Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 72646 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Knjiga je dobro očuvana. ,,Tokom dvadeset pet godina Cila živi sa Lazarom, sa kojim ima petoro dece, i sa svojim deset godina mlađim ljubavnkom, Hananom. Nakon Prvog svetskog rata porodica se često seli, a deca žive sa dvojicom očeva. Upravo je „čika Hanan“ onaj koji ih odgaja, stara se o nihovom obrazovanju i drži porodicu na okupu.``
Ratni dnevnik sećanja zarobljeničkog broja 76212 84 str. Ivanjica 2005. Odlično ocuvana knjiga, posveta autora na 1. predlistu. Sadržaj je na dodatnim slikama. Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Ovo je najjeftiniji primerak na sajtu na dan postavljanja! POGLEDAJTE I OSTALE predmete KOJE PRODAJEM POPUST NA VIŠE KUPLJENIH PREDMETA, PITAJTE! KLIKNITE NA LINK http://www.kupindo.com/Clan/zambezi/SpisakPredmeta ------------------------------ 28082019
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 557
Knjiga je dobro očuvana. `` Literaturklassiker Worum es geht Die Fiktion der Wirklichkeit Warum dicke Romane schreiben, wenn man alles, was man sagen möchte, in wenigen Minuten mündlich darlegen kann, fragt Jorge Luis Borges im Vorwort zu seinem 1944 erschienenen Erzählband Fiktionen. Programmatisch kündigt er an, seine Texte seien nur Kommentare zu fiktiven Büchern. Tatsächlich kommen viele der hier versammelten Kurzgeschichten, die Borgesʼ Weltruhm begründeten, im Gewand des Essays daher. Mit ihren Fußnoten und genauen Quellenangaben geben sie sich hochseriös und wissenschaftlich, nur um sogleich ins Fantastische, Surreale abzugleiten. Die durchgehende Vermischung von Fiktion und Realität, Traum und Wirklichkeit ist das Markenzeichen von Borgesʼ Erzählungen – ob es sich dabei um Pseudoessays, vermeintlich realistische Berichte oder Detektivgeschichten nach dem Vorbild von Edgar Allan Poe handelt. Im ironischen Spiel mit Formen, das den Autor zu einem Wegbereiter der Postmoderne macht, kommt seine tiefe Skepsis gegenüber der menschlichen Vernunft und Erkenntnisfähigkeit zum Ausdruck: Was wir Realität oder Geschichte nennen, ist in Wahrheit nur ein Konstrukt.`` MAŠTARIJE ,,„Najveći pisac španskog govornog područja nakon Servantesa.“ Mario Vargas Ljosa Biblioteka koja sadrži svaku moguću knjigu, enciklopedijska odrednica koja stvara jedan potpuno novi univerzum, misteriozna ubistva na stazama koje se račvaju – to su samo naznake fantazmagoričnog sveta koji čeka čitaoca čim kroči u ovu knjigu koja je proslavila velikog argentinskog pisca Horhea Luisa Borhesa. Često nazivan ocem modernog latinoameričkog romana, bez koga dela Hulija Kortasara, Gabrijela Garsije Markesa, Karlosa Fuentesa i Marija Vargasa Ljose ne bi bila moguća, Borhes je u Maštarijama promenio lice jedne umetničke forme – kratku priču vratio je u oblast bajkovitog i začudnog iz kojeg je ona prvobitno i nastala. Pariski Mond je načinio listu sto najznačajnijih knjiga XX veka, Maštarije su se našle među izabranima.``
Knjiga je dobro očuvana. ,,Kad prođe izvesno vreme neke se stvari ščvrsnu. Kao cement u kofi. A kada se to desi više nema natrag – više ništa ne možemo da promenimo. (Šimamoto, 12 godina) Pesmu Neta Kinga Kola, Južno od granice (South of the Border), često zajedno sluša dvoje zaljubljenih tinejdžera, uživajući u nepovratnoj idili detinjstva. Nakon dugog perioda razdvojenosti, putevi im se opet ukrštaju i njihova nekada nevina ljubav ponovo se budi, ovog puta kao neutaživa i razarajuća želja. Murakami uspeva da napiše vrhunski roman o tako jednostavnim stvarima, krećući se sa neverovatnom lakoćom od površnosti japijevskog života do najtananijih niti najdubljih osećanja.``
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac HUAN PABLO ESKOBAR Izdavač LAGUNA – BEOGRAD Izdanje 2015 Povez MEKI Strana 326 Stanje Dobro
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac ELENA FERANTE Izdavač BOOKA – BEOGRAD Izdanje 2019 Povez MEKI Strana 138 Stanje Vrlo Dobro
Izdaje - Zavod za udžbenike Beograd Roman Vile beogradske Marije Ivanić tematski je zanimljiva i žanrovski neobična knjiga. Svojom temom ovaj roman fokusira savremeni beogradski život, ali vilinska imaginacija pripovedača raslojava priču, vodeći je u paralelne svetove i davna vremena. Pripovedačku svežinu daje priči i kontrast u kojem se gradsko sivilo i konvencije svakidašnjeg života naizgled obične porodice prelamaju u čarobnom svetu i na vodama vilajeta beogradskog. Stanje kao na slikama Tvrd povez 134.strana
Izdaje - Plavi jahač Beograd Kada sam, pre mnogo decenija, u svom „zrelom` dobu od desetak godina prvi put pročitala Decu kapetana Granta Žila Verna, uvrtela sam u glavu da Patagonija i Ognjena zemlja, kao krajnji jug južnoameričkog kontinenta, još uvek kriju mnoge tajne, čuda i divote koji čekaju da ih baš ja otkrijem. Nešto kasnije mi je u ruke dospelo Darvinovo Putovanje jednog prirodnjaka oko sveta, od koga se dugo nisam odvajala, i koje me je učvrstilo u tom ubedenju. Potom su došle na red knjige o Magelanovim putovanjima, a vremenom i razne studije na tu temu. Prošlo je skoro pola veka od mojih dečjih maštanja dok se, najzad, nisu stekli svi uslovi da sa grupom poznanika krenem u takvu avanturu. Plan puta je podrazumevao let avionom iz Beograda do Sao Paola i Rio de Žaneira, preko Londona, a zatim, prevaljivanje velikih kopnenih rastojanja kroz Brazil, Argentinu i Čile, pretežno autobusom. Uključivao je i četvorodnevnu plovidbu po kanalima arhipelaga Čiloe u čileanskoj Patagoniji, kao i jednu posebno organizovanu plovidbu Magelanovim moreuzom. Krajnje odredište bila je Ognjena zemIja. Stanje knjige kao na slikama Mek povez 192.strane
***************************************************************************************************************************************************************************************************************************** Dragi filatelisti, kupci, zainteresovani, hvala Vam što čitate ove redove, pogledajte moju kompletnu ponudu na Limundu, i na Kupindu gde imam prave poslastice i za najozbiljnije filateliste... Marke su pretežno idealno očuvane, ali moj je savet, ipak pre kupovine proverite navedeno stanje. Ukoliko imate pitanja u vezi predmeta, molim Vas pišite mi, stojim Vam na raspolaganju... Pri opisu koristim ove međunarodne simbole: ** čisto sa gumom (**) čisto bez gume * čisto sa falcom i gumom (*) čisto sa falcom bez gume -o- žigosano sa gumom (-o-) žigosano bez gume F falc kod žigosanih P perforirane marke (npr. u vidu slova itd) Pro ispitana marka od ovlaštenog stručnjaka FDS (PPD)pečat prvog dana izdavanja FDC koverat sa markicama i pečatom prvog dana izdavanja G Gudlin-ova vrednost(koeficijent) klasificira žig Vredi baciti pogled, malo surfovati, sačuvati putanju i s vremena na vreme ponovo pregledati, jer moju ponudu neprestano obnavljam... Želim Vam uspešno licitiranje-kupovinu, uživajte u svojoj kolekciji obogaćenoj kupljenim markama od mene, dugo u sreći i zdravlju... *****************************************************************************************************************************************************************************************************************************
Neki ljudi jednostavno nose legendu. I premda svi znamo što bi se pod tim pojmom trebalo podrazumijevati, ipak svaki put na drugačiji način ostajemo zbunjeni neuhvatljivošću biti, jer nam u pomnoj raščlambi iscuri poput zagrabljena pijeska kroz prste, a od preostalih nekoliko sitnih zrnaca ne možemo složiti smislenu cjelinu. Naime, ljudi s legendom jesu ta legenda i u tome je njihova privlačnost Izdanje Jesenski Turk, str 350 Tako nam izmiče i rusko-hrvatska književnica Irina Aleksander. Dokumenti govore da je rođena 15. lipnja 1900. godine u Peterburgu kao Iraida Kunina. U rodnome je gradu završila gimnaziju i 1919. počela studirati na Filozofskom fakultetu, a godinu poslije na Pravnom fakultetu. U vrijeme građanskog rata zajedno s malenim sinom i mužem, pukovnikom carske vojske, emigrira iz Rusije. Obitelj je, navodno preko Poljske, stigla u Hrvatsku i nastanila se u Zagrebu. Međutim, brak s pukovnikom ubrzo se raspao, a sin Aleksandar umro je od tajanstvene bolesti. Irina je, kako navode neki izvori, upisala Pravni fakultet 1923. Potom je, pod posve nejasnim okolnostima, otišla natrag roditeljima u Lenjingrad, gdje je osim studija, bila angažirana i na raznim kulturnim projektima, od toga da je npr. pisala osvrte na filmove za lenjingradsku “Pravdu”, do toga da je glumila u filmovima. Zagrepčanina Božidara Aleksandera, kako navodi u svojim memoarima, upoznala je 1921. godine. Vjenčali su se 1926. u Beču. Od tada Irina počinje postajati pravom kulturnom institucijom, kako kaže povjesničar Ivan Mirnik. U kući u Đorđićevoj 7 drži salon u kojem se okuplja onodobna kulturna elita lijevoga svjetonazora. U salon su zalazili npr. slavni slikar Antun Motika te još slavniji književnik Miroslav Krleža. Bogat i velikodušan, Božidar je pomagao umjetnicima. Osim toga, Irina je i sama pisala beletrističke i literarno-kritičke tekstove. Surađivala je, između ostaloga, i u časopisu “Književnik”. Objavila je autobiografski roman Samo činjenice, Sir! i zbirku priča Crveni fes. Prevodila je s ruskog, ponajviše dječju književnost. Na Krležinu preporuku 1937. izvedena je njezina drama o Puškinu, i to uz suradnju najuglednijih ljudi: s ruskoga je dramu preveo Branko Gavella, inscenirao je Ljubo Babić, režirao Tito Strozzi, naslovnu ulogu igrao Vjekoslav Afrić No usprkos tome, drama je doživjela fijasko. Godine 1941. Irina i Božidar bježe iz Zagreba i do 1955. žive u New Yorku. Potom u Parizu, a od 1960. u Genevi. Sve do 13. prosinca 2002, kada je umrla u snu, Irina je živjela u stanu u središtu Geneve te, usprkos poodmakloj dobi, kako je sama tvrdila, sređivala svoje memoare o prijateljstvu s mnogim slavnim osobama 20. stoljeća i tako zapravo ispisivala kroniku jednoga neobičnoga vremena. Ulomci iz njezina “rukopisa života”, kao što je poznato, već su bili objavljivani u domaćoj periodici, osobito dijelovi koji se odnose na Hrvatsku i kulturni život između dva svjetska rata