Razvoj kriptovaluta bilo je gotovo nemoguće zamisliti 2008. godine kada je bitcoin ugledao svjetlo dana. No kako je nastala kriptovaluta? Kako je uopće nastao novac? Što je to što je zlatu, srebru, kamenčićima ili školjkama dalo vrijednost u procesima razmjene za dobra? Kako se u sve to uklapa digitalna valuta do koje se dolazilo rudarenjem? Na sva ova i brojna druga pitanja u knjizi Bitcoin standard: decentralizirana alternativa središnjem bankarstvu odgovara doktor ekonomskih znanosti Saifedean Ammous. Vodi nas kroz povijest novca i istražuje što je navedenim predmetima dalo njihovu monetarnu ulogu, a ujedno i pomoglo bitcoinu da bude ono što danas jest. U tome je istaknuo vrlo zanimljivu povijest kamenja Rai na otoku Yap, danas u sastavu Saveznih Država Mikronezije, nastojeći nam što više približiti funkcioniranje bitcoina. Naime, upravo je ovaj sustav kamenja najsličniji današnjem funkcioniranju bitcoina. Kamenje Rai koristilo se kao novac; bilo je raznih veličina, dosežući i velike okrugle diskove s rupicom u sredini koji su težili do četiri metričke tone. To kamenje nije potjecalo s Yapa, na kojemu nije bilo vapnenca, nego je sve kamenje na Yap doneseno sa susjednog Palaua ili Guama. Ljepota i rijetkost ovog kamenja činila ga je poželjnim i cijenjenim na Yapu, no njegova nabavka bila je iznimno teška jer je proces i eksploatacije i prijevoza kamenja splavovima i kanuima težak. Za neka od tog kamenja bilo je potrebno i stotinu ljudi za njihov prijevoz, a jednom kada bi stigli na Yap, smještani su na istaknutu lokaciju gdje bi ih svi mogli vidjeti. Vlasnik kamena mogao bi ga koristiti kao sredstvo plaćanja bez da ga je morao micati s mjesta: sve što bi bilo potrebno je da vlasnik najavi svim žiteljima da je vlasništvo kamena prešlo na primatelja. I to je stoljećima savršeno funkcioniralo. Iako se kamenje nije nikuda micalo, imalo je utrživost u prostoru jer se moglo koristiti za plaćanje bilo gdje na otoku. I upravo je to važno kod novca – njegova kupovna moć, a ne njegova količina ili oblik. Bilo koja količina novca dostatna je da ispuni monetarne funkcije dokle god je on dovoljno djeljiv i spojiv da zadovolji transakcijske potrebe i potrebe za pohranu vrijednosti njegovih držatelja. Tijekom stoljeća razvijao se sustav banaka u kojem je banka uvijek bila treća, posrednička strana između dva klijenta. To je postalo nešto potpuno uobičajeno i gotovo da se javno nikada nije propitkivalo. Međutim, uznapredovalim razvojem tehnologije otvorile su se nove mogućnosti – ušli smo u eru kriptovaluta. Dana 1. studenoga 2008. računalni programer koji se predstavlja pod pseudonimom Satoshi Nakamoto poslao je poruku svojoj dopisnoj listi o kriptografiji da objavi kako je kreirao „novi sustav elektroničke gotovine koji se u potpunost temelji na interakciji korisnik – korisnik, bez treće strane od povjerenja”. Kopirao je sažetak rada u kojem objašnjava njegov dizajn i daje internetsku poveznicu na njega. Valuta je izdana po unaprijed određenoj cijeni kako bi se nagradili oni članovi koji su potrošili procesorsku snagu da bi potvrdili transakcije, pa ih ona na taj način nagrađuje za njihov rad. Iznenađujuća stvar o ovom izumu je da je on, za razliku od mnogih drugih prethodnih pokušaja kreiranja digitalnog novca, zapravo uspio. Iako u početku i nije privukao veliku pažnju, godinu dana kasnije sve se promijenilo. Internetskom razmjenom prodano je 5.050 bitcoina za 5,02 dolara, po cijeni od 1 dolara za 1.006 bitcoina, što je bila prva registrirana kupnja bitcoina novcem. Cijena je bila izračunata tako da se izmjerila vrijednost električne energije potrebne da bi se proizveo bitcoin. Ekonomskim rječnikom, ovaj ključni trenutak je vjerojatno bio najvažniji trenutak u životu bitcoina. Danas sve više poslovnih objekata prima ovu valutu koju se nekada smatralo samo proizvodom „štreberskog uma”, neupotrebljivu u stvarnosti. Bitcoionom se čak u nekim kafićima može platiti i kava, a tečaj se redovito objavljuje na televiziji, u novinama i na mrežnim stranicama zajedno s tečajevima nacionalnih valuta. No kako je točno tekao put od 2008. pa sve do danas? Što su to rudarenje, blockchain te koje su još druge kriptovalute dostupne osim bitcoina? Može li se kupnjom i samo jednog bitcoina obogatiti? Koji su rizici? Odgovori na ova vrlo intrigantna pitanja nalaze se unutar korica knjige koju bi trebao pročitati svatko koga je barem jednom zaintrigiralo kako je moguće da valuta koju fizički ne vidimo može imati tako značajan utjecaj u svijetu. Povez: broš Str: 304 Format: 150×230 Izdavač: Mate d.o.o. Zagreb, God: 2021.

Librarie Garnier Paris Kao na slikama 1923 Retko Učenje abecede na francuskom Prelepo ilustrovano ABÉCÉDAIRE ILLUSTRÉ PAR JACQUES LE CHEVALLIER - LIBRAIRIE GARNIER - É.O. - 1923 Jacques Le Chevallier (July 26, 1896 – 1987) was a French glassmaker, decorative artist, illustrator, and engraver. He was mobilized during World War I; after the war he became a master artisan in the studio of Louis Barillet, with whom he remained until 1945. His collaborators there included Théodore-Gérard Hanssen. Biography Edit His father was a representative in the architecture circles and his mother an art teacher in Paris. As a child, Le Chevallier attended the École natione des Arts décoratifs between 1911 and 1915 where he was a student of Paul Renouard and Eugene Morand. Although mobilized during World War I, Le Chevallier eventually became a master artisan in 1920 in the studio of Louis Barillet with whom he remained until 1945. Le Chevallier was a member of the Société des artistes décorateurs and secretary of the Salon d`Automne, in which he sometimes participated in as an artist doing paintings and watercolors.[1] He was also one of the 25 founding members of the Union des Artistes Moderne (UAM) in 1929. In 1948, Le Chevallier organized the Centre d’Art sacré in collaboration with Maurice Rocher and has been a lecturer in stained glass windows at the École supérieure des Beaux-Arts.[1] His Works Edit He is among others known for his production of luminaries during the 1920s and 1930s. He used industrial materials to create lamps designed for individuals in general or to be used in well-defined architectural projects. Le Chevallier also created a number of stained glass windows in the studio of Louis Barillet, 15 Square de Vergennes, for the French Pavilion at the Exposition international des Arts décoratifs de 1925 in Paris. He worked on the windows of churches and chapels in France, Belgium and Switzerland ( Doullens, La Roche-Posay, Noireau Conde-sur-, Notre Dame du Cap Lihou, Saint-Hilaire-du-Harcouët, Bourg-en-Bresse ) and cathedrals ( Notre-Dame de Paris, Saint-Maurice d`Angers, Saint-Pierre de Beauvais, Saint-Jean de Besançon, Saint-Etienne de Toulouse, Cathedral of Laon, Soissons Cathedral) and abroad in the framework of the Second Reconstruction. He also made the windows of the Church of Our Lady (Liebfrauenkirche) in Trier Among his finest achievements are the works done with the help of his son Borny (Metz) for the Church of Saint-Pierre de Pingusson Expositions Edit Several exhibits are devoted to Le Chevallier in 2007-2008. They include: Piscine de Roubaix Musée départemental de l`Oise in Beauvais la Fondation Solange Bertrand in Montigny-lès-Metz 15 Square de Vergennes in Paris. Abeceda edukacija obrazovanje francuski jezik francuska ucenje francuskog jezika

zlatna serija 142 - Neme puške

Zbirka poezije obogaćena grafikama.

Sadrži: Pokojni Mattia Pascall, Njezin muž, Requiem aeternam dona eis domine, Sretnici, Putovanje, Patarenska hereza, Papirnati svijet, Tragedija jednog lika, Pero, Dašak, i esej Humorizam.

Reč izdavača: ’’Iako stvaralaštvo ovog nobelovca još nije zaokruženo, kritika je već suglasna u tome da je Limeni bubanj književnom snagom, ali i popularnošću u mnogim zemljama, u piščevu opusu ostao nenadmašen. Događaji u tom Grassovu pripovjednom prvijencu omeđeni su povijesnim datumima: prvi dio romana proteže radnju od doba oko prijeloma stoljeća do početka Drugoga svjetskog rata, drugi se zbiva za vrijeme rata, a treći obuhvaća prvo poslijeratno desetljeće u zapadnom dijelu Njemačke. Središnji lik romana je Oskar, dječak koji je prestao rasti u trećoj godini, i to vlastitom odlukom. Sa svojom bučnom igračkom, crveno-bijelo išaranim limenim bubnjem, lik je bez premca u književnoj povijesti, u pravom smislu literarni unikum i kuriozitet. Limeni bubanj je, nema sumnje, najljepši roman o 20. stoljeću.’’

muška Jakna kozna sa krznenim uloskom koji se skida i kragnom, br 56, treba farbanje.

Kaput kozni sa krznom iznutra i kragnom, XXLdobar, Krz. industrija Indjija

Kupljeno u Sport Vision, placeno 16200 din. Vel.L Cena je za komplet trenerku i ne prodaje se posebno gornji ili donji deo.

Lepo očuvano Extra retko Sjajna knjiga o građenju i negovanju vrta 1933. Ilustrovano Uređivanje bašte / vrtova Vrtlarstvo Vrtovi Nega cveća Pejzažna arhitektura Eksterijer Dizajn Bašta ili bašča potiče od turske reči bahçe i znači `vrt` ili `gradina`. Podrazumeva lepo uređeno i obično ograđeno zemljište sa biljkama. Razlikujemo baštu sa povrćem i ukrasnu baštu sa cvećem i drugim ukrasnim biljkama. Pored toga postoje posebne bašte takozvane botaničke bašte ili i arborete, kao posebni parkovi sa mnogobrojnim vrstama retkih biljaka (cveće, drveće ...). Posebne vrste bašti su zoološki vrtovi. Bašte odnosno vrtovi mogu biti kombinovani sa alejama- drvoredima ili sa parkovima pa i šumicama. Ljudi kojima je zanimanje da uređuju: parkove, vrtove i bašte, nazivaju se baštovani ili vrtlari. Japanski vrt Rozarijum Povrtarska bašta Vrste- bašta odnosno vrtova Uredi poljoprivredna bašta – opredeljena za gajenje biljnih vrsta za ishranu prirodna bašta – koristi se znanjem odgajanja i prirodnie lepote predela građena bašta (arhitektonizovana ) – prenosi raznim gradnjama prirodne i estetske principe arhitekture Vrtovi po tipu ili stilu Uredi Vrtovi po tipu biljki ili cveća Uredi Biljna bašta Kaktusova bašta Cvetna bašta Voćna bašta Rozarijum Povrtarska bašta Bašte po stilu Uredi Engleski vrt Francuski vrt Japanski vrt Kineski vrt Ukrasni vrt Tropski vrt Seoski vrt Dalji Uredi Geometrijski vrt Vodeni vrt Zimski vrt

Reč izdavača: ’’Jedinstvena monografija kako po formatu tako i po sadržaju i načinu izrade. Zoran Velimanović je veliko ime srpskog slikarstva. Cilj ove fantastične knjige je bio da to i prikaže. Neizostavna literatura za sve poznavaoce i ljubitelje slikarstva.’’

Iz recenzije: ’’Sjene su opsežan povijesni roman, usporediv po opsegu s Krležinim Zastavama ili Gričkom vješticom Marije Jurić Zagorke. Po svemu drugome - različit. Pisan u epistolarnoj formi (autor piše pisma svojem prijatelju i dugogodišnjem uredniku Zlatku Crnkoviću) roman pokriva vrijeme od 4. do 11. kolovoza 1995., dakle od dana uoči završne operacije Oluja Domovinskog rata do dana kada je cijeli namjeravani teritorij oslobođen. Iz perspektive tih nekoliko dana, koji su vrhunac i sažetak dosadašnje hrvatske povijesti u cjelini, Aralica razvija razgranatu romanesknu strukturu čije korijenje seže u dubine 19. stoljeća a vršak u suvremenost, uz zloslutan nagovještaj budućih nevolja, a radnjom je zahvaćeno mnoštvo likova i događaja na pozornici od zavičajne Promine do cijele Hrvatske i zakulisnih poprišta svjetske politike. Žanrovska hibridnost, golemo kompozicijsko majstorstvo i zanimljiva autobiografska priča čine Sjene vrhunskim djelom hrvatske književnosti.’’

Iz recenzije: ’’U ovoj knjizi Daniel Miščin na intelektualno uzbudljiv način pristupa Kranjčevićevoj korespondenciji, točnije, pjesnikovu dopisivanju sa suprugom Elom. Riječ je o velikom korpusu koji obuhvaća 567 pisama pisanih u različitim prigodama i u različitim okolnostima. U našoj znanosti o književnosti teško se sjetiti primjera da je korespondencija nekoga pisca našla tako pomna čitača i interpreta. Velika Miščinova studija, uz epistole Silvija i Ele, pokazala je stvarne domašaje susretničkog mišljenja – stoljetna je udaljenost premoštena, a Kranjčević ne egzistira kao okamenjeni klasik i strano nam biće. Janko Polić Kamov napisao je u povodu Kranjčevićeve smrti: »Pjesnik koji nam je bio bliži od najbližih, intimniji no što smo mi sami sa sobom, umrije, a da ne saznasmo kako hoda, puši, jede… Pa ne znamo ni što je pušio, ni da li je uopće pušio. Tko će nam to reći? Osjećamo toliku potrebu znati mu svaki kret, naviku, manu…« Kamovljeva pitanja, puna radoznale prisnosti i topline, u ovoj su knjizi dobrim dijelom dobila odgovore.’’

55456) Kaiser Josef II und die Mucker in Wien , Weller Franz , Wien Drud und Verlag von R.V Waldheim 1868 ; Historischer Roman [2 Bände] Istorijski roman Tvrd povez, format 15 x 22 cm , povez iz epohe, nemački jezik, gotica, 503 + 652 strane , ilustrovano

Zlatna serija 140 - Orao u kavezu - mark

ULTRA RETKO IZ 1950 GODINE,KNJIGA SE DODELJIVALA VAZNIM I UTICAJNIM LJUDIMA TOGA VREMENA,OVA JE DODELJENA VLADI IVKOVICU PREDSEDNIKU ATLESKOG SAVEZA JUGOSLAVIJE,KORICE TVRDE,MASTAN PAPIR,PAR LISTOVA CEPNUTO KAO NA SLICI,U DONJEM DESNOM UGLU PAPIR DELIMICNO ZUT I NABORAN

IVANA BAŠIČEVIĆ ANTIĆ TRIJUMF REČI U VIZUELNOJ UMETNOSTI DVADESETOG VEKA DIMITRIJE BAŠIČEVIĆ MANGELOS I MARSEL BRODARS Izdavač: ORION ART BEOGRAD 2018 Edicija PH - Preko hunanistike a) БАШИЧЕВИЋ, ДИМИТРИЈЕ (1921-1987) б) БРОДАРС, МАРСЕЛ (1924-1976) ц) УМЕТНОСТ - 2О ВЕК ............................................................. R e f e r e n c e 1. UMETNIČKO DELO U 20. VEKU 2. NOVE FORME UMETNIČKOG DELA 3. UMETNIČKI POKRETI U 20. VEKU I PROMENA PRIRODE UMETNIČKOG OBJEKTA 4. SLIKA I TEKST 5. NASLEĐE FENOMENA WORD-IMAGE U UMETNOSTI DRUGE POLOVINE 20. VEKA 6. STUDIJA SLUČAJA: DIMITRIJE BAŠIČEVIĆ MANGELOS 7. STUDIJS SLUČAJA: MARSEL BRODARS 8. KOMPARATIVNA ANALIZA DVA UMETNIČKA OPUSA: BRODARS-MANGELOS 9. ZAKLJUČAK ........................................................ TIRAŽ /S A M O/ 300 !!!!!!!! ILUSTRACIJE U BOJI BROŠ LATINICA 24 CM 341 STRANA NEKORIŠĆENO GARANCIJA PERFEKT R e t k o !!!!!!!!!!! Ekstra !!!!!!!!!!!!!!

DEČJE SVEZNANJE KOMPLET 1-10 Izdavač:BIGZ, Beograd Izdato: 1984 tvrd povez sa zaštitnom kutijom knjige su kao nove, jedino je kutija malo napukla na ivici Reci zašto....? Reci šta je...? Reci gde je....? Reci kao radi....? Reci ko je....? Reci šta radi....? Šta znam o biljkama i životinjama? Šta znam o nauci? Šta znam o moru i pomorstvu? Velika otkrića i pronalasci

Gabriele Schor - FEMINIST AVANT-GARDE Art of the 1970s in the Verbund Collection, Vienna (Prestel, Munich - London - New York, 2016, tvrd povez, 559 str., ilustrovano, 28.5 cm)

Veličina: M Brend: genuine leather italy Grad: Novi Sad Materijali: 100%koza mekana prirodna vrhunska Tagovi: kozna vrhunska italy perfektna kvalitetna Stanje predmeta: veoma dobro Boja: siva Dodato: Jan 4, 2022 Način prikaza: 0 OPIS kožna Italy vrhunska jakna izradjena od fine mekane kvalitetne vrhunske 100%kože,fantastičan novi model,zakopčavanje na cibzarmna rukavima,donjem delu i unutrašnjem delu kragne ranglana fina pamučna ranfla u sivoj boji,jakna ima dva velika duboka džepa na metalni cibzar,iznutra fina kvalitetna postava kao nova,boja jakne kao na slikama krem/siva,jednom nošena kao nova vel M ramena 50cm grudi poluobim 56cm rukav od ramena 70cm dužina jakne od ramena 70 cm ***PRIRODNA FINA 100%KOŽA*** ***POGLEDAJTE SVE MOJE OGLASE***

Zbirka poezije.

Jako lepo ocuvane Nolit Beograd Izdanja iz 30-ih. Pavle Bihali (Zemun, 8. 8. 1889 – Beograd, 17. 7. 1941) je bio jugoslavenski književnik, izdavač i prevodilac jevrejskog porekla, osnivač izdavačke kuće Nolit. Član Komunističke partije Jugoslavije od njenih početaka. Streljan od nacista u okupiranom Beogradu 17. 7. 1941. godine. Biografija Uredi Pavle Bihali je rođen 8. 8. 1889 godine u Zemunu. Bio je jevrejskog podrijetla.[1] U svojim ranim dvadesetim godinama već je preuzeo očev privatni posao vezan za uređenje enterijera i moleraj. Iako se time bavio predano i širio je posao, Pavle se potajno zanimao za umetnost, naročito književnost i slikarstvo. Iz toga je proizašao 1928 godine časopis `Nova Literatura`, koji je bio pravo osveženje za siromašan kulturni život Beograda ali i regiona. Posle časopisa koji je gradio zajedno sa svojim bratom Otom, Pavle je osnovao danas već uveliko poznatu izdavačku kuću `Nolit`, te postigao veliki uspeh. Ne samo da je bio glavni i odgovorni urednik, već i grafički dizajner, prevodilac, pisac mnogobrojnih eseja i stvaralac legendarnih intervjua. Bio je član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) od 1920 godine.[1] Mladi tog vremena bili su fascinirani magazinima, knjigama, slikama i reportažama koje je Pavle donosio iz Evrope, a uz saradnju mnogih prijatelja iz sveta umetnosti. Ipak, to je sa sobom nosilo i breme vremena i netrpeljivost tadašnje vlasti Kraljevine Jugoslavije koja nimalo nije bila naklonjena literalnim delima zapadnog sveta, a naročito Nemačke-Austrije. Uz uticaj koji je imao na zapadu Pavle je napravio čvrsta prijateljstva i poslove sa nekim od najpoznatijih svetskih imena kao što su: Jack London, Pablo Picasso, Albert Einstein, Bertolt Brecht, Gustav Krklec, Teodor Drajzer, Maksim Gorki, Egon Ervin Kiš, Erich Maria Remarque i mnogim drugima. Iako je bio jevrejsko-mađarskog porekla, Pavle je oženio rođenu Bečlijku i katolkinju Mariju Fingstl sa kojom je 1938 godine dobio sina Ivana, koji je kršten pravoslavnoj crkvi. Posle okupacije Karljevine Jugoslavije i početka progona jevreja, 1941 godine, sklonio se u Gornji Milanovac. Kao poznatog kulturnog radnika, ali i levičara i antifašistu, Gestapo ga je uhapsio 17. 5. 1941 godine i odveo u Beograd. Streljan je 17. 7. 1941. godine u Beogradu.[1][2] Aleksej Maksimovič Peškov (rus. Алексей Максимович Пешков; Nižnji Novgorod, 28. mart 1868 — Moskva, 18. jun 1936), poznatiji kao Maksim Gorki (rus. Максим Горький), bio je ruski pisac, osnivač književnog metoda socijalističkog realizma i politički aktivista. Rođen je u Nižnjem Novgorodu a umro je u Moskvi. Od 1906. do 1913. i od 1921. do 1929. je živeo u inostranstvu; nakon povratka u Sovjetski Savez, prihvatio je kulturnu politiku toga vremena, mada mu nije bilo dozvoljeno da napušta zemlju. Maksim Gorki Maxim Gorky LOC Restored edit1.jpg Slika Maksima Gorkog 1906. Datum rođenja 28. mart 1868. Mesto rođenja Nižnji Novgorod, Ruska Imperija Datum smrti 18. jun 1936. (68 god.) Mesto smrti Moskva, Ruska SFSR, Sovjetski Savez Period Socijalistički realizam Potpis Maxim Gorky, 1905.jpg Misao Maksima Gorkog, grafit u ulici u Beogradu, nazvanoj po njegovom imenu U 19. godini pokušao je samoubistvo. Agitovao je protiv carizma, tražio društvo revolucionara narodnjaka i branio interese siromašnih. Godine 1905. piše proglase protiv vojske, policije, cara i biva zatvoren, a oslobođen je na protest intlektualaca mnogih zemalja, uključujući i Radoja Domanovića[1]. Godine 1906. ilegalno napušta zemlju i ostaje u emigraciji do 1913, gdje se bori za obustavljanje svake pomoći carskoj Rusiji. U svojim prvim pripovetkama opisuje egzistenciju ljudi sa dna društvene lestvice. U nizu članaka prikazuje svoje neprijateljstvo prema fašizmu i malograđanskoj sebičnosti. Smisao umetnosti tražio je u istini, stvaralačkom radu i afirmaciji čovečnih odnosa među ljudima. Novele i pripovetke Uredi „Makar Čudra“ - 1892 „Dve skitnice“ - 1894 „Starica Izergilj“, „Čelkaš“ - 1895 „Konovalov“ - 1897 „Malva“ - 1897 „Prolećni zvuci“ - 1901 „Po Rusiji“ - 1912-1916 „Život u plavom“ - 1925 „Priča o junaku“ - 1925 Lirske pesme u prozi Uredi „Pesma o sokolu“ - 1899 „Vesnik Bure“ - 1901 Romani Uredi „Foma Gordejev“ - 1888 „Troje“ - 1900 „Mati“ - 1907 „Ispovest“ - 1908 „Gradić Okurov“ - 1909 „Život Matveja Kožemjakina“ - 1910 „Život Artamonovih“ - 1925 „Život Klima Samgina“ 1926-1936 Drame Uredi „Malograđani“, „Na dnu“ - 1902 „Letnjikovac“ - 1904 „Deca sunca“ - 1905 „Neprijatelji“ - 1906 „Vasa Železnova“ - 1910-1936 „Jegor Buličov“ - 1936 Uspomene Uredi Detinjstvo - 1913-1914 „Među ljudima“ - 1916 „Moji univerziteti“ - 1923 „Beleške iz mog dnevnika“ - 1923-1924 Avangarda avantgarde dizajn omota umetnicki omotaci za knjige predratna fotografija montaza nolit nadrealizam

55454) DALMACIJA spomen knjiga ; Izdana o kongresu udruženja jugoslavenskih inženjera i arhitekata , god. 1923 Izdanje i naklada : Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekata sekcija Split 1923 god. Sadržaj 1. Prof. I. Juras : Zemljopis i pučanstvo 2. Prof. U. Girometta : Geologija 3. Ing. E. Marki : Klimatske prilike 4. Ing. T. E. Vuković : Balneologija 5. Prof. A. Ivačić : Osvrt na dalmatinsku povijest. 6. Dr. Lj. Karaman: Arheologija osobitim obzirom na solinske ruševine i Dioklecijanovu Palaču u Splitu 7. Arh. Ć. M. Iveković: Stolna Crkva u Šibeniku i šibenska građevna škola. 8. Prof. J. Guić : Školske prilike 9. St. Ožanić : Poljoprivreda 10. A. Torre : Ribolov i ribarska industrija na Jadranskom moru 11. Ing. K. Ivon : Osvrt na razvitak katastra u Dalmaciji 12. Ing. Ć. Žnidaršić : Melioracije 13. Ing. Ć. Žnidaršić : Opskrba pitkom vodom 14. Ing. A. Celegin: Vodene snage i njihovo eksploatisanje 15. Ing. M. Mladineo : Industrija 16. Ing. D. Matošić : Naše pomorske luke 17. Ing. St. Wulpe : Ceste 18. Ing. P. Senjanović : Željeznice 19. I. Gattin : Brodarstvo i pomorski saobraćaj 20. Ing. F. Baučić : Rudarstvo 21. Prof. Š. Štuk : Trgovina 22. Dr. I. Tartaglia : Komunalna politika u Dalmaciji 23. I. Antičević : Zadrugarstvo 24. Dr. J. Beroš : Novčarstvo. Mek povez, format 15,5 x 22,5 cm , ilustrovano, pečatirana naslovna strana , povez ima manjih oštećenja duž rikne, knjiga je kompletna , sa svim pripadajućim, kartma, prilozima i ilustracija, 384 strane teksta + [18] presavijenih listova, + [6] listova s tablama RETKOST !

Podnaslov dela glasi: Antologija hrvatskoga duhovnoga pjesništva od Matoša do danas.