Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveΕ‘tenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaΕ‘u mail adresu.
51-75 od 54086 rezultata
ReΕΎim promene aktivan!
Upravo ste u reΕΎimu promene saΔuvane pretrage za frazu .
MoΕΎete da promenite frazu ili filtere i saΔuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
IZ POVIJESTI DONJEGA PONERETAVLJA Autor: Trpimir Macan Metkovska IMENA,prezimena...udaja ...ΕΎenidbe...STARI PUΔKI ΔAMCI...Neretvanska TRUPA...Neretvanska LAΔA......... IzdavaΔ: Klek, Zagreb 1990 Broj strana: 115 Format: 17.5x24 cm Tvrd povez Ilustrovano -------------------------------- Knjiga dra TRPIMIRA MACANA, mladog, ali veΔ veoma uvaΕΎenog hrvatskog znanstvenika, znaΔajan je prilog povijesnom istraΕΎivanju ovoga kraja.... --------------------------- . β‘οΈ β‘οΈ --------------------- Knjiga je NOVA..... --------------------------- . β‘οΈ β‘οΈ M
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Opis Daljinski upravljaΔ namenski za Samsung TV, model daljinskog upravljaΔa AA59-00633A. IzraΔen je od najkvalitetnije ABS plastike koja se trenutno moΕΎe naΔi na trΕΎiΕ‘tu. Daljinski u potpunosti zamenjuje vaΕ‘ stari upravljaΔ. Slika ilustruje originalni daljinski. IsporuΔeni daljinski moΕΎe da se razlikuje od fotografije ali funkcije u potpunosti odgovaraju originalnom upravljaΔu. Garancija na svaki kupljeni aparat 6 meseci. Ε irfra: C87192. PodrΕΎani modeli: UN50ES6150F
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Opis Daljinski upravljaΔ za Samsung AA59-00583A Daljinski upravljaΔ za Samsung AA59-00583A. IzraΔen je od najkvalitetnije ABS plastike koja se trenutno moΕΎe naΔi na trΕΎiΕ‘tu. Daljinski u potpunosti zamenjuje vaΕ‘ stari upravljaΔ. Slika ilustruje originalni daljinski. IsporuΔeni daljinski moΕΎe da se razlikuje od fotografije ali funkcije u potpunosti odgovaraju originalnom upravljaΔu. Garancija na svaki kupljeni aparat 6 meseci. Ε irfra: C87192. PodrΕΎani modeli: UE32ES6800UXXU Samsung, UE37ES5700
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Opis Daljinski upravljaΔ namenski za Samsung TV, model daljinskog upravljaΔa AA59-00570A. IzraΔen je od najkvalitetnije ABS plastike koja se trenutno moΕΎe naΔi na trΕΎiΕ‘tu. Daljinski u potpunosti zamenjuje vaΕ‘ stari upravljaΔ. Slika ilustruje originalni daljinski. IsporuΔeni daljinski moΕΎe da se razlikuje od fotografije ali funkcije u potpunosti odgovaraju originalnom upravljaΔu. Garancija na svaki kupljeni aparat 6 meseci. Ε irfra: C87192. PodrΕΎani modeli: UA40ES6800M, UA46ES6800M, UA46ES7100M, UA55ES6800M, UA55ES7100M, UE32ES6800S, UE32ES6800U, UE32ES6805U, UE32ES6880S, UE40ES6800S, UE40ES6800U, UE40ES6805U, UE40ES6850M, UE40ES6857M, UE40ES6880S, UE40ES6890S, UE40ES6900S, UE40ES6900U, UE40ES6907U, UE40ES7207U, UE46ES6800S, UE46ES6800U, UE46ES6805U, UE46ES6850M, UE46ES6857M, UE46ES6880S, UE46ES6890S, UE46ES6900U, UE46ES6905U, UE46ES6907U, UE46ES6980S, UE46ES7207U, UE50ES6900S, UE55ES6800S, UE55ES6800U, UE55ES6805U, UE55ES6850M, UE55ES6880S, UE55ES6890S, UE55ES6900S, UE55ES6907U, UE55ES6990S.
Knjiga je dobro oΔuvana.Prednja strana korice ima male taΔkice (kaona slici-niΕ‘ta straΕ‘no).Nedostaje prazan beli papir izmeΔu poslednje strane i zadnje korice. Pierre Grimal : RIMSKA CIVILIZACIJA Jugoslavija Beograd 1968. tvrd povez,540 strana Prevod i predgovor Milutin GaraΕ‘anin. 229 crno-belih reprodukcija; 29 karata i crteΕΎa
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
β‘οΈ http://www.kupindo.com/Clan/Chuma/SpisakPredmeta JAT - pilotska znaΔka Dimenzije 7,2cm x 4,6cm Trenutno stanje vidite na slikama.
U ovom tomu Istorije civilizacije, Vil Djurant se bavi izuΔavanjem ljudi i ideja, verovanja i vaΕΎnih dogaΔaja u doba reformacije. To je zasebna i nezavisna studija reformacije verovatno najznaΔajnijeg dogaΔaja moderne istorije i u isto vreme nastavak monumentalnog istoriografskog rada dr Djuranta. U ovom tomu, Vil Djurant oΕΎivljava i osvetljava snaΕΎnu dramu jedne epohe koju su, baΕ‘ kao i naΕ‘u, uznemiravale Δeste revolucije. On otkriva da socijalna revolucija prati versku revoluciju u gotovo svakoj fazi reformacije, i ova je knjiga napisana upravo sa tog nekonvencionalnog stanoviΕ‘ta dveju konvergentnih drama. Na poΔetku autor razmiΕ‘lja o religiji uopΕ‘te, o njenom delovanju na pojedinca i na grupu, kao i o stanju i problemima RimokatoliΔke crkve u toku dva veka pre Lutera. On se bavi Engleskom, NemaΔkom i ΔeΕ‘kom, prikazujuΔi ideje i sukobe luteranske reformacije, te sa simpatijama razmatra Erazmove napore usmerene na mirno samoreformisanje Crkve. Povez knjige : tvrd Strana : 986 Format : 210mm x 290mm Pismo : Δirilica
Istorija italijanske civilizacije 1304-1576.Ovaj tom sadrΕΎi portret jednog sveta na njegovom slavnom vrhuncu - portret fascinantne i raskoΕ‘ne Italije u doba renesanse, od Petrarkinog rodenja 1304. do Ticijanove smrti 1576. godine Povez knjige : tvrd Strana : 711 Format : 210mm x 290mm Pismo : Δirilica
Istorija srednjovekovne civilizacije - hriΕ‘canske, islamske i judejske - od Konstantina do Dantea: od 325. do 1300. godine naΕ‘e ere Doba vere sadrΕΎi prikaz srednjevekovnih dostignuΔa i govori o tome kakav znaΔaj za naΕ‘e doba imaju hriΕ‘Δanski, islamski i judejski ΕΎivot i kultura Srednjeg veka. Kao drugi tomovi I storije civilizacije , ovo je zasebno delo koje se istovremeno uklapa u opΕ‘tu istoriju ΔoveΔanstva. Ono sadrΕΎi uzbudljive priΔe o svetom Avgustinu, Hipatiji, Justinijanu, Muhamedu, Harunu al-RaΕ‘idu, Karlu Velikom, Vilijamu OsvajaΔu, Eleonori od Akvitanije, RiΔardu Lavljeg Srca, Saladinu, Majmonidu, svetom Franji, svetom Tomi Akvinskom, RodΕΎeru Bejkonu i mnogim drugim - i sve je to dato kroz perspektivu integralne istorije. NajΔuvenije ljubavne priΔe u istoriji knjiΕΎevnosti - o Eloizi i Abelaru, o Danteu i BeatriΔe - ovde su ispriΔane sa uzbudljivom erudicijom. U tom duhu, Doba vere obuhvata ekonomiju, politiku, pravo, vlast, religiju, moral, ponaΕ‘anje, obrazovanje, knjiΕΎevnost, nauku, filozofiju i umetnost HriΕ‘Δana, Muslimana i Jevreja u toku jedne epohe koja je bila svedok sudbinskih borbi izmeΔu tri velike religije, kao i borbe izmeΔu religioznog i svetovnog pogleda na ljudski ΕΎivot. Jedna fascinantna priΔa spaja romantiku, siromaΕ‘tvo, sjaj, poboΕΎnost i poroΔnost, feudalizam i monaΕ‘tvo, jeresi i inkvizicije, katedrale i univerzitete, trubadure i minezingere jednog ΕΎivopisnog milenijuma. Povez knjige : tvrd Strana : 770 Format : 210mm x 290mm Pismo : Δirilica
Istorija evropske civilizacije u doba Ε ekspira, Bejkona, Montenja, Rembranta, Galilea i Dekarta: 1558-1648 Ovom knjigom nastavlja se rad na neΔemu Ε‘to se sada moΕΎe zvati Djurantova porodica. Autori nam prikazuju razvoj nauke i vaskrsenje filozofije usred tih vojnih i verskih sukoba. To je takoΔe bilo doba Keplera i Galileja, Bruna i Dekarta, pronalaska sloΕΎenog mikroskopa, teleskopa, termometra, i barometra, logaritamskog i decimalnog sistema, otkriΔa planetarnih orbita i zakona. Postepeno su se raΔali moderna Evropa i moderni um... Povez knjige : tvrd Strana : 690 Format : 210mm x 290mm Pismo : Δirilica
Pred vama je niz istorijskih misterija koje obuhvataju skoro 5.000 godina istorije ΔoveΔanstva, od drevnog Egipta do danaΕ‘njih dana. SaznaΔete Ε‘ta su doneli rezultati savremenih istraΕΎivanja u nastojanju da se razdvoje Δinjenice i maΕ‘tovite pretpostavke. Ilustracije, fotografije i specijalizovane geografske karte doprinose oΕΎivljavanju misterija. Povez knjige : tvrd Strana : 190 Format : 220 x 285 mm Pismo : latinica Open publication - Free publishing - More knjige
Istorija rimske civilizacije i hriΕ‘Δanstva od njihovih poΔetaka do 325. godine nove ere Cezar i Hrist, treΔi tom Vil Djurantovog monumentalnog prikaza istorije sveta predstavlja rezultat dvadeset pet godina priprema i pet godina pisanja. Kao i prethodni tomovi, Cezar i Hrist je nezavistan samostalan deo Istorije civilizacije, Djurantove proslavljene kulturne istorije. Cezar i Hrist sadrΕΎi puno paralela sa savremenom istorijom, a doktor Djurant ih prikazuje veoma struΔno. On veruje da Δitanje dogaΔaja iz proΕ‘losti treba da rasvetli sadaΕ‘njost. U klasnim borbama i manevrisanju za vlast koje simboliΕ‘u rimsku istoriju od braΔe Grah do Cezara, on nalazi analogiju sa razvojem Evrope i Amerike od Francuske revolucije do danas. On nas podseΔa da su diktatori uvek koristili iste metode. Kazuje nam da se socijalna pomoΔ koristila viΕ‘e od jednog veka pre Hrista i da je prvi rimski sindikat ustanovljen oko 600 godina pre Hrista. Saznajemo za bankrotstva banaka, "svinjsku burad" (dotacije iz federalne drΕΎavne blagajne za javne radove u rejonu nekog kongresmena ili senatora), depresije, vladine projekte i propise, drΕΎavni socijalizam, prioritetne planove u doba rata, izbornu korupciju, trgovaΔka udruΕΎenja i druge fenomene starog Rima koji bi lako mogli da se uklope u danaΕ‘nje naslove naslovnih strana. Povez knjige : tvrd Strana : 914 Format : 210mm x 290mm Pismo : Δirilica
Istorija grΔke civilizacije od poΔetaka i istorija Bliskog istoka od smrti Aleksandra do rimskog osvajanja sa uvodom o preistorijskoj kulturi Krita Tokom dinamiΔne sinteze istorije sveta, u ovom tomu Vil Djurant se bavi veΔito fascinirajuΔim problemom grΔke civilizacije. Ε½ivot GrΔke, drugi tom Istorije civilizacije, velika je knjiga Δiji stil podseΔa na zlatno doba pisanja o istoriji, pre nego Ε‘to je usko struΔno prouΔavanje istorije okupiralo tu oblast.Vil Djurant je u potpunosti sagledao ΕΎivotni put GrΔke - isto onako kao Ε‘to je i jedan kultivisan petovekovni Atinjanin, sa svojim ΕΎeljnim znanja, stalno tragajuΔim umom gledao u divnu panoramu Periklove Atine. Ovo delo Vil Djurant je pripremao punih 50 godina i dobio Pulicerovu nagradu. Povez knjige : tvrd Strana : 874 Format : 210mm x 290mm Pismo : Δirilica
Istorija srednjovekovne civilizacije - hriΕ‘canske, islamske i judejske - od Konstantina do Dantea: od 325. do 1300. godine naΕ‘e ere, Doba vere sadrΕΎi prikaz srednjevekovnih dostignuΔa i govori o tome kakav znaΔaj za naΕ‘e doba imaju hriΕ‘Δanski, islamski i judejski ΕΎivot i kultura Srednjeg veka. Kao drugi tomovi istorije civilizacije, ovo je zasebno delo koje se istovremeno uklapa u opΕ‘tu istoriju ΔoveΔanstva. Ono sadrΕΎi uzbudljive priΔe o svetom Avgustinu, Hipatiji, Justinijanu, Muhamedu, Harunu al-RaΕ‘idu, Karlu Velikom, Vilijamu OsvajaΔu, Eleonori od Akvitanije, RiΔardu Lavljeg Srca, Saladinu, Majmonidu, svetom Franji, svetom Tomi Akvinskom, RodΕΎeru Bejkonu i mnogim drugim - i sve je to dato kroz perspektivu integralne istorije. NajΔuvenije ljubavne priΔe u istoriji knjiΕΎevnosti - o Eloizi i Abelaru, o Danteu i BeatriΔe - ovde su ispriΔane sa uzbudljivom erudicijom. U tom duhu, Doba vere obuhvata ekonomiju, politiku, pravo, vlast, religiju, moral, ponaΕ‘anje, obrazovanje, knjiΕΎevnost, nauku, filozofiju i umetnost HriΕ‘Δana, Muslimana i Jevreja u toku jedne epohe koja je bila svedok sudbinskih borbi izmeΔu tri velike religije, kao i borbe izmeΔu religioznog i svetovnog pogleda na ljudski ΕΎivot. Jedna fascinantna priΔa spaja romantiku, siromaΕ‘tvo, sjaj, poboΕΎnost i poroΔnost, feudalizam i monaΕ‘tvo, jeresi i inkvizicije, katedrale i univerzitete, trubadure i minezingere jednog ΕΎivopisnog milenijuma. Povez knjige : tvrd Strana : 720 Format : 210mm x 290mm Pismo : Δirilica
Istorija civilizacije u Egiptu i na Bliskom istoku do Aleksandrove smrti, i u Indiji, Kini i Japanu od samih poΔetaka do danaΕ‘njih dana sa uvodom o prirodi i osnovama civilizacije i 86 ilustracija i mapa. Na ovoj knjizi dr Djurant radio je od 1927. do 1932. godine i knjiga predstavlja treΔu kompletno dopunjenu verziju. Knjiga se moΕΎe porediti sa velikim delima francuskih enciklopedista osamnaestog veka jer predstavlja najsveobuhvatniji pokuΕ‘aj naΕ‘eg doba da se obuhvati ogromna panorama ljudske istorije i kulture. U njoj Δete naΔi sve o Sumeru kao kolevci prvih gradova i pisanih zakona, EgipΔanima koji su usavrΕ‘ili monumentalnu arhitekturu, medicinu i mumifikaciju pre 3500 godina, Vaviloncima koji su razvili astronomiju i fiziku i posadili seme zapadne mitologije, Judejce, biΔeve boΕΎje Bliskog istoka i njihovog kralja Asurbanipala, koji je na skulpturama prikazan kao pola Δovek, pola ΔudoviΕ‘te, Judejce koji su odoleli svim pokuΕ‘ajima da ih zatru i zauvek saΔuvali svoju kulturu u besmrtnom Starom zavetu. Povez knjige : tvrd Strana : 1000 Format : 210mm x 290mm Pismo : Δirilica
Π€ΠΠ’ΠΠ’ΠΠΠ‘ΠΠ ΠΠΠΠΠΠ ΠΠΠΠA I - IV ΠΠ 1794. ΠΠΠΠΠΠ, Π5 Π€ΠΠ ΠΠΠ’, ΠΠΠΠ ΠΠΠΠΠ, 2100 Π‘Π’Π ΠΠA. ΠΡΡ ΠΈΠΌΠ°Π½Π΄ΡΠΈΡ ΠΌΠ°Π½Π°ΡΡΠΈΡΠ° ΠΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅, ΠΠΎΠ²Π°Π½ Π Π°ΡΠΈΡ, Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΡΠ΅ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ°Π½ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈ- ΡΠ°Ρ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ Π²ΡΠ»ΠΎ ΠΎΠ±ΠΈΠΌΠ½ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΠΈ ΠΏΡΠ²ΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ ΠΈ ΠΎΠ·Π±ΠΈΡΠ°Π½ ΠΏΠΎΠΊΡΡΠ°Ρ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡ ΠΡΠΆΠ½ΠΈΡ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½Π° ΠΏΡΠΈΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Ρ ΡΠ΅- Π»ΠΈΠ½ΠΈ ΠΈ ΡΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ΠΎ ΡΠ° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΎΠΊΠΎΠ»Π½ΠΈΡ Π½Π°- ΡΠΎΠ΄Π°. Π‘ΡΠΏΡΠΎΡΠ½ΠΎ ΡΠ°Π½ΠΈΡΠΈΠΌ Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°ΠΌΠ°, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΈΡΡ ΡΡΠΊΠ²Π΅Π½ΠΎΠΌ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΈ ΠΊΠΎΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅ Π΄ΡΡΡΡΠ²Π° ΡΡΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΠΎΠΆΡΠΈΠΌ ΠΏΡΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅- ΡΠ΅ΠΌ, ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ°Π½ΠΈΡΠΎΠΌ ΡΡΠ΄- Π±ΠΈΠ½ΠΎΠΌ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½Π° ΠΈ Ρ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΈ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π½ΠΈΡ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΎΡΠ»Π°ΡΠ° ΡΠ΅ Π½Π° ΠΏΠΈΡΠ°Π½Π° Π΄ΠΎΠΊΡΠΌΠ΅Π½ΡΠ° ΠΈ ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠ° ΡΠ°Π·ΠΌΠ°ΡΡΠ°ΡΠ°. ΠΠ΄ ΡΠ°Π½ΠΈΡΠΈΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΠΈΠ»Π°ΡΠΎ ΡΠ»ΡΠΆΠΈ Π₯ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΠΎΡΡΠ° ΠΡΠ°Π½ΠΊΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΠΠ°Π½ΠΈ- Π»ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΠΠΈΠ²ΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ Π½Π΅ΠΊΠΈΠΌ ΡΡΡΠ°Π½ΠΈΠΌ ΠΈΡΡΠΎ- ΡΠΈΡΠ°ΡΠΈΠΌΠ°, Π°Π»ΠΈ ΠΌΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠ²Π°ΠΆΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°Π½ΠΈ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠΈ Π½ΠΈΡΡ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈ. Π§ΡΠ΄Π° ΠΈ ΠΊΠ°Π»ΡΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈΡ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π³Π°. ΠΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠΎΠΌΠ΅, ΠΏΡΠ°Π²ΠΎΠ³ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΌΠ΅- ΡΠΎΠ΄Π° Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈ ΡΠΎΡ Π½Π΅ΠΌΠ°, ΠΌΠ°Π΄Π° ΠΎΠ½Π° Π½Π΅ΡΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° Π½Π°ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΠΊ Ρ ΡΠ°Π·- Π²ΠΈΡΠΊΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ°ΠΊΠΎ ΠΎΠ½ Ρ ΠΈΠ·- Π»Π°Π³Π°ΡΡ ΠΈΠ·Π±Π΅Π³Π°Π²Π° Π΄Π° ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ ΠΎΠ½ΠΎ ΡΠΈΠΌΠ΅ Π±ΠΈ ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈΡΠΏΡΠ°Π²Π°Π½ Π°ΡΡΡΡΠΈΡΡΠΊΠΈ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΈΠ½, ΡΠ³ΡΠ΅ΡΠΈΠΎ ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΠΎΠ΄Π°Π½ΠΈΡΠΊΡ Π²Π΅ΡΠ½ΠΎΡΡ, ΠΎΠ½ ΠΈΠΏΠ°ΠΊ ΡΠ²Π΅ΠΊ Π±ΡΠ°Π½ΠΈ ΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΡΠ° Π‘ΡΠ±Π΅.
24 Ρ 28 ΡΠΌ, 720 ΡΡΡ., ΡΠ²ΡΠ΄ ΠΏΠΎΠ²Π΅Π·, ΡΠΈΡΠΈΠ»ΠΈΡΠ° ΠΠ²Π° ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ° Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΈΡΠ΅ΠΌ Π΄Π° Π½Π°ΡΡΠΈΡΠ΅ΠΌ ΠΊΡΡΠ³Ρ ΡΠΈΡΠ°Π»Π°ΡΠ° ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΠΈ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π½Π΅ ΠΎΠ΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΡΠ°Π»Π΅ΡΠΈΡΡΠΈΠΊΠ΅ β ΠΏΠΎΠΌΠΎΡΠ½Π΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ° ΠΏΡΠΎΡΡΠ°Π²Π° ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΡΠ°, ΡΠΈΡ ΠΎΠ² Π½Π°ΡΡΠ°Π½Π°ΠΊ, ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡ, ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π΅ ΠΈ ΠΏΡΠ°Π²Π½Π΅ ΠΊΠ°ΡΠ°ΠΊΡΠ΅ΡΠΈΡΡΠΈΠΊΠ΅, Π΅ΡΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎ Π΄Π΅ΡΠΈΠ½ΠΈΡΠ°ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΈΠ·ΡΠ°Π·, Π΄ΡΡΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ, ΠΏΡΠΎΡΠΎΠΊΠΎΠ»Π°ΡΠ½ΠΈ ΠΈ Ρ ΡΠΈΡΡΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ°Ρ ΠΈ ΡΡΠΈΡΠ°Ρ Ρ ΠΎΠΏΡΡΠΎΡ ΠΈΠ»ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½Π°ΡΠ½ΠΎΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈ. ΠΡΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΡ Π²Π°ΡΠΈΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠ° ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° Π΄ΡΠ³ΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Π°, ΠΎΠ΄ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΠΏΡΠ²ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½Π° Π΄ΠΎ Π΄Π°Π½Π°Ρ. ΠΡΠΈΠ³Π° ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° Π΄ΡΠ°Π³ΠΎΡΠ΅Π½Ρ, Π±ΠΎΠ³Π°ΡΠΎ Π΄ΠΎΠΊΡΠΌΠ΅Π½ΡΠΎΠ²Π°Π½Ρ ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΡ ΠΎ ΡΠ΅Π½ΠΎΠΌΠ΅Π½Ρ ΠΈ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°ΡΡ ΠΈΠ½ΡΡΠΈΡΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΡΠ° Ρ Π‘ΡΠ±Π°; ΡΠΈΡΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π· Π²Π΅ΠΊ ΠΈ ΠΏΠΎ Π΄ΡΠ³Π΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΡΠ°Π»Π΅ΡΠΈΡΡΠΈΠΊΠ΅ Ρ Π΄ΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΡΠΎΠ±Π½ΠΈΠΌ ΡΡΠΈΡΠ°ΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ° ΡΠ°Π»Π΅ΡΠΈΡΡΠΈΠΊΠΎΠΌ Π·Π΅ΠΌΠ°ΡΠ° Ρ ΠΎΠΊΡΡΠΆΠ΅ΡΡ, ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡ; ΠΏΠ°Π½ΠΎΠΏΡΠΈΠΊΡΠΌ Π±ΡΠΎΡΠ½ΠΈΡ Π°ΡΠΏΠ΅ΠΊΠ°ΡΠ°, Π½Π°ΡΠ΅Π»Π°, ΡΠΎΠΊΠΎΠ²Π°, ΠΏΠΎΡΠΌΠΎΠ²Π° ΠΈ ΡΠ°ΡΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠ°ΠΊΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ΄Π΅Π»Π΅ ΠΈ Π½ΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΠΎΠ΄Π»ΠΈΡΡΠ°, ΡΠ° 2.250 ΠΈΠΌΠ΅Π½Π°, ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ 2.800 ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°, Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 1.000 Π½Π°Π²Π΅Π΄Π΅Π½ΠΈΡ ΠΈ ΠΎΠΏΠΈΡΠ°Π½ΠΈΡ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΡΠ°Π·Π»ΠΈΡΠΈΡΠΈΡ Π΅ΠΌΠΈΡΠΈΠΎΠ½ΠΈΡ Π°ΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΈΠ· 130 Π·Π΅ΠΌΠ°ΡΠ°, ΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΡ 278 ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΊΠΎΠ΄ Π½Π°Ρ, ΠΎΠ΄ ΠΎΠ½ΠΈΡ ΠΈΠ· Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅, ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ Π‘Π₯Π‘... Π€ΠΠ Π, Π‘Π€Π Π ... Π΄ΠΎ Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ Π΄Π°Π½Π°Ρ. ΠΠ°Π½Π°ΠΊ ΡΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π²Π΅ΡΠ½Π° ΡΠ·Π΄ΡΠΆΠ°Π½ΠΎΡΡ Ρ ΠΏΠΎΠ³Π»Π΅Π΄Ρ Π½Π΅ΠΊΠΈΡ Π°ΡΠΏΠ΅ΠΊΠ°ΡΠ° Π½Π°ΡΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΈΡΠΏΠΈΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ°, Π°Π½Π°Π»ΠΈΠ·Π΅ ΠΏΡΠ°Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΈ Π΄ΡΡΡΡΠ²Π΅Π½ΠΎΠ³ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π° Π½Π°ΡΡΠ°Π½ΠΊΠ° ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΈ ΠΏΡΠΎΠΌΠ΅Π½Π° Ρ Π΄ΠΎΠΌΠ΅Π½Ρ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π΅ ΡΡΡΡΠΊΡΡΡΠ΅, ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ Π΅ΡΡΠ΅ΡΠΈΠΊΠ΅. ΠΠ΅ΠΊΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈ Π²Π°ΠΆΠ½ΠΈ Π΅Π»Π΅ΠΌΠ΅Π½ΡΠΈ ΡΠ°Π»Π΅ΡΠΈΡΡΠΈΠΊΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΡ ΠΊΠΎΠ»Π΅ΠΊΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΎΡΠΎΠ±Π΅Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ°Π»Π΅ΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π°, ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ°Π½ΡΠΈ ΠΈ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π΅ ΠΎΠ·Π½Π°ΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠΈΠΏΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄Π²Π°ΡΠΈΡΠ°Π½ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΈΡΡ ΠΎΠ΄ ΡΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠΈΡΠ½ΠΈΡ ΠΈΠ½ΡΠ΅ΡΠ²Π΅Π½ΡΠΈΡΠ° ΠΊΠΎΠ²Π½ΠΈΡΠ°, ΡΡΠ²Π΅Π»ΠΈΡΠ° ΠΈΠ»ΠΈ ΠΌΠ΅Π΄Π°ΡΠ΅ΡΠ°, ΠΎΠ²Π΄Π΅ Π½ΠΈΡΡ ΡΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π½ΠΈ Π±ΡΠ΄ΡΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ°ΠΊΠ²Π΅ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π°ΡΡ ΡΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎΡ Π»ΠΈΡΠ΅ΡΠ°ΡΡΡΠΈ.
Π€ΠΠ’ΠΠ’ΠΠΠ‘ΠΠ ΠΠΠΠΠΠ ΠΠΠΠΠ ΠΠ 1544 ΠΠΠΠΠΠ, ΠΠΠ’ΠΠΠ‘ΠΠ ΠΠΠΠΠ, Π5 Π€ΠΠ ΠΠΠ’, 1620 Π‘Π’Π ΠΠΠ, Π’ΠΠ ΠΠ ΠΠΠΠΠ, Π¨ΠΠΠΠΠ. Cosmographia ΡΠ΅ ΡΠ½Π°ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΡΠ° ΠΊΡΠΈΠ³Π° XVI Π²Π΅ΠΊΠ° ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ Π½Π° Π±ΡΠΎΡΠ½Π΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ΅. ΠΠ½ΠΎ ΡΡΠΎ Π²ΡΠ΅ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Π·Π° Π½Π°Ρ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½Π° ΠΎΠ΄ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ»ΡΠΆΠΈΠ»Π΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΌΠΎΠ΄Π΅Π» Π·Π° ΠΈΠ»ΠΈΡΡΠΊΡ Ρ Π΅ΡΠ°Π»Π΄ΠΈΠΊΡ. ΠΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠ²Π°ΠΆΠ½ΠΈΡΠ° Π·Π° ΠΎΠΆΠΈΠ²ΡΠ°Π²Π°ΡΠ΅ Π³Π΅ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ XVI Π²Π΅ΠΊΠ°. ΠΠ΅ΡΡ Π·Π°ΠΏΠ°ΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΠΌΠ°ΠΏΠ°ΠΌΠ° Ρ ΠΎΠΊΠ²ΠΈΡΡ Cosmographia-Π΅ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΊΠ°ΡΡΠ° βTabula novarum insularumβ, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ»ΡΠΆΠ½Π° Π·Π° ΠΏΡΠ²Ρ ΠΊΠ°ΡΡΡ ΠΊΠΎΡΠ° ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ Π°ΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΠΈΠ½Π΅Π½ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ Π³Π΅ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΠ΅Π½Π΅ ΡΠ΅Π»ΠΈΠ½Π΅... Cosmographia is the most famous book of the 16th century and has been translated into numerous languages. What is already significant for us is cited as one of the significant books that served as inspiration and a model for Illyrian heraldry. It was the most important for the revival of geography in Europe in the 16th century. Among the notable maps within Cosmographia is the map `Tabula novarum insularum`, which is responsible for the first map that shows the American continents as geographically processed wholes ... Cosmographia est le livre le plus cΓ©lΓ¨bre du XVIe siΓ¨cle et a Γ©tΓ© traduit dans de nombreuses langues. Ce qui est dΓ©jΓ significatif pour nous est citΓ© comme l`un des livres importants qui ont servi d`inspiration et de modΓ¨le pour l`hΓ©raldique illyrienne. C`Γ©tait le plus important pour la renaissance de la gΓ©ographie en Europe au 16Γ¨me siΓ¨cle. Parmi les cartes notables de Cosmographia se trouve la carte `Tabula novarum insularum`, qui est responsable de la premiΓ¨re carte qui montre les continents amΓ©ricains comme des ensembles gΓ©ographiquement traitΓ©s ...
Π€ΠΠ’ΠΠ’ΠΠΠ‘ΠΠ ΠΠΠΠΠΠ ΠΠΠΠΠ ΠΠ 1793. Π 1794. ΠΠΠΠΠΠ, Π5 Π€ΠΠ ΠΠΠ’, ΠΠΠΠ ΠΠΠΠΠ, 2500 Π‘Π’Π ΠΠΠ. ΠΠ‘Π’ΠΠ ΠΠΠ Π ΠΠΠΠΠ₯ Π‘ΠΠΠΠΠΠ‘ΠΠΠ₯ ΠΠΠ ΠΠΠ I - IV - 3800; ΠΠΠ ΠΠΠΠΠ Π‘Π ΠΠ ΠΠΠΠΠΠ - 300; ΠΠΠΠ ΠΠΠ’ΠΠ₯ΠΠΠΠ‘ - 300 ΠΈ ΠΠ ΠΠ’ΠΠ ΠΠ‘Π’ΠΠ ΠΠΠ Π‘Π ΠΠΠΠ, Π ΠΠ¨ΠΠ, ΠΠΠ‘ΠΠ Π Π ΠΠΠ - 500 Π£ΠΠ£ΠΠΠ 4900 Π‘Π ΠΠΠΠ£Π‘Π’ΠΠ 4500 ΠΡΡ ΠΈΠΌΠ°Π½Π΄ΡΠΈΡ ΠΌΠ°Π½Π°ΡΡΠΈΡΠ° ΠΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅, ΠΠΎΠ²Π°Π½ Π Π°ΡΠΈΡ, Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΡΠ΅ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ°Π½ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈ- ΡΠ°Ρ, ΡΠ΅ΠΎΠ»ΠΎΠ³ ΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ Π²ΡΠ»ΠΎ ΠΎΠ±ΠΈΠΌΠ½ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΠΈ ΠΏΡΠ²ΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ ΠΈ ΠΎΠ·Π±ΠΈΡΠ°Π½ ΠΏΠΎΠΊΡΡΠ°Ρ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡ ΠΡΠΆΠ½ΠΈΡ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½Π° ΠΏΡΠΈΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Ρ ΡΠ΅- Π»ΠΈΠ½ΠΈ ΠΈ ΡΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ΠΎ ΡΠ° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΎΠΊΠΎΠ»Π½ΠΈΡ Π½Π°- ΡΠΎΠ΄Π°. Π‘ΡΠΏΡΠΎΡΠ½ΠΎ ΡΠ°Π½ΠΈΡΠΈΠΌ Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°ΠΌΠ°, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΈΡΡ ΡΡΠΊΠ²Π΅Π½ΠΎΠΌ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΈ ΠΊΠΎΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅ Π΄ΡΡΡΡΠ²Π° ΡΡΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΠΎΠΆΡΠΈΠΌ ΠΏΡΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅- ΡΠ΅ΠΌ, ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ°Π½ΠΈΡΠΎΠΌ ΡΡΠ΄- Π±ΠΈΠ½ΠΎΠΌ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½Π° ΠΈ Ρ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΈ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π½ΠΈΡ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΎΡΠ»Π°ΡΠ° ΡΠ΅ Π½Π° ΠΏΠΈΡΠ°Π½Π° Π΄ΠΎΠΊΡΠΌΠ΅Π½ΡΠ° ΠΈ ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠ° ΡΠ°Π·ΠΌΠ°ΡΡΠ°ΡΠ°. ΠΠ΄ ΡΠ°Π½ΠΈΡΠΈΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΠΈΠ»Π°ΡΠΎ ΡΠ»ΡΠΆΠΈ Π₯ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΠΎΡΡΠ° ΠΡΠ°Π½ΠΊΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΠΠ°Π½ΠΈ- Π»ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΠΠΈΠ²ΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ Π½Π΅ΠΊΠΈΠΌ ΡΡΡΠ°Π½ΠΈΠΌ ΠΈΡΡΠΎ- ΡΠΈΡΠ°ΡΠΈΠΌΠ°, Π°Π»ΠΈ ΠΌΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠ²Π°ΠΆΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°Π½ΠΈ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠΈ Π½ΠΈΡΡ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈ. Π§ΡΠ΄Π° ΠΈ ΠΊΠ°Π»ΡΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈΡ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π³Π°. ΠΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠΎΠΌΠ΅, ΠΏΡΠ°Π²ΠΎΠ³ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΌΠ΅- ΡΠΎΠ΄Π° Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈ ΡΠΎΡ Π½Π΅ΠΌΠ°, ΠΌΠ°Π΄Π° ΠΎΠ½Π° Π½Π΅ΡΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° Π½Π°ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΠΊ Ρ ΡΠ°Π·- Π²ΠΈΡΠΊΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ°ΠΊΠΎ ΠΎΠ½ Ρ ΠΈΠ·- Π»Π°Π³Π°ΡΡ ΠΈΠ·Π±Π΅Π³Π°Π²Π° Π΄Π° ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ ΠΎΠ½ΠΎ ΡΠΈΠΌΠ΅ Π±ΠΈ ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈΡΠΏΡΠ°Π²Π°Π½ Π°ΡΡΡΡΠΈΡΡΠΊΠΈ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΈΠ½, ΡΠ³ΡΠ΅ΡΠΈΠΎ ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΠΎΠ΄Π°Π½ΠΈΡΠΊΡ Π²Π΅ΡΠ½ΠΎΡΡ, ΠΎΠ½ ΠΈΠΏΠ°ΠΊ ΡΠ²Π΅ΠΊ Π±ΡΠ°Π½ΠΈ ΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΡΠ° Π‘ΡΠ±Π΅.
ΠΡ ΠΠ»Π°Π΄Π°Π½ ΠΠΎΡΡΠ΅Π²ΠΈΡ ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ Π»ΠΈΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠΎΠΌ ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΈΠ½Π° Π±ΠΈΡΠ½Π°, ΡΠ΅Ρ Π·Π±ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π°Π²Π°ΡΠ° Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π½ΠΈΡ ΡΠ°ΡΠ½ΠΈ Ρ ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·ΠΈ Ρ ΠΠΠ’ΠΠΠ Π¨ΠΠ‘Π’ ΠΠΠ‘ΠΠ¦Π! ΠΡΡΠΈΠ½ΠΎΡΡΠ±ΠΈΠ², Π²ΡΠ΅Π΄Π°Π½, ΡΠ°Π²Π΅ΡΡΠ°Π½ ΠΈ ΠΎΠ΄Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π½ - ΠΎΡΠ΅ΠΊΠΈΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΎ ΠΈ ΠΎΠ΄ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΡ ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΠΈ Π±ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π·Π° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Ρ ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄. Π‘Π²ΠΎΡΠ΅ ΡΡΠΎΠΊΡΠΈΠΆΡΠ΅ ΠΠ ΠΠ ΠΠΠΠΠ‘Π’ΠΠΠ ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠ°Π΄Ρ Π΄ΠΈΠ½Π°ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ±ΡΠ΅Π½ΠΎΠ²ΠΈΡ, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΎ Π±ΠΎΡΠ±ΠΈ Π·Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΈ Π·Π° ΠΈΡΡΡ Π΄ΠΈΠ½Π°ΡΡΠΈΡΡ! ΠΠΎΠ΄ Π±ΡΠΈΡΠΊΠΈΠΌ ΠΏΠ΅ΡΠΎΠΌ ΠΠ»Π°Π΄Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΠΈΡΠΊΡΡΠ°Π²Π°ΡΡ Π½Π΅ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ ΠΈΠ΄Π΅ΡΠ΅ ΠΈ, Π΄ΠΎ ΡΠ°Π΄Π°, ΠΏΠΎΠΊΡΠΈΠ²Π΅Π½ΠΈ Π²Π΅Π»ΠΎΠΌ Π·Π°Π±ΠΎΡΠ°Π²Π° ΡΡΠ½Π°ΡΠΈ ΠΎΠ½ΠΎΠ³ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°. ΠΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠ²Π΅Π΄ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π°ΠΌ ΠΎΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ°Π²Π° Π΄Π° ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΠΌΠΎ ΠΠ£Π₯ ΠΠ ΠΠΠΠΠ (ΠΏΠΎΠ·Π΄ΡΠ°Π² Π Π°Π΄ΠΎΠ²Π°Π½Ρ ΠΠ°ΠΌΡΠ°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΡ) ΠΈ ΡΠ°Π·ΠΎΡΠΊΡΠΈΡΠ΅ΠΌΠΎ ΡΡΠ°Π° Π·Π½Π°ΡΠ΅: - ΡΡΡΠΊΠ° Ρ ΠΈΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ·Π°, - ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΠ°Π΄ΠΎΠ²ΡΠΊΠΈ, - ΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ·Π΅ΠΎ ΠΡΠ°Ρ ΠΠΈΠ»Π°Π½ Π΄Π° Π±ΠΈ ΡΡΡΠ°ΠΎ Ρ Π·Π°ΡΡΠΈΡΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΈΡ ΠΈΠ½ΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ² ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΠΊΠ° - ΠΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅... ΠΈ ΡΠΎΡ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΡ , Π±ΠΈΡΠ½ΠΈΡ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ Π΄Π° Π±ΠΈ ΠΎΠ½Π΅ `ΠΈΡΠΊΡΠΈΠ²ΡΠ΅Π½Π΅` ΠΈ Π½Π΅ΠΊΠ°Π»ΠΈΠ±ΡΠΈΡΠ°Π½Π΅ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ Π΄ΠΎ Π½Π°Ρ Π΄ΠΎΠΏΠΈΡΠ°Π»Π΅ Π΄ΠΎ ΡΠ°Π΄Π° ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ° ΠΡΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ! Π€ΠΠ’ΠΠ’ΠΠΠ‘ΠΠ ΠΠΠΠΠΠ, Π€ΠΠ ΠΠΠ’ Π5, 2268 Π‘Π’Π ΠΠΠ!