Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-125 od 7547 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
SV 11 61308) MORE JE NAŠA SUDBINA grčke priče , Rad Beograd 2001 , Priče u ovom izboru predstavljaju grčke ljude ostrva i gradove iz za nas novog i nepoznatog ugla. Život koji upoznajemo je najčešći težak, pretežak, usled siromaštva, rata, stranih osvajača. Dat je dramatičnim opisima, ponekad i preterano patetičkim, ali do te mere snažnim da čitalac saoseća s malim, nesrećnim akterima kakav je nesuđeni lovac na sunđere ili toliki drugi pomorci nestali u burama i nepogodama Mediterana i svih svetskih mora. Uz prelepe opise prnrode i mora, imamo i drugu dimenziju pomorskog života, velike ljubavi prema moru i putovanjima, zanosnu čaroliju spokojnog mora i vizije i iluzije s tim povezane. Čarobni svet koji nam je predstavljen u ovim pričama grčkih majstora proze skoro da potvrđuje aktuelnost antičke grčke izreke da se `plovi mora, a da se živi ne mora`. Ime iz grčke mitologije Hiperion znači `onaj koji se krece gore`\ po nebu. Tako se zvao jedan Titan, sin Urana (Neba) i Gaje (Zemlje), ali je i njegov sin Helije (Sunce) imao isti epitet. Tako je Hiperion otac Sunca i Sunce samo Druga deca Titana Hiperiona su pored Helije bili Selena (Mesec) i Eos (Zora), sve troje bogovi koji ljudima donose svetlost Biblioteka Hinerion objavljuje knjige iz savremene grčke književnosti, prvenstveno 19. i 20. veka u srpskom prevodu.Zastupljeni su pisci raznih generacija i različitih poetičkih i estetičkih pravaca u poeziji, prozi, dramskoj književnosti i eseju.Uključene su i tematske i druge antologije i izbori, kao i istorija grčke književnosti i teorijsko-filozofski radovi.Knjige su snabdevene ili predgovorima naših grčkih autora, biobibliografskim i drugim prilozima. Sadržaj: Ksenija Maricki Gađanski: More kao sudbina Antologija Aleksandar Papadijamandi: Fokina tužbalica Andrea Karkavica: More Strati Mirivili: Zvezdana Ilija Venezi: Nema broda Tanasi Pecali-Diomidi: Majka . Petar Hari: Svetla na pučini Jani Mangli: Danguba Jorgo Teotoka: Putovanje na ostrvo Himere I. M. Panajotopulo: Udaljeno ostrvo Taso Atanasijadi: Morski hodočasnici Julija Ijatridi: Doček Galatija Sarandi: Grčko ostrvo Niko Atanasijadi: Morska kći Tome lovca na oktopode Eva Vlami: Pismo Kosta Asimakopulo: Poslednje deše Beleške o piscima mek povez, format 13 x 19,5 cm , ćirilica, 203 strane
Ivan Sergejevič Turgenjev Lovčevi zapisi Tvrdi povez Knjigu Lovčevi zapisi čini zbirka kratkih priča nastalih na osnovu piščevih iskustava tokom lova širom Rusije. Ovo je prvo delo koje mu je donelo svetsko piznanje, i predstavlja deo ruske realistične tradicije u kojoj je narator obično neutralni posmatrač likova koje poznaje. Priče oslikavaju život u ruralnim krajevima Rusije. Pisac se susreo sa zloupotrebom seljaka i nepravdom ruskog sistema koji ih sputava i ugnjetava. Njegovi portreti su ispunjeni dirljivim uvidom u živote kmetova i zemljoposednika, lekara i sudskih izvršitelja, zapostavljenih žena i usamljenih majki.
Gi de Mopasan Novele Meki povez Izdavač Izdavačka organizacija Rad Edicija Reč i misao Anri Rene Albert Gi de Mopasan, (1850-1893), bio je francuski realistički pisac. Pisao je pripovetke i romane koje odlikuje ekonomičan stil i veština kojom su zapleti u njima razrešavani. Njegov tutor i svojevrstan vodič u književnim počecima bio je Gistav Flober, u čijoj kući je susretao ruskog romanopisca Ivana Turgeneva, kao i Emila Zolu i druge predstavnike realizma. Roman Pjer i Žan mnogi smatraju njegovim najboljim romanom. Tokom života, kod Mopasana se razvila gotovo bolesna želja za samoćom i samoočuvanjem uz stalan strah od smrti te manija proganjanja zajedno sa simptomima sifilisa zarađenog u mladosti. Godine 1891. potpuno gubi razum, a umire dve godine kasnije jula 1893. mesec dana, pre svog 43. rođendana.
Jeres Nominalizma Muharem Bazdulj očuvana ocena 4 potpis pret. vlasnika Četrnaest novih priča Muharema Bazdulja sabranih u knjizi Jeres nominalizma sačinjavaju zavodljiv i osoben mozaik. Prva i poslednja priča u knjizi – Lara i Jeres nominalizma – pravi su „romani na dlanu“, dve proze što i dužinom i zamahom zapravo teže romanu kao protejskoj formi naše epohe. Svedene ipak na novelistički okvir, one gustinom i snagom daju savršen okvir za dvanaest kratkih priča između njih. Dve pomenute priče, osim obimom i privilegovanim mestom u knjizi (sam početak i sam kraj) ističu se takođe i svojim naslovima. Cela knjiga dobila je naslov po poslednjoj, a prvoj je (jeretički!) u naslovu (žensko) ime. Smeštene u našu savremenost, u samo srce „novog ljubavnog nereda“, priče iz ove knjige, pisane u prvom licu jednine, uz samo jedan izuzetak, prate živote koji su jednako određeni istorijsko-političkim neminovnostima kao i privatno-emotivnim izborima. Jezik njihovih pripovedača živ je, sočan, vešto stilizovan u naraciju što podseća na izgovorenu ispovest. U liričnosti njihovog tona često se ide do samog ruba sentimentalnosti, ali se taj rub ne prelazi, pošto se zna da, kao u stihu Toma Jorka, sentimentalnost uvek završava u brbljanju.
Књига Кад мртви прозборе се чита у једном даху, јер то је повест о тешкој и трагичној судбини Срба с Косова, Метохије, Црне Горе и Македоније, из пера класичног и јединог приповедача нашег тужног југа који је своје опредељење платио животом. Најбоље и најважније приповетке Григорија Божовића у једној књизи, у репрезентативном издању. Приређивач и аутор предговора: Милета Аћимовић Ивков Суздање са Домом културе „Стари Колашин” из Зубиног Потока Страна: 400
Sadržaj: -Zemlja -Mica -Karlovački doživljaj 1889 godine -Ni imena mu ne znam -U ohladnelome domu Negovana -`Gospodin Grof` -Greh -Perka Patkuša ili mosje de Riu naš budući neprijatelj -Prepelica u ruci -Moloh -Salašar -Jovanče -Maturantski sastanak -Naš učitelj četvrtog razreda ➣Prosveta, 1963., tvrdi povez, zaštitne papirne korice (oštećene), 298 strana, nepodvlačena, nema posvetu.
Ernest Hemingvej - U naše vreme: Doživljaji Nika Adamsa In our time (1944) / Ernest Hemingway [sa engleskog prevela Zorica Despić] Izdavač: Prosveta, 1966, Beograd Štampa: Beogradski grafički zavod Biblioteka: Prosveta, Kolo 4, knjiga 99 Broj stranica: 138 ćirilica, tvrde korice, 12cm x 19,5cm x 1,2cm težina 150 grama Stanje knjige: 3- požutela i potamnela sa žutim flekama, oštećen hrbat i iskrzane korice po rubovima, potpis na forzecu gore u uglu
Piter Keri - Egzotična zadovoljstva potpis, očuvana ocena 4 Piter Keri – najčuveniji australijski književnik svih vremena i jedan od najvećih pisaca današnjice – pripoveda nam snovidnim jezikom o svetu u kome živimo, o sudbini, slučajnosti, ljudskoj prirodi, totalitarnom društvu, sablasti neokolonijalnog kapitalizma, o ljubavi i smrti i ponovo ljubavi. Ova zbirka naučnofantastičnih priča zapravo je literarni prvenac pisca koji će postati savremeni klasik. U njoj se Keri bavi upravo obeležjima savremenog života: potrošnjom, otuđenošću, opsednutošću telom i telesnim, marketingom, profitom kao vrhunskim sistemom vrednosti... Već u ovom delu mladoga Kerija jasno je ocrtan njegov put među velikane svetske književnosti. Majstorski je obradio teme toliko stvarne da čitaoca pogađaju u samo središte njegovog bića.
IZABRANE ARGENTINSKE PRIPOVETKE izbor i predgovor: Horhe Luis Borhes - MALA BIBLIOTEKA SRPSKE KNJIŽEVNE ZADRUGE Tvrd povez, 287strana, izdavač: SRPSKA KNJIŽEVNA ZADRUGA - Beograd autori: Leopoldo Lugones - Eduardo Vilde - Esekijel Martines Estrada - Silvina Okampo - Santjago Dabove - Adolfo Bioj Kasares - Esteban Ečeveria - Manuel Muhika Lajnes - Hose Bjanko - Manuel Pejru
U DOBROM STANJU Geopoetika Beograd, 2006. godine, 212 strana. Knjiga pripovedaka britanskog pisca Džulijana Barnsa čitaocu nudi jedanaest priča o životnim završecima. Šarajući kroz vreme i prostor, od Rusije i Švedske XIX veka, preko Francuske ranog XX veka do savremene Britanije, Barns nam na sebi svojstven način duhovitog i veštog pripovedača govori o lepoti življenja koja nije uslovljena životnim dobom, o tome da je starost vidljiva samo spolja, govori nam o svođenju računa i poslednjim željama, o mladosti i sećanjima. Smenjivanjem narativnih postupaka i uz pomoć lepeze likova, pisac pokušava da nas uveri kako su strasti i čežnje snažniji i dublji što je čovek svesniji činjenice da se njegovo vreme bliži kraju. I nepogrešivo uspeva u tome. „On priča očaravajuće vešto, njegov smiren, intrigantan glas mami nas da zagazimo u minska polja emocionalnih razotkrivanja.` Dejli telegraf