i izvanredno književno dostignuće koje vekovima zaokuplja pažnju kako stručne javnosti, tako i tzv. „običnog” čitaoca. Pojam idealističke filozofije ovim delom dobija svoju definiciju jer Platon pišući o idealnom državnom uređenju, ne govori o već postojećoj državi, već o onoj idealnoj koju bi tek trebalo stvoriti. (K-137)
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac BERTRAND RASEL Izdavač OTKROVENJE – BEOGRAD Izdanje 2010 Povez TVRDI Strana 396 Stanje Vrlo Dobro
Dušan Panajotović Svetska duhovna baština danas je dostupna svima, ipak za većinu ljudi ostaje zatomljena. Metaparadigma je platforma premošćenja ovog civilizacijskog sindroma kroz prijemčivi „algoritam“ univerzalne duhovnosti, čiji objedinjujući princip nije moguće poistovetiti sa religijom, filozofijom ili naukom. Predložak algoritma čini indoevropska duhovnost, sa dva glavna meandra: mudrost Orijenta (hinduizam i budizam) i duhovnost Zapada (Egipat, Helada i avramovske religije). Teozofska sinteza i holistička paradigma potvrđuju domen proto-znanja kao zajednički koren velikih svetskih religija, odnosno ezoterijskog znanja i moderne nauke. Uz istorijsko-biografski prikaz, predočava se kvintesencija pojedinih učenja, čija implicitna sinergija upućuje na amalgam proto-znanja. Druga implikacija primene algoritma tiče se pojedinca: uređenja vlastitog sistema znanja i kulture življenja. tvrd povez, 450 str.
Izvrstan primerak. Lav Šestov (1866-1938), ruski filozof egzistencijalizma. Vrlo često opisivan kao iracionalan, anarhista, religiozni filozof. Šestove teme su uglavnom inspirisane Ničeom sve dok nije otkrio duhovno srodstvo u Kjerkegoru. Među njegovim savremenicima bliske prijateljsko filozofske odnose je održavao sa Martin Buberom, Edmund Huserlom i Nikolaj Berđajevim.
Enciklopedija filozofskih nauka 3. Filozofija društva - Nikola Kajtez Autor:: Nikola Kajtez Žanrovi:: Filozofija Izdavač:: Službeni glasnik Godina izdanja:: 2021. Broj strana: 464 Pismo: Ćirilica Povez: Tvrd Format: 23 cm Stanje nova, nečitana Kajtez piše živim jezikom, jasno i jezgrovito, brižljivo i smelo... provokativno... originalno... ne izbegavajući nedvosmislene odgovore, ocene i definicije... Kajtezove ideje su intrigantne u svetskim razmerama i pokazuju nam u kom duhu i pravcu treba da se razvija savremena filozofija. – Aleksej Pavlovič Kozirjev (Alekseй Pavlovič Kozыrev), dekan Filozofskog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta M. V. Lomonosov Razmatrajući opšte i specifične filozofske teme, Kajtez stimulativno, inspirativno i zanimljivo ukršta impresivno širok opseg oblasti: od fizike, tehnologije, informatike i kibernetike, preko hemije, biologije, genetike, medicine, fiziologije i ekologije, do spontane organizacije, kreativnosti, formalnog jezika, deduktivnog i induktivnog rezonovanja, semantike, društva i društvene organizacije, ekonomije, civilizacije, kulture, „poslednjih stvari“... – prof. dr Aris Drajsman (C. Aris Chatzidimitriou-Dreismann), Tehnički univerzitet u Berlinu Kajtezova filozofija je duboko i suštinski povezana sa radovima Bolcmana, Šredingera, Hajzenberga, Ajnštajna, Gedela, Prigožina, Maksvela, Cajlingera i drugih velikih istraživača prirode. Nikola Kajtez nedvosmisleno i nesumnjivo pripada ovom odabranom društvu. – prof. dr Branko Kolarić, naučni savetnik,Univerzitet u Monsu, Institut za fiziku Univerziteta u Beogradu Tragajući za novim teorijskim konsekvencama ključnih koncepata savremene nauke (poput entropije, strele vremena i informacija), Kajtez gradi jednu smelu i relevantnu filozofiju. – prof. dr Iv Kudano (Yves Caudano), Univerzitet u Namuru Inspirativna i duboka teorijska razmišljanja… argumentovana kritika… valjano dokumentovano… uzorna erudicija i filozofska kultura… bogati sadržaj i stil… produbljene i dobro organizovane refleksije... – akademik Mihailo Marković Osoben sintetički pristup… lucidno, odmereno i ubedljivim razlozima potkrepljeno… odnegovan, književno doteran jezik… jasno, logično, efektno… – akademik Nikola Milošević Kajtezova petotomna Enciklopedija filozofskih nauka je, koliko nam je poznato, prva u svetu integralna kritičko-sintetička studija filozofskih disciplina! – prof. dr Mirko Zurovac, Univerzitet u Beogradu Kajtezova Enciklopedija filozofskih nauka je knjiga kakva se pojavljuje jednom u hiljadu godina. – prof. dr Saša Radojčić, Univerzitet umetnosti u Beogradu
Beograd 2008. Tvrd povez, 486 + 420 strana. Knjige su odlično očuvane. K4 Istorija antičke estetike čini prvi tom ISTORIJE ESTETIKE i obuhvata najranije razdoblje estetičke misli, počev od mitoloških refleksija, preko Homerovih i Hesiodovih pogleda na stvaranje i umetnost, zatim učenja pretsokratovaca, zaključno s Platonom i Aristotelom, koji su stvorili celovit estetički sistem, tumačeći estetiku u najširem smislu kao razumevanje samog bića stvaranja i svega što to biće omogućava i utemeljuje. Polazeći od Aristotelovog dela kao najblistavijeg trenutka u istoriji razvoja antičke estetike i s pravom ukazujući na činjenicu da misao velikog filozofa, između ostalog, predstavlja i sintezu sveukupne dotadašnje estetičke baštine, pa, kao takva, označava i završnu fazu jedne velike epohe, autor u zlatnom Aristotelovom finalizovanju onoga što se događalo pre njega pokušava da uoči zametke onoga što sleduje. „Klice novih estetičkih shvatanja i opredeljenja“, kako u uvodnoj reči ističe Đokić, valja tražiti već u Aristotelovoj filozofskoj školi, kod nekoliko izuzetnih učenika, koji su prema učitelju i njegovoj misli gajili izrazito poštovanje, ali su, ohrabreni od samog učitelja, pokazivali interes za postavljanje novih pitanja, pa tako, na izvestan način stupajući u dijalog sa tradicionalnim, utirali put novoj tradiciji. Ističući podatak da je za svog naslednika u školi Aristotel odredio učenika Teofrasta, kom je bilo suđeno da doživi kraj grčke nezavisnosti, koja je nagovestila nastanak helenističkih država i helenističke kulture, Radoslav Đokić kao ključnu misao svog razmatranja istorije helenističke estetike izdvaja stav da, suprotno dugo preovlađujućem mišljenju, između perioda obeleženog antičkom i perioda obeleženog helenističkom estetičkom mišlju, nije bilo praznine, to jest, da dve epohe ne razdvaja neko „mračno“, beslovesno doba