Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 224 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Odlični časopisi Zeitschrift fur Kulturaustauch Kolonialismus und Kolonialreiche teil I / teil II Die Kulturstadt Europas Technologien und Medien ... Tags: Postmoderna postmodernizam casopis delo republika polja avangarda orijentalizam poststrukturalizam nemacki esej eseji teorija ... Kultura Kulturaustausch – Magazin für internationale Perspektiven (Eigenschreibweise: KULTURAUSTAUSCH) ist ein vierteljährliches Magazin, das vom Institut für Auslandsbeziehungen (ifa) herausgegeben wird. Es erscheint im ConBrio Verlag und wird durch das Auswärtige Amt finanziell unterstützt, ist aber inhaltlich unabhängig. Inhaltsverzeichnis 1 Inhalte 2 Redaktionsbeirat 3 Auszeichnungen 4 Weblinks 5 Einzelnachweise Inhalte[Bearbeiten | Quelltext bearbeiten] Kulturaustausch behandelt internationale Kultur- und Gesellschaftsthemen. Ein Schwerpunktthema jeder Ausgabe fokussiert die wachsende Bedeutung kultureller Prozesse in der globalisierten Welt. Dieses umfasst etwa zwei Drittel des Heftumfangs und enthält Texte von Gastautoren mit unterschiedlichen kulturellen und fachlichen Hintergründen. Der Fokus liegt dabei etwa auf grenzüberschreitenden Phänomenen (Klimawandel,[1] Wachstum,[2] Flucht[3]), kulturellen Praktiken in verschiedenen Ländern (Arbeit,[4] Rausch[5], Konsum[6]) oder einzelnen Staaten und Weltregionen (Türkei,[7] Frankreich,[8] Russland,[9] Iran[10]). In der Regel werden diese Themen in Essays und Interviews besprochen. Zahlreiche internationale Intellektuelle, Schriftsteller und Wissenschaftler haben bereits für Kulturaustausch geschrieben, darunter etwa Ai Weiwei, Shumona Sinha, Charles Taylor, Naomi Klein, Pankaj Mishra, Laurie Penny, Tim Parks, Adania Shibli, Laksmi Pamuntjak, Erri De Luca und Vandana Shiva. Für die Bebilderung der Inhalte sorgten in der Vergangenheit unter anderem Edward Burtynsky, Hossein Fatemi und Lord Snowdon. Außerhalb des jeweiligen Themenschwerpunkts befasst sich das Magazin zudem mit Themen wie der Auswärtigen Kulturpolitik, Entwicklungszusammenarbeit, nationalen Stereotypen und weiteren Themen des Kulturaustausches. Es enthält auch Reportagen, Rezensionen und andere Textformen. Redaktionsbeirat[Bearbeiten | Quelltext bearbeiten] Bei der Auswahl der Schwerpunktthemen wird die Redaktion von einem Beirat aus Politik, Wissenschaft, Medien und Kultur beraten. Die Mitglieder des Redaktionsbeirats (Stand 2023) sind die Schriftstellerin Jagoda Marinić, die Journalistin Evelyn Roll, der Kulturwissenschaftler und Philosoph Thomas Macho, die Autorin Fatima Remli und der Schriftsteller Aleš Šteger.[11] Auszeichnungen[Bearbeiten | Quelltext bearbeiten] Für ihre Layout-Gestaltung der Ausgabe Was vom Krieg übrig bleibt (I / 2007) wurde Art-Direktorin Heike Reinsch mit dem red dot design award in der Kategorie communication design geehrt.
Tvrd povez sa omotom - 710 strana EDITIONS SEGHERS PARIS 1956 Onot sa vidljivim znacima korišćenja - iscepan po ivicama Unutrašnjost dobro očuvana - bez pisanja i podvlačenja B Platon, Hegel, Aristote ili stotinu drugih francuskih ili stranih pisaca koji su pisali poetsko stvaralaštvo, okupljeno je ovde po prvi put u antologiji gde će kultivisani čovek pronaći najznačajnije tekstove do sada rasute u mnogim knjigama često van štampe .
Translation from Greek Prose and Poetry. Chosen by Michael Grant This volume displays the whole range of Greek poetry and prose - epics, lyrics and drama, history, biography and oratory, philosophy, critism and satire, and works of fundamental scientific thought. Publisher: Penguin Classics, 1976 Paperback, 491 pp, 18 cm, pages slightly yellowed Not used, in good condition, with signature
Novi Sad / Zrenjanin 2022. Tvrd povez, ćirilica, 248 strana. Knjiga je nekorišćena (nova). J3 Imanentna teorija književnosti je književnoteorijski ogled iz ontologije i aksiologije književne umetnosti – pokušaj inoviranja teorije književnosti, zasnovan na savremenim saznanjima i dostignućima sve tri discipline nauke o književnosti: teorije, književne kritike i istorije književnosti. To podrazumeva konzistentnu teorijsku artikulaciju, nikako ne eklektičko, bilo analitičko, bilo zbirno ili sintetičko obuhvatanje svekolike književnoteorijske misli, svih relevantnih teorijskih pravaca, učenja ili koncepata, a ni selektivni, kritički ili sasvim arbitrarni izbor jedne književne teorije i jednog teoretičara ili više njih, već izlazak iz zone eklekticizma i prelazak na artikulaciju jedne nove teorije književnosti postupkom kritičke teorijske kristalizacije. Autor je odabrao seriju svojih književnokritičkih i književnoistorijskih analitičkih radova, u duhu modernih viđenja književnosti, iz kojih se može izvesti jedan konzistentan književnoteorijski koncept – prolegomena za novu teoriju književnosti.
PINGU LINGO - LEARN ENGLISH WITH MINIMUM EFORT IN LESS THAN 4 WEEKS Premium Edition with Bonuses Autor: Aaron Stone Izdavač: Providio Godina izdanja: 2021 Povez: tvrd Broj stranica: 184 Knjiga je odlično očuvana, bukvalno kao nova - stanje možete videti na fotografijama. s
Godina XX Broj 11 Odlično stanje Iz sadržaja: ● Cvetan Todorov – „Definicija fantastike” ● Marija Džunić-Drinjaković – „Priroda fantastičnog” ● Vlada Urošević – „Najava fantastike: engleski gotski roman” ● Hauard Filips Lavkraft (Howard Phillips Lovecraft) – „Vrhunac gotskog romana” ● Srba Ignjatović – „Šta je postala priča o natprirodnom u XX veku?” ● Bojan Jovanović – „Realnost fantastičnog” ● Sonja Đuričić – „San i fantastika” ● Danica Andrejević – „Simbioza fantastike i literature” ● Đorđe Vidanović – „O lingvističkoj osnovi književne fikcije” ● Žan-Bruno Renar (Jean-Bruno Renard) – „Divlji čovek i vanzemaljanin: dve figure evolutivne imaginacije” ● „O fantaziji”, Zigfrid Lenc (Siegfried Lenz) razgovara sa Ginterom Grasom (Ginter Gras, Günter Grass) {KTJ30.016}
Gradac, časopis za književnost, umetnost i kulturu Godina 6 maj-juni 1979. godine Iz sadržaja: ● „Antologija novijeg pesništva u Bosni i Hercegovini” – Slobodan Blagojević ● „O mogućnosti forme filozofije uopšte” – F. W. J. Schelling ● „Friedrich Wilhelm Joseph Schelling” – Frederick S. J. Copleston (Frederik Čarls Koplston) ● „Balada o izrezanom srcu” – Jevgenij Jevtušenko [...] Detaljno na slikama {KTJ28.007}
Kao na slikama, ima površinske blede fleke na prednjoj korici, ne ometa korišćenje, unutra lepo očuvano Sadržaj Specula, speculi; Jurgis Baltrusaitis- Pitagorino ogledalo; Geza Rohajm- Ogledala i vladari; Jelena Galović- Astečko ogledalo; Tihomiir R.Đorđević- Smrt i zao pogled; Gustav F.Hartlau- Magično očge+ledalo u slikarstvu; Gustav Rene Hoke- Magija ogledala/Manirizam; Radmila Mihailović- Srpski ikonostas XVIIIveka i ogledalo; Žilber Lasko- Poduke ogledala; Marko Nedeljković- Viđenje i zagonetka; Bruno Ernst- Ešerovo čarobno ogledalo; Žan Ruse- Odblesci u vodi; Beata Thomka- Stupanje u ogledalo; Saša Hadžitančić `S ove i s one strane iskustvenog `; Radoman Kordić- Ko me vidi; Milan Popović- Transfer ikontratansfer u terapiji narcističnih pacijenata; Kolja MIćević-Taj nemi savetnik; Petar Brečić- Jedan okvir za zrcalo; Luj Maren- on, ja; Dževad Karahasap- Smrt, jezik i ogledalo; Horhe Luis Borhes- Ogledala; Mioddrag Pavlović- Carigrad u zori; Fernando Arabal- Ogledala; Ante Armanini- Ogledalo u šumi; Vlada Urošević- Vlada u ogledalu; Vladan Radovanović- Vežbe; Judita Šalgo- Po/dela; Žarko Rošulj- Metamorfoze; Žak Sternberg- Ogledalo; Anais Nin- Devojačko ogledalo; Milenko Pajić- Svet ogledalasamo pet novčića; Sveta Lukić- Didroov dijalog; Dušan Milovanović- Od tardicionalizma do odsustva kriterijuma; Žarko Trebješanin-Nemoćno osporavanje; Svetozar Koljević- Hodočašće Atanasija Svilara; Milan Damljanović- Umetnik o umetnosti; DSimon Simonović- O umetnosti Ernesta Bloha; Simon Jovanoić- Kultura Renesanse Euđenija Garena; Miodrag Lazarov- Pashu; Radovi,tekstovi Džona kejdža; Siman Simonović- Estetika dimenzija Herberta Markuzea; Simon Jovanović- Eseji Pavla Stefanovića; Milosav Mirković- Moji savremenici Josipa Vidmara; Dobrivoje Stanojević- Vreme našeg zemnog života Stanoja Makragića; Sirene bez posla Božidara Milidragovića; Nigde nikog Aleksandra Ristovića; Miodrag Jauković- Orden Stepana Ćuića; Nada Popović/Perišić- Bel tempo Bore Ćosića; Delo je jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih književnih časopisa. Izlazio je jednom mesečno, od 1955.[1] do 1992. godine. Prvi urednik bio je Antonije Isaković, a kasnije su se smenjivali neki od najpoznatijih srpskih književnika tog vremena: Oskar Davičo, Muharem Pervić, Milosav Buca Mirković, Jovica Aćin i Slobodan Blagojević. Bio je to avangardni časopis i u vreme socijalističkog režima u SFRJ često cenzurisan.[2] Istorija[uredi | uredi izvor] Časopis Delo počeo je da izlazi 1955. godine, u atmosferi znatno liberalnijeg duha nego što bi se to moglo očekivati u tadašnjem socijalističkom režimu. Dah promena okrenut zapadu strujao je celom beogradskom umetničkom scenom, pa taj avangardni trend prati i Delo. Već prvi broj, koji otvara Vasko Popa ciklusom „Igre”, predstavlja sliku njegove buduće programske koncepcije okrenute mlađim autorima, sklonijim modernijem duhu.[2] Uredništvo i saradnici[uredi | uredi izvor] Prvi je na mestu glavnog urednika Dela bio Antonije Isaković[1], a kasnije su se na mestu urednika smenjivali neki od najvećih srpskih pisaca tog vremena: od br. 1 (1961) Oskar Davičo, od br. 11 (1961) Muharem Pervić, od br. 5/6 (1980) Jovica Aćin i od br. 1 (1980) Slobodan Blagojević[3] Delo je imalo i impozantnu listu saradnika, a provokativnost je bila osnovna odlika svih njegovih urednika.[2] Antonije Isaković Antonije Isaković Oskar Davičo Oskar Davičo Muharem Pervić Muharem Pervić Jovica Aćin Jovica Aćin Sadržaj časopisa[uredi | uredi izvor] U Delu se, pre svega, negovala beletristika. U vreme Antonija Isakovića, kao odgovornog urednika, primetan je primat proze, romana i pripovetke nad poezijom, dok je kasnije slučaj bio obrnut. Žanr koji je ovaj časopis posebno negovao je esej, a književna kritika bila je zastupljena u obliku tekuće i retrospektivne. Delo nije zanemarivalo ni ostale vidove stvaralaštva. U njemu se pisalo o pozorištu, filmu i likovnoj umetnosti, a dozirana pažnja posvećivana je i takozvanoj društvenoj sferi, često u polemičnom tonu. Poseban pečat Delu dala su njegova dva poslednja urednika, Jovica Aćin i Slobodan Blagojević. Univerzalne, a opet skrajnute teme, koje pokreću njih dvojica kod prvog su više težile erotskom, alternativnom i mističkom, dok su kod drugog sagledane kroz filozofski aspekt i naglašavanje marginalizovanih pojava, poput homoseksualnosti i ženskog pitanja.[2] Cenzura[uredi | uredi izvor] Časopis Delo često je bio na meti cenzora. Brojne sudske i personalne zabrane nisu bile slučajne. Najveća cenzura sprovedena nad ovim časopisom vezana je za 1968. godinu, u vreme kada je urednik bio Muharem Pervić. Veliki broj naručenih tekstova u vezi sa aktuelnim društvenim zbivanjima tada su potpisali autori poput Ljubomira Tadića, Simona Simonovića, Nikole Miloševića i drugih. Drugi slučaj zabrane odnosi se na „Leto moskovsko”, Mihajla Mihajlova, koji je zbog toga bio policijski isleđivan i na kraju zatvoren, dok je treći primer posebno zanimljiv, jer cenzuru broja izaziva kritički tekst na temu ondašnjeg društva, a napisao ga je Milorad Vučelić.[2]