REDOVNA 220 D. NEZUPČANI ČETVERCI SA KRSTOM. PRESAVIJENO UZDUŽNO PO BELINI NA KRSTU.

Dacia Sandero Stop Svetlo Levo 16 -NOVO O.E 265554938R 064/ 073-72-79! 064/17-55-654! ivandimcic@sbb. rs

Reno Clio Blatobran Prednji Levi A Kvalitet 13-16, NOVO O. E 631017984R 064/ 073-72-79! 064/17-55-654! ivandimcic@sbb. rs

Citroen C4 Picasso Maglenka Zadnja Leva 07-14,NOVO O.E 6350.AA 064/ 073-72-79! 064/17-55-654! ivandimcic@sbb. rs

KLASER #59 CRNI 16L/32STR A4 FORM *** Klaser je odlicno ocuvan! Vrhunski klaser, odlicnog kvaliteta! Tezina klasera je 1,8Kg. Pogledajte slike za detalje! Slanje je moguce: -vrednosnim pismom - po zvanicnom cenovniku. -preporucenom posiljkom - po zvanicnom cenovniku. -POST EXPRESOM- po zvanicnom cenovniku. OBICNIM PISMOM NE SALJEM! U INOSTRANSTVO NE SALJEM! (iskljucivo preko posrednika u srbiji) U slucaju da uzimate nekoliko vecih lotova cena postarine je takodje veca u zavisnosti od tezine. Pogledajte sve moje aukcije: http://www.limundo.com/Clan/zullard/SpisakAukcija http://www.kupindo.com/Clan/zullard/SpisakPredmeta

Pismo u Lion (italik i tajms igraju tango) Gordan Matrak Bubnjar kultnog bosanskog i jugoslovenskog benda `Bijelo Dugme`, konačno je napisao knjigu u kojoj ne samo što daje svoju detaljnu autobiografiju, već i evocira uspomene na sarajevske rok bendove, dok istovremeno beleži tajnu istoriju najpoznatijeg benda sa ovih prostora! `Tada je, zaverenički, krunisao sam sebe u hegemona jugoslovenskog roka. – Ja sam vaš novi šef i drugih šefova osim mene nemojte imati. . . Pa čak ni onda kad ja, i ako ja odlučim da vam više ne budem šef – a što će biti nikad! Tad naročito – položio je zakletvu Brega. ` PROSVETA,Beograd,2013.god.,tvrd povez,781.str.,24.cm Knjiga je NOVA ----------------------------✔️ 1w,1w jedna ili DVE

DRUGI SVETSKI RAT 1 - 6 - Vinston Čerčil 1. BURA SE SPREMA 2. NJIHOV NAJLEPŠI TRENUTAK 3. VELIKA ALIJANSA 4. PREKRETNICA SUDBINE 5. KRUG SE ZATVARA 6. TRIJUMF I TRAGEDIJA Izdavač: PROSVETA Beograd Godina izdanja: 1964. Povez: tvrd povez sa zaštitnim omotom Pismo: ćirilica Stanje: vrlo dobro

odlicno

(Mapa K1)8. Nemacka 1936. godina, Olimpijske igre u Berlinu, prigodno izdanje poste.

odlicno

DINARSKA BRVNARA-Ranko Findrik 1998.god,278.str.,24.cm. Ilustrovano u boji,LUX PAKOVANJE vajat brvnara koliba u planini,pivnica,poljana,kamena kuća jednoprostorna kuća,dinarska kuća, gradska kuća,seoska kuća,kuća u pomoravlju moravska kuća Etnoantropologija Izdavac - Muzej selo `Staro Sirogojno` Knjiga je NOVA ----------------------------⭐️ o

RAK 2004 TABAK.

BA-NARODNO POZORIŠTE 1994 NEZUPČANI TETBECHE ČETVERAC SA KRSTOM.

SOLIDARNOST 2008 TABAK.

Razvoj kriptovaluta bilo je gotovo nemoguće zamisliti 2008. godine kada je bitcoin ugledao svjetlo dana. No kako je nastala kriptovaluta? Kako je uopće nastao novac? Što je to što je zlatu, srebru, kamenčićima ili školjkama dalo vrijednost u procesima razmjene za dobra? Kako se u sve to uklapa digitalna valuta do koje se dolazilo rudarenjem? Na sva ova i brojna druga pitanja u knjizi Bitcoin standard: decentralizirana alternativa središnjem bankarstvu odgovara doktor ekonomskih znanosti Saifedean Ammous. Vodi nas kroz povijest novca i istražuje što je navedenim predmetima dalo njihovu monetarnu ulogu, a ujedno i pomoglo bitcoinu da bude ono što danas jest. U tome je istaknuo vrlo zanimljivu povijest kamenja Rai na otoku Yap, danas u sastavu Saveznih Država Mikronezije, nastojeći nam što više približiti funkcioniranje bitcoina. Naime, upravo je ovaj sustav kamenja najsličniji današnjem funkcioniranju bitcoina. Kamenje Rai koristilo se kao novac; bilo je raznih veličina, dosežući i velike okrugle diskove s rupicom u sredini koji su težili do četiri metričke tone. To kamenje nije potjecalo s Yapa, na kojemu nije bilo vapnenca, nego je sve kamenje na Yap doneseno sa susjednog Palaua ili Guama. Ljepota i rijetkost ovog kamenja činila ga je poželjnim i cijenjenim na Yapu, no njegova nabavka bila je iznimno teška jer je proces i eksploatacije i prijevoza kamenja splavovima i kanuima težak. Za neka od tog kamenja bilo je potrebno i stotinu ljudi za njihov prijevoz, a jednom kada bi stigli na Yap, smještani su na istaknutu lokaciju gdje bi ih svi mogli vidjeti. Vlasnik kamena mogao bi ga koristiti kao sredstvo plaćanja bez da ga je morao micati s mjesta: sve što bi bilo potrebno je da vlasnik najavi svim žiteljima da je vlasništvo kamena prešlo na primatelja. I to je stoljećima savršeno funkcioniralo. Iako se kamenje nije nikuda micalo, imalo je utrživost u prostoru jer se moglo koristiti za plaćanje bilo gdje na otoku. I upravo je to važno kod novca – njegova kupovna moć, a ne njegova količina ili oblik. Bilo koja količina novca dostatna je da ispuni monetarne funkcije dokle god je on dovoljno djeljiv i spojiv da zadovolji transakcijske potrebe i potrebe za pohranu vrijednosti njegovih držatelja. Tijekom stoljeća razvijao se sustav banaka u kojem je banka uvijek bila treća, posrednička strana između dva klijenta. To je postalo nešto potpuno uobičajeno i gotovo da se javno nikada nije propitkivalo. Međutim, uznapredovalim razvojem tehnologije otvorile su se nove mogućnosti – ušli smo u eru kriptovaluta. Dana 1. studenoga 2008. računalni programer koji se predstavlja pod pseudonimom Satoshi Nakamoto poslao je poruku svojoj dopisnoj listi o kriptografiji da objavi kako je kreirao „novi sustav elektroničke gotovine koji se u potpunost temelji na interakciji korisnik – korisnik, bez treće strane od povjerenja”. Kopirao je sažetak rada u kojem objašnjava njegov dizajn i daje internetsku poveznicu na njega. Valuta je izdana po unaprijed određenoj cijeni kako bi se nagradili oni članovi koji su potrošili procesorsku snagu da bi potvrdili transakcije, pa ih ona na taj način nagrađuje za njihov rad. Iznenađujuća stvar o ovom izumu je da je on, za razliku od mnogih drugih prethodnih pokušaja kreiranja digitalnog novca, zapravo uspio. Iako u početku i nije privukao veliku pažnju, godinu dana kasnije sve se promijenilo. Internetskom razmjenom prodano je 5.050 bitcoina za 5,02 dolara, po cijeni od 1 dolara za 1.006 bitcoina, što je bila prva registrirana kupnja bitcoina novcem. Cijena je bila izračunata tako da se izmjerila vrijednost električne energije potrebne da bi se proizveo bitcoin. Ekonomskim rječnikom, ovaj ključni trenutak je vjerojatno bio najvažniji trenutak u životu bitcoina. Danas sve više poslovnih objekata prima ovu valutu koju se nekada smatralo samo proizvodom „štreberskog uma”, neupotrebljivu u stvarnosti. Bitcoionom se čak u nekim kafićima može platiti i kava, a tečaj se redovito objavljuje na televiziji, u novinama i na mrežnim stranicama zajedno s tečajevima nacionalnih valuta. No kako je točno tekao put od 2008. pa sve do danas? Što su to rudarenje, blockchain te koje su još druge kriptovalute dostupne osim bitcoina? Može li se kupnjom i samo jednog bitcoina obogatiti? Koji su rizici? Odgovori na ova vrlo intrigantna pitanja nalaze se unutar korica knjige koju bi trebao pročitati svatko koga je barem jednom zaintrigiralo kako je moguće da valuta koju fizički ne vidimo može imati tako značajan utjecaj u svijetu. Povez: broš Str: 304 Format: 150×230 Izdavač: Mate d.o.o. Zagreb, God: 2021.

Gabriele Schor - FEMINIST AVANT-GARDE Art of the 1970s in the Verbund Collection, Vienna (Prestel, Munich - London - New York, 2016, tvrd povez, 559 str., ilustrovano, 28.5 cm)

Projektovanje, proizvodnja i eksploatacija autobusa by Stanislav Glumac, Srećko Žeželj, Pavle Gladović, Srećko Nijemčević TVRD POVEZ, 2002,IKARBUS Beograd,435.stranailustr. TEHNIČKA KNJIGA Knjiga je NOVA ----------------------------⭐️ M

Tiraz samo 999! Uednik Zoran Jovanovic Izdavac - Eko plus, Beograd Godina - 1997. Srpska istorija, Istorija Srba Knjiga u vrlo dobrom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,sa posvetom na prvoj strani,tvrd povez,ilustracije,format 33 cm,469 str. (95)

BA-REDOVNA 1990 NEZUPČANI ČETVERCI SA KRSTOM. PRESAVIJENO PO KRSTU.

Stidija izvodljivosti za Centralni institut za konzervaciju u Beogradu Vođa projekta italijanske kooperacije Elena Manunta Sardi de Leto 179 + 181 strana Ilustrovano, 24cm ISBN 978-86-910937-1-6 Centralni institut za konzervaciju, Beograd- osnivanje-kulturna dobra-zaštita-zbornici Knjiga na srpskom i italijanskom jeziku Vidi sadržaj, slike. Knjiga je NOVA.... -------------------------------- 1v ,MM (sigurno)

Povez knjige : broširan Strana : 836 Format : A4 Pismo : ćirilica

Filozofska biblioteka `Karijatide` Tvrd povez, zlatotisk 720+500 strana 24x16 Odlično očuvano

Beograd 2013, mek povez, očuvanost 5/5- , 24 cm, 608 + 377 + 479 strana, težina oko 2,3 kg

REDOVNA SERIJA 1980 NEZUPČANI PAROVI.

kao na slikama retko New Theories of Revolution: A commentary on the views of Frantz Fanon, Regis Debray and herbert Marcuse Woddis, Jack Published by Lawrence and Wishart, 1972 1. edition nove teorije revolucije marksizam filozofija xx veka markuze herbert Revolucija (lat. revolutio, „preokret”), u opštem slučaju, radikalna je promena drušvenih odnosa. U političkom označava korenitu promenu društvenog uređenja. Reč revolucija znači preobrat. U nekim revolucijama učestvuje veliki broj ljudi, ili čak većina neke socijalne grupacije ili naroda, dok u neke revolucije vodi samo mala grupa revolucionara. Aristotel je opisao dve vrste političkih revolucija: (i) Potpuna promena iz jednog sistema u drugi i (ii) izmena trenutnog sistema[1] Revolucije su se pojavljivale kroz istoriju i bile su različitih načina, trajanja i ideologija. Rezultati uključuju velike promene u kulturi, privredi i društveno-političkim ustanovama. Akademske rasprave o tome šta čini, a šta ne čini revoluciju se vrte oko nekoliko pitanja. Rana proučavanja revolucija ponajprije su analizirala događaje u evropskoj istoriji s gledišta psihologije, ali novija proučavanja uključuju svetske događaje kojima se bavi i nekoliko društvenih nauka uključujući sociologiju i politikologiju. Nekoliko generacija akademske misli o revolucijama je stvorilo puno suprotstavljenih teorija i u mnogočemu doprinelo u trenutnom razumevanju ove složene pojave. Većinu istorijskih revolucija prati revolucionarni teror. Vrste[uredi | uredi izvor] Vatova parna mašina u Madridu. Razvoj parne mašine pokrenuo je industrijsku revoluciju u Ujedinjenom Kraljevstvu te u celom svetu. Parna mašina je bila napravljena za pumpanje vode iz rudnika uglja omogućujući spuštanje rudara ispod nivoa vode. Postoji puno različitih tipologija revolucija u društvenim naukama i literaturi. Na primer, klasični naučnik Aleksis de Tokvil razlučivao je[2] : 1) političke revolucije 2) iznenadne i nasilne revolucije koji ne traže samo utemeljenje novog političkog sistema već transformaciju celog društva i 3) polagane ali brišuće transformacije celog društva koja se događa nekoliko generacija (pri. religija). Jedna od nekoliko različitih marksističkih tipologija deli revolucije u predkapitalističke, ranoburžoaske, buržoaske, buržoasko-demokratske, rane proleterske i socijalističke revolucije.[3] Čarls Tili, moderni istraživač revolucija, radi razliku[4] između puča, smanjenja moći, građanskog rata, pobune i „veličanstvene revolucije“ (revolucije koje su preobrazile ekonomske i društvene strukture kao takođe i političke institucije, kao što je Francuska revolucija iz 1789. godine, Ruska revolucija iz 1917. godine ili Iranska revolucija u Iranu).[5] Ostale vrste revolucija, stvorene za ostale tipologije, uključuju društvene revolucije; proletersku ili komunističku revoluciju (nadahnute Marksističkim idejama kojima je cilj zamena kapitalizam komunizmom); neuspele revolucije (revolucije koje nisu uspele da osiguraju moć nakon privremenih pobeda ili prevelikih uključivanja); te nasilne kontra nenasilnih revolucija(Baršunasta revolucija). Izraz revolucija se takođe koristio kako bi se obiležile velike promene nevezane uz politiku. Takve revolucije su obično prepoznate kao one koje su preobrazile društvo, kulturu, filozofiju i tehnoglogiju puno više nego političke sisteme; često su poznate kao društvene revolucije[6]. Neke mogu biti globalne, dok se neke mogu ograničiti samo na pojedinu zemlju. Jedan od klasičnih primera upotrebe izraza svetska revolucija u tom kontekstu je industrijska revolucija (uoči da takve revolucije takođe pristaju Tokvilovoj definiciji „polaganih revolucija“.[7] Socijalne i političke revolucije[uredi | uredi izvor] Sloboda predvodi narod, slika Ežena Delakroa u čast Julske revolucije 1830, koja je postala opšte prihvaćena kao simbolika francuskih narodnih ustanaka protiv monarhije Političke revolucije često prati nasilje, i velike promene u strukturama moći koje često rezultuju novim institucionalizovanim nasiljem, kao što je bio slučaj sa ruskim i francuskim revolucijama (koje su pratile „čistke“ i „Teror`). Politička revolucija je nasilna zamena jednog skupa vladalaca drugim (kao što se dogodilo u Francuskoj i Rusiji), dok je socijalna revolucija fundamentalna promena u socijalnoj strukturi društva, kao što su bile Protestantska reformacija ili Renesansa. Međutim, ovo razgraničenje je retko jasno, jer većina političkih revolucija teži da iznese i socijalne revolucije, i imaju osnovne filozofske ili socijalne motive koji ih predvode. Najpoznatije revolucije sa ovakvim motivima u modernom svetu su bile liberalne revolucije i komunističke revolucije, kao i povremene nacionalističke revolucije. Za razliku od revolucija, pučevi često ne teže promenama izuzev promene trenutnog vođe. Neki politički filozofi smatraju revolucije sredstvima za postizanje svojih ciljeva. Većina anarhista se zalaže za socijalnu revoluciju kao sredstvo slamanja struktura vlasti, i zamenjivanja ih ne-hijerarhijskim institucijama. Socijalne i socijalno-političke revolucije često spadaju u najradikalnije socijalne pokrete. One utiču na sve društvene komponente, uvode novi socijalni poredak i(li) teže da unište sve ili skoro sve starije strukture. Među marksističkim komunistima postoji podela na one koji su podržavali Sovjetski Savez i ostale takozvane komunističke države, i na one koji su kritički nastrojeni prema ovim državama (neki ih čak odbacujući kao ne-komunističke), na primer trockisti i ortodoksni marksisti. Lenjin, vođa oktobarske revolucije, drži govor. Socijalne i političke revolucije često bivaju „institucionalizovane“ kada ideje, slogani, i ličnosti koje učestvuju u revolucijama nastave da igraju važnu ulogu u društvu, dugo nakon što je revolucija okončana. Komunističke države su često institucionalizovale svoje revolucije kako bi dale legitimitet svojim vladama. Neke ne-komunističke države, kao što su SAD, Francuska ili Meksiko su takođe institucionalizovale revolucije, i nastavljaju da slave sećanje na svoje revolucionarne prošlosti kroz praznike, pesme, i na druge načine. Revolucijama se pristupalo i iz antropološke perspektive. Oslanjajući se na zapise Viktora Tarnera o ritualima i performansima, Bjern Tomasen je tvrdio da se revolucije mogu shvatiti kao „liminalni“ trenuci: moderne političke revolucije veoma podsećaju na rituale i stoga se mogu proučavati u okviru procesnog pristupa.[8] To bi podrazumevalo ne samo fokusiranje na političko ponašanje „odozdo“, već i prepoznavanje trenutaka u kojima se „visoko i nisko“ relativizuju, čine irelevantnim ili podmetnutim, i pri tome se mikro i makro nivoi spajaju u kritičnim vezama. Kulturne, intelektualne i filozofske revolucije[uredi | uredi izvor] Renesansa Protestantska revolucija Naučna revolucija Seksualna revolucija Tiha revolucija Nenasilna revolucija Kulturna revolucija Stounvolska revolucija Tehnološke revolucije[uredi | uredi izvor] Tehnološke revolucije obično dovode do transformacija u društvu, kulturi i filozofiji. Poljoprivredna revolucija Digitalna revolucija Neolitska revolucija Revolucija cena Industrijska revolucija Druga industrijska revolucija