Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 513 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Kalendar s biblijskim stihom i komentarom za svaki dan u godini 1972. Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 83
Да је жена и те како активно учествовала у првој хришћанској заједници свакако нам на најконкретнији начин казује то што се васкрсли Христос јавља женама мироносицама, тако да оне заправо постају прве веснице Васкрсења. Али, када говоримо о служењу жена у Цркви, ипак морамо да се вратимо мало у назад. Наиме, међу првим напоменама о непосредном служењу жена Христу, јесте и она са којом се срећемо у Матејевом јеванђељу: `многе жене које су ишле за Исусом из Галилеје и служиле му, међу којима беше Марија Магдалина и Марија, мати Јаковљева и Јосијина, и мати синова Заведејевих`. На нашу велику жалост, данас још увек нисмо у могућности да прецизно дефинишемо у чему се тачно састојала њихова служба, али оно што можемо да претпоставимо јесте да је њихова помоћ била између осталог и у томе што су оне Христу и апостолима помагале гостопримством у својим домовима и пружањем неопходне материјалне помоћи. Наравно да је оно што је било прихваћено и, нарочито нагласимо, похваљено од стране Спаситеља света, било прихваћено и од стране апостола. Сведочанство о овоме имамо у новозаветним књигама где се, упоредо са мушкарцима, спомињу жене и њихова улога како унутар заједнице верујућих, а исто тако и у ширењу хришћанске вере међу људима. 24 цм, 130 стр.
Beograd 1990. Mek povez, ilustrovano, 207 strana. Knjiga je nekorišćena (nova). Civilizacija Maja predstavlja jednu od najvećih zagonetki svetske arheologije. Maje su izgradili velike gradove, hramove i palate, imali razvijen religijski sistem i državnu upravu i posedovali opsežno znanje matematike i astronomije. Pa ipak, na vrhuncu razvoja (oko 800. godine n. e.), prestala je svaka aktivnost - gradovi su napušteni, hramovi su ostali naavršeni i nekada moćna klasa je nestala. Religija i kultura Maja donosi podatke o prekolumbovskim kulturama Olmeka, Tolteka, Asteka, majanskoj astronomiji i čuvenom kalendaru, arhitekturi i umetnosti, bogovima klasičnog majanskog panteona, mitovima o stvaranju i propasti sveta, svetoj igri loptom, krvnim ritualima i obredima... Sadržaj: UVODNA NAPOMENA ZAHVALNOST PREDGOVOR UVOD Prvi istraživači Metodološki problemi PREKOLUMBOVSKE RELIGIJE MEZOAMERIKE Počeci Svet Olmeka Kulture klasičnog perioda Postklasićne kulture Peto sunce Božanstva Asteka PUT ŽADA Majanska civilizacija Kalendar i astronomija Smisao uređenog prostora BOŽANSTVA KLASIČNE MAJANSKE CIVILIZACIJE ZNAČENJE SIMBOLA Kosmološki koncepti Ritualni obrasci Rio Asul i mogućnosti arheologije religije POPOL VUH I MIT O BOŽANSKIM BLIZANCIMA Problemi interpretacije PREKOLUMBOVSKE RELIGIJE I NJIHOVI TRAGOVI SAVREMENA VEROVANJA Sjaj prošlih vremena Kosmološki koncepti Mali grbavci Čamci grbavaca Cigara Gospodara Neba SUMMARY REFERENCE I BIBLIOGRAFIJA HRONOLOŠKA TABELA MEZOAMERICKIH KULTURA
1889 - 1969 Spomenica Izdavac - Savez pravoslavnog svestenstva, Beograd Godina - 1969. Pravoslavlje, Svestenicko udruzenje, Istorija pravoslavne crkve Knjiga u vrlo dobrom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,bez ispisane posvete,tvrd povez,ilustracije,format 24 cm,490 str. (13)
Ršum Ljubivoje Ršumović - Poezija za decu 1 - 3 tvrde korice + omoti 1991. 136 + 118 + 133 strana Odlično očuvane knjige. Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Ovo je najjeftiniji primerak na sajtu na dan postavljanja! POGLEDAJTE I OSTALE predmete KOJE PRODAJEM POPUST NA VIŠE KUPLJENIH PREDMETA, PITAJTE! KLIKNITE NA LINK http://www.kupindo.com/Clan/zambezi/SpisakPredmeta ------------------------------ 09022022
Marina Kravcova KAKO VASPITAVATI DECU Čuvari, 2015. Tvrd povez, 215 strana. Lepo očuvana. Ne treba dokazivati istinu: da bi deca dobila vaspitanje, pre svega, roditelji su dužni da vaspitavaju sami sebe. Stvaranje porodice, stupanje u brak, motivi i uzroci, i raspoloženja sa kojima muž i žena zasnivaju porodicu, mogu imati suštinski odnos između muža i žene. Ovde je neophodno obratiti pažnju na popularni mit da među hrišćanima ne treba da se sklapaju brakovi iz ljubavi, jer u toj ljubavi nema ničeg osim bludnih pobuda. Čudno je što neki sveštenici stavljaju znak jednakosti između reči „blud“ i „ljubav“. Ljubav je osnova svih ljudskih odnosa, na kojoj i treba da se podigne zdanje male Crkve – porodice.
Kakuzo Okakura, Daio, Daito, Kvanzan, Hakuin, Kakuan - O budizmu Kamo no Comei - Zapisi iz kolibe od deset stopa Prevela Sonja Visnjic Zizovic Izdavac - Liber, Beograd Godina - 2010. Zen budizam Knjiga u odlicnom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,bez ispisane posvete,mek povez,ilustracije,format 17 cm,150 str. (06)
Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Besplatna dostava podrazumeva slanje preporucene tiskovine postom nakon sto uplatite knjigu na racun koji ce vam biti dostavljen . A 264
Душекорисна књига о непрестаном пречишћавању Светим Христовим тајнама ГЛАВА 1 – О томе да је православним хришћанима неопходно често Причешћивање Божанским Телом и Крвљу нашега Господа ГЛАВА 2 – О томе да је корисно и спасоносно често Причешћивање Светим Тајнама ГЛАВА 3 – О томе да ако неко дуго чека да се причести чини себи велику штету ОДГОВОРИ НА ПРИГОВОРЕ против непрестаног Причешћивања Светим Христовим Тајнама ПРИГОВОР 1: Постоје неки људи са великим страхопоштовањем, који не познајући Писмо, када виде неког хришћанина да се често причешћује почињу да га укоравају, говорећи да само свештеници могу то да раде. И ако ти хоћеш да се често причешћујеш онда и ти постани свештеник. ПРИГОВОР 2: Неки приговарају говорећи да се треба причешћивати једном у четрдесет дана и не чешће од тога ПРИГОВОР 3: Неки људи приговарајући говоре да је циљ с којим Свети Оци поучавају непрестаном Причешћивању тај да се потпуно не удаљимо од Присаједињења Божанским Тајнама. Ако се неко са великим страхом и са страхопоштовањем ретко причешћује и са великим страхопоштовањем приступа Тајнама, онда се он достојно причешћује ПРИГОВОР 4: Неки кажу да су се преподобна Марија Египћанка и многи други пустињаци и подвижници причестили само једном у току целог свог живота и то им није сметало да постану свети ПРИГОВОР 5: Неки приговарају говорећи да је Свето Причешће страшна ствар, и зато се од људи који се причешћују захтева свети живот, савршен и ангелски ПРИГОВОР 6: Неки по питању Божанског Причешћа наводе Причу: “Кад нађеш мед, једи колико ти је доста да не би наједавши га се избљувао га” (Приче 25, 16). ПРИГОВОР 7: Неки страхујући од атеизма називају јерес то када се неко непрекидно причешћује. Они кажу да су они који примају Крштење ван црквеног Предања јеретици, као и они који се непрекидно причешћују ПРИГОВОР 8: Неки приговарају и говоре: “Зар ти који се често причешћују немају страсти чревоугађања, сујете, смеха, празнословља и многа друга слична? Како се они без обзира на све то често причешћују?” ПРИГОВОР 9: У то време се причешћивала већина народа, а мањина није. Зато су божански оци и укоравали мањину да не би саблажњавала већину. Међутим данас када се не причешћује већина, сем неких малобројних, не треба да се причешћују ни ти малобројни да се не би правили изгреди у цркви и да се многи не би саблазнили ПРИГОВОР 10: Неки кажу да постоји правило које је записано у Часославу по коме хришћани треба да се причешћују три пута годишње ПРИГОВОР 11: Многи приговарају говорећи да пракса Причешћивања није догмат вере који би обавезно требало поштовати ПРИГОВОР 12: Неки се саблажњавају од тога што не могу да нас убеде својим речима (имајући у виду да постоји забрана на непрестано Причешћивање), и у своју одбрану наводе три закључка: прво, говоре, каноне и заповести држе архијереји; друго ми не треба да испитујемо то што нам говоре архијереји, већ треба само простодушно да их слушамо; и треће наводе Апостолску изреку “повинујте се учитељима вашим и будите покорни” (Јевр. 13, 17). ПРИГОВОР 13: Неки кажу: “Ево, ми испуњавамо заповест Господњу – причешћујемо се два или три пута годишње, и то је довољно за наше оправдање [на Страшном Суду]” 100 стр.
IZDAVAČ: SRPSKA KNJIŽEVNA ZADRUGA - BEOGRAD GODINA IZDANJA: 1982 BROJ STRANA: 557 PISMO: ĆIRILICA POVEZ: TVRD SA ZAŠTITNIM OMOTOM FORMAT: 21 CM STANJE KNJIGA: OČUVANO ANTOLOGIJA - KINA, INDIJA, HOMER, PA SVE DO XX VEKA. KNJIGA JE ORGANIZOVANA TEMATSKI, A NE HRONOLOŠKI.
Autor - osoba Amelin, Maksim Alʹbertovič, 1970- = Amelin, Maksim Alьbertovič, 1970- Naslov Potčinjena reč / Maksim Ameljin ; izbor, prevod s ruskog i beleške Žarko Milenić Jedinstveni naslov Gnutaя rečь. srpski jezik Vrsta građe poezija Jezik srpski Godina 2021 Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Akademska knjiga, 2021 ([Subotica : 1909. Minerva]) Fizički opis 167 str. ; 22 cm Drugi autori - osoba Milenić, Žarko, 1961- = Milenić, Žarko, 1961- Skvorcov, Artem, 1975- = Skvorcov, Artem, 1975- Zbirka ǂBiblioteka ǂMozaik (karton sa omotom) Napomene Prevod dela: Gnutaя rečь / Maksim Alьbertovič Amelin Tiraž 1.000 Str. 145-161: Radovi i dani Maksima Ameljina / Artem Skvorcov Beleška o autoru: str. 163-164 Napomene i objašnjenja u beleškama uz tekst Na koricama i omotu beleška o delu. Predmetne odrednice Ameljin, Maksim Albertovič, 1970- „Ameljin ne samo da blista erudicijom i svojim izvanrednim versifikacijskim darom, već voli antiku i ruski 18. vek svim nitima duše. Upravo stoga, ili možda i ne zbog toga, u njegovoj poeziji neprestano provejavaju najbizarnija iskustva.“ – Ana Kuznjecova „’Arhaici i inovatori’ poznato je delo Jurija Tinjanova. Na temelju te formule i parafrazirajući je, Maksima Ameljina možemo da nazovemo najsjajnijim arhaističkim inovatorom u njegovoj generaciji. Kroz crticu, kroz spojnu crticu.“ – Tatjana Bek „Umesto jezičke nemoći, on predlaže lingvističku gozbu, umesto bezobličja – strogu i složenu strukturu, umesto javnog prebiranja ubogih ličnih kompleksa – razumljivu raspravu o vitalnim pitanjima. Sticajem okolnosti, Ameljin često mora da odgovara tradiciji ne samo za sebe već i za one koji iz različitih razloga, svesno ili nesvesno, takvu odgovornost izbegavaju.“ – Artem Skvorcov Maksim Albertovič Ameljin rođen je 7. januara 1970. godine u Kursku. Diplomirao je na Fakultetu za književnost „Maksim Gorki“ 1994. godine. Od 1995. do 2007. bio je komercijalni direktor i glavni direktor izdavačkog preduzeća „Symposium“ u Moskvi. Od 2008. godine je glavni urednik u izdavačkom preduzeću OGI u Moskvi. Objavio je zbirke pesama „Hladne ode“ (Holodnie odы, Moskva, 1996), „Dubia“ (Sankt Peterburg, 1999), „Gorgonin konj“ (Konь Gorgonы, Moskva, 2003), knjigu sabranih dela „Potčinjena reč“ (Gnutaя rečь, Moskva, 2011) i poemu „Vesela nauka“ (Veselaя nauka, Moskva, 2018). Osim poezije piše književne kritike i eseje. Priredio je knjige izbranih dela ruskih pesnika: grofa D. I. Hvostova (1997), A. E. Izmajlova (2009), S. E. Neljdihena (2013), V. P. Petrova (2016), A. P. Sumarokova (2017), sabrane pesme A. P. Bunjine (2016), O. E. Mandeljštama (2017); knjige pesama „O miševima“ V. F. Hodaseviča (2015), A. P. Sumarokova (2017), antologiju savremene ruske poezije za kineskog izdavača „Narodna književnost“ (2006), antologije „Najbolje pesme 2010. godine“ (2012), „Antologiju nove gruzinske poezije“ (2014). Priredio je antologiju savremene poezije naroda Ruske Federacije na 57 nacionalnih jezika (2017). Laureat je nagrade „Antibooker“ (1998), nagrade časopisa „Novый mir“ (1998, 2015), pesničke nagrade „Anthologia“ (2004), nagrade „Moskovskiй sčet“ (velika nagrada 2004, specijalna 2012), „Znamя“ (2010), Bunjinove (2012), Solženjicinove (2013), nagrade „Poet“ (2017), nagrade „Master“ za prevod (2010), a pobednik je Nacionalnog konkursa „Knjiga godine“ u nominaciji „Poezija godine“ (2004 i 2011). Poznata kritičarka Tatjana Bek nazvala je Ameljina „arhaistom-novatorom“. Značajan uticaj na Ameljina ima antička klasika. On sam prevodi sa starogrčkog i latinskog jezika. Preveo i priredio knjige Katulovih pesama, Pindara i drugih antičkih klasika. Takođe prevodi sa italijanskog jezika. Pesme Maksima Ameljina uvršćene su u „Antologiju savremene ruske poezije“ (Peking, 2006), „Antologiju ruske lirike“ (Beograd, 2007) i druge. Knjige pesama izašle su mu na kineskom, engleskom, nemačkom, katalonskom, gruzinskom, jermenskom i bosanskom jeziku. Pojedini ciklusi objavljeni su mu i na nizu drugih jezika. Ameljin je učestvovao na književnim smotrama u Kini, Kubi, Nemačkoj, Gruziji, Jermeniji, Hrvatskoj i dr. MG37