Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
276-300 od 860476 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
POPUST! Autor: Leon Pogelšek, Slavko Pregl Povez: meki Format: 13,5 x 20,5 cm Strana: 401 Pismo: latinica slike autora Izdavač: Admiral Books Iz Ristinog ateljea u selu Starčevo kod Pančeva, preko različitih trgovačkih puteva, otputovalo je u svet, na tržište umetničkim delima, nešto više od 400 likovnih dela. Sva se nalaze u uglednim muzejima i galerijama u svetu, u privatnim zbirkama i kod trgovaca slikama. Ni za jedno delo, do sada, nije službeno utvrđeno da se radi o falsifikatu. Koja dela i koliko njih su u svet poslali majstori svog zanata iz malog sela usred panonske ravnice blizu Pančeva u Srbiji, govori ovaj roman. Radnja romana je zasnovana na istinitim događajima... a jedan od autora knjige bio je akter ove neverovatne priče. O tajnama i zapletima u vezi sa likovnom zbirkom koju je skupio Erih Šlomović objavljeno je bezbroj tekstova u domaćoj i stranoj štampi. Erih Šlomović, rođen u bogatoj jevrejskoj porodici početkom XX veka, kao veoma mlad krenuo je iz Beograda u Pariz, gde se zaposlio kod slavnog galeriste i kolekcionara Ambroza Volara. Volar je potpomagao tada još nepriznate umetnike Sezana, Renoara, Manea, Gogena, Van Goga, Pikasa i druge, i izlagao njihova dela. Šlomović je postao Volarov sekretar, vredno je sakupljao likovnog dela sa željom da ustanovi muzej francuskih impresionista u Beogradu. U atmosferi nadolazećeg rata jedan deo kolekcije pohranio je u trezor u Parizu a drugi deo zbirke je diplomatskom poštom poslao u Jugoslaviju. Kada je počeo rat, porodica Šlomović je izbegla u jedno selo u centralnoj Srbiji. Erih je svoju zbirku sakrio iza duplog zida u seoskoj kući. U jednom od nemačkih pogroma stradali su Erihov otac, brat i sam Erih. Erihova majka Roza, koja je preživela ovu tragediju, dogovorila se sa posleratnim vlastima da likovna zbirka nađe svoje mesto u beogradskom Narodnom muzeju. Na putu za Beograd, u sudaru vozova, Roza je poginula a slike su ostale rasute među nastradalim putnicima i razbijenim vagonima. Tada su nestala mnoga dela. U muzej u Beogradu stiglo je samo 58 slika i 286 crteža i grafika. U kratkom životu i radu Eriha Šlomovića ima mnogo stvari koje će zauvek ostati tajna. Najviše maštu uznemirva činjenica da se ne poklapa broj umetničkih dela koja je mladi galerista i ljubitelj umetnosti sakupio sa stvarnim brojem do sada nađenih i evidentiranih dela. Koliko je uistinu nestalo u železničkoj nesreći...? Rista, kolekcija, Bata, Pera Konj k-8
Odlični časopisi Zeitschrift fur Kulturaustauch Kolonialismus und Kolonialreiche teil I / teil II Die Kulturstadt Europas Technologien und Medien ... Tags: Postmoderna postmodernizam casopis delo republika polja avangarda orijentalizam poststrukturalizam nemacki esej eseji teorija ... Kultura Kulturaustausch – Magazin für internationale Perspektiven (Eigenschreibweise: KULTURAUSTAUSCH) ist ein vierteljährliches Magazin, das vom Institut für Auslandsbeziehungen (ifa) herausgegeben wird. Es erscheint im ConBrio Verlag und wird durch das Auswärtige Amt finanziell unterstützt, ist aber inhaltlich unabhängig. Inhaltsverzeichnis 1 Inhalte 2 Redaktionsbeirat 3 Auszeichnungen 4 Weblinks 5 Einzelnachweise Inhalte[Bearbeiten | Quelltext bearbeiten] Kulturaustausch behandelt internationale Kultur- und Gesellschaftsthemen. Ein Schwerpunktthema jeder Ausgabe fokussiert die wachsende Bedeutung kultureller Prozesse in der globalisierten Welt. Dieses umfasst etwa zwei Drittel des Heftumfangs und enthält Texte von Gastautoren mit unterschiedlichen kulturellen und fachlichen Hintergründen. Der Fokus liegt dabei etwa auf grenzüberschreitenden Phänomenen (Klimawandel,[1] Wachstum,[2] Flucht[3]), kulturellen Praktiken in verschiedenen Ländern (Arbeit,[4] Rausch[5], Konsum[6]) oder einzelnen Staaten und Weltregionen (Türkei,[7] Frankreich,[8] Russland,[9] Iran[10]). In der Regel werden diese Themen in Essays und Interviews besprochen. Zahlreiche internationale Intellektuelle, Schriftsteller und Wissenschaftler haben bereits für Kulturaustausch geschrieben, darunter etwa Ai Weiwei, Shumona Sinha, Charles Taylor, Naomi Klein, Pankaj Mishra, Laurie Penny, Tim Parks, Adania Shibli, Laksmi Pamuntjak, Erri De Luca und Vandana Shiva. Für die Bebilderung der Inhalte sorgten in der Vergangenheit unter anderem Edward Burtynsky, Hossein Fatemi und Lord Snowdon. Außerhalb des jeweiligen Themenschwerpunkts befasst sich das Magazin zudem mit Themen wie der Auswärtigen Kulturpolitik, Entwicklungszusammenarbeit, nationalen Stereotypen und weiteren Themen des Kulturaustausches. Es enthält auch Reportagen, Rezensionen und andere Textformen. Redaktionsbeirat[Bearbeiten | Quelltext bearbeiten] Bei der Auswahl der Schwerpunktthemen wird die Redaktion von einem Beirat aus Politik, Wissenschaft, Medien und Kultur beraten. Die Mitglieder des Redaktionsbeirats (Stand 2023) sind die Schriftstellerin Jagoda Marinić, die Journalistin Evelyn Roll, der Kulturwissenschaftler und Philosoph Thomas Macho, die Autorin Fatima Remli und der Schriftsteller Aleš Šteger.[11] Auszeichnungen[Bearbeiten | Quelltext bearbeiten] Für ihre Layout-Gestaltung der Ausgabe Was vom Krieg übrig bleibt (I / 2007) wurde Art-Direktorin Heike Reinsch mit dem red dot design award in der Kategorie communication design geehrt.
Odlično stanje DŽON LOJD ŠTA MEDIJI RADE NAŠOJ POLITICI Prevod - Aleksandra Nikšić Izdavač - Samizdat B92, Beograd Godina - 2008 178 strana 22 cm Edicija - Samizdat B92 ISBN - 978-86-7963-307-1 Povez - Broširan Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja SADRŽAJ: Uvod 1. Slobodni koliko i društvo 2. Oni će vas progutati 3. Važniji od svih drugih 4. Produbljivanje demokratskih uloga Postskriptum `Šta mediji rade našoj politici je briljantna studija o potrebi demokratskih društava da zahtevaju medijsku kulturu koja dozvoljava istinsku demokratiju. Izazvala je mnogo kontradiktornih stavova i odmah po svom objavljivanju uzburkala britansku medijsku scenu. Ova knjiga redak je i razoran napad na medijsku kulturu koja daje prednost uzbuđenju plitkog ispitivanja nad strpljivim traganjem i jasnim objašnjavanjem činjenica. Džon Lojd ubedljivo zastupa stav da su sastav i poreklo medijske elite, i rastući zahtevi za zaradom kompanija za koje oni rade, od medija stvorili idola koji žrtvuje pravdu i ravnotežu, i uskraćuje publici informacije koje su joj potrebne da bi postupala kao zajednica odgovornih građana. On tvrdi da mediji danas postupaju kao da samo ispipavaju preterivanja političara. Mediji su postali alternativna klasa, klasa za sebe, posvećena teatralnom nepoverenju u pojedine političare i proračunatoj nezainteresovanosti za istinske zaplete stvaranja politike. Džon Lojd (John LLoyd), ugledni britanski novinar, prvi je direktor Odseka za novinarstvo na novoosnovanom Rojters institutu za novinarstvo pri Univerzitetu Oksford (2006), dugogodišnji urednik dnevnog lista Fajnenšal tajms i svakako jedan od zaslužnijih za pokretnje Fajnenšal tajms magazina, nedeljnika u kom objavljuje svoju redovnu nedeljnu kolumnu. Dobitnik je četiri ugledne britanske novinarske nagrade, autor provokative knjige “Šta mediji rade našoj politici” (2004) i ranije objavljenih knjiga „Ponovno rađanje nacije: Anatomija Rusije“ (1998) i „Gubitak granica: štrajk britanskih rudara“ (1986).` Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. John Lloyd What The Media Are Doing To Our Politics Mediji politika zurnalistika novinarstvo kontrola totalitarizam uticaj medija na politiku
Odlicno ocuvano... Onaj ko veruje u Vojsku neka se ne plaši da neće uspeti, neka se ne plaši bola, smrti ili obeščašenja, jer su bol, smrt i obeščašćenje sredstva kojima se Vojska služi tobom. Omeđeni bedemima od peska, iznureni od vrućine, čamotinje i zebnje pred pretnjom koja iz dana deluje sve nestvarnije, vojnici u isturenoj operativnoj bazi u Avganistanu vode sopstvene porodične i ljubavne bitke, produbljuju prijateljstva ali i sukobe. Noću, pred san, zatiču ih uspomene, napabirčeni delići ostavljenih života od kojih su neki pobegli, dok drugi čeznu da im se vrate. U mukloj tišini pustinje koja je progutala i poslednje sećanje na šumove iz njihovog zavičaja, ostaju im samo zvuci sopstvenih tela; ravnomerno disanje, otkucaji srca, damari u slepoočnicama. I gotovo detinja želja za igrom kojom odagnavaju strah. A onda ih naoko banalna odluka jednog nepoznatog čoveka gurne u ponor pakla i natera, sve njih, i one kojima je vojska život i one koji su joj se priključili skrivajući se od života, da konačno otkriju od čega su sazdani. Priča zbog koje ćete se zagrcnuti od smeha ali i do srži potresti baš kada se najmanje nadate.