Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
126-150 od 3615 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Text Oglasa Prodavac prihvata svu odgovrnost za ovaj predmet oglasavanja. IN predmet broj: 77633 Antminer s9, Bobcat miner, Antminer s19 ZA PRODAJU: Novi Bobcat 300 Miner Novi Antminer S9 Miner Novi Antminer S19 Miner Novi Antminer L3+ Miner Ako ste zainteresirani za kupnju? Molim vas da mi pošaljete poruku ispod: whatsapp // viber: +32460212360 whatsapp // viber 0032460212360
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Slikarstvo
Živojin Miškov ECCE SIGNUM 500 € Ulje na platnu 65 x 80 Delo sa svojstvima kulturnog dobra 1976. Kupi Prethodno delo Sledeće delo
u antologijskoj knjizi Srpska umetnost od XIX (19-og) do pocetka XX (20-og) veka, ciji je autor Slobodan Maldini Videti i primer procene cene rada slicnih dimenzija lista sa aukcije u prilogu. Marko MURAT Autoportret, rukopis (1933) mastilo na kartonu 9,3 x 14,2 cm signature, zapisi Marko Murat rođen je u Luki Šipanskoj 1864. godine. Umetničko obrazovanje stekao je na Akademiji u Minhenu. Godine 1898. učestvovao je u osnivanju Udruženja srpskih umetnika za plastične umetnosti i muziku u Beogradu. Bio je jedan od umetnika koji su 1900. predstavljali Srbiju na Svetskoj izložbi u Parizu. Bio je jedan od osnivača Lade 1904. i član istog društva do 1910. Do početka rata bio je član Medulića, društva srpsko-hrvatskih umetnika. U njegovom slikarskom opusu srećemo brojne pejzaže, među kojima dominiraju oni iz okoline Dubrovnika, zatim brojne portrete, ali je negovao i istorijsko slikarstvo. Марко Мурат Murat Marko.jpg Информације Датум рођења 30. децембар 1864. Место рођења Лука Шипанска (Аустроугарска) Датум смрти 14. октобар 1944. Место смрти Дубровник (Југославија) Дела Марко Мурат (Лука Шипанска поред Дубровника, 30. децембар 1864. – Дубровник, 14. октобар 1944) — српски сликар који је након студија у Минхену, радио у Београду, а затим се у Дубровнику посветио бризи о културним споменицима као конзерватор. Стварао је пејзаже (махом из околине Дубровника), портрете и историјске композиције. Његово најпознатије дело је велика историјска композиција „Улазак (Долазак) цара Душана у Дубровник“, за коју је добио бронзану плакету на светској изложби у Паризу 1900. године. Био је римокатоличке вероисповести Живот и дело „Долазак цара Душана у Дубровник“ „Дах дубровачког пролећа“ Основну школу и гимназију је 1883. године завршио у Дубровнику и после је три године студирао теологију у Задру. 1886. године је отишао на студиј у уметничкој академији у Минхену у Немачку и диплпмирао је 1893. године а затим путовао по Риму и Паризу. Од 1898. се настанио у Београду и ту предавао у Другој београдској гимназији и Уметничко-занатској школи, а једно време је био и предавач цртања краљевићу Александру Карађорђевићу. У склопу делегације која је представљала Краљевину Србију на Светској изложби у Паризу 1900. године, Марко Мурат се представио историјском композицијом „Улазак (Долазак) цара Душана у Дубровник“, за коју је награђен бронзаном плакетом. Поред њега, у делегацији је учествовао и Паја Јовановић са монументалном композицијом „Проглашење Душановог законика“, за коју је добио златну плакету. За време рата је био у Дубровнику и ту је хапшен и прогањан (као Србин, католичког верског опредељења) од аустријских власти. После рата је постао управник за надлештво уметности и споменике у Дубровнику. Био је један од првих импресиониста на словенском југу који је доследно радио у пленеру и тако израдио многе пејзаже из Дубровника и његове околине а радио је и историјске композиције као и портрете. Временом је његова палета постала затворенија и ликови пластичнији. Излагао је на свим значајнијим изложбама у Југославији у Београду и Загребу али и у иностранству у Софији, Минхену, Паризу, Риму, Бечу, Лондону итд.
MIA , snajka, MIA . the Empire strikes back ... Ko zna, mozda je ova slika bila u vlasnistvu americke CIA-e, ali se prodaje bez ikakvog dokazanog pravnog tereta. Stojan Milanov Praziluk ili beli luk ( ne zna se il` izviruje il` ono bas ubija - zdiba, pa stoga oprez ovo je mozda slika koja malo dismr ) sas paradajs i fenjerce, 1992 ulje na dasci, 25 x 20 cm potpisano dole levo Milanov Posveta iz 1992. godine na poledjini dela. tags oprez beli luk ce zasmrdi dete u majku
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Slikarstvo
Milan Vasiljević KONJIC 400 € Tempera 38 x 55 Delo sa svojstvima kulturnog dobra oko 1980. Kupi Prethodno delo Sledeće delo
Pogled na kapetan Misino zdanje, ulje na platnu naseg poznatog slikara dimenzije slike 18 x 23 cm, sa ramom 28 x 33,5 cm Jefta Perić (1895-1967), slikar i profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, značajan je predstavnik kolorističkog realizma u srpskoj i jugoslovenskoj umetnosti. Umetničko obrazovanje stekao je u Zagrebu, Minhenu i Parizu. U francuskoj prestonici je proveo dvanaest godina tokom kojih je uobličio slikarski izraz, a usavršio se i kao kopista i restaurator. U Parizu je upoznao i Pavla Beljanskog (1892–1965). Njihovo prijateljstvo je trajalo sve do smrti kolekcionara (1965), a bilo je naročito intenzivno od 1935. godine kada se Perić preselio u Beograd i dobio ovlašćenje od Beljanskog da bira i kupuje slike jugoslovenskih umetnika za njegovu zbirku. Zahvaljujući velikom znanju, skromnosti i spremnosti da pomogne drugima stekao je veliko poštovanje među kolegama. Bio je član ULUS-a i „Lade” i redovan učesnik na izložbama ovih udruženja. Samostalno je izlagao u Zagrebu 1927, i u Beogradu 1936, 1939. i 1951. godine. Pedagošku delatnost započeo je u Umetničkoj školi ULUS-a , a nastavio na Akademiji primenjenih umetnosti kao profesor crtanja. Najviše je slikao pejzaže, gradske predele, intimističke enterijere sa figurom, mrtve prirode i cveće, portrete i aktove..
očuvano kao na slikama veći format Ras je, kao ratno siroče, odrastao u domovima. U jednom sirotištu kod Kačareva, dok je izučavao limarski zanat, majstor je primetio da je `previše dobar za limara`. Studirao je u klasi profesora Mihajla Petrova. Veru Pavladoljsku, poemu Matije Bećkovića, objavio je kao luksuzno bibliofilsko izdanje, sa dvanaest grafika, ispisanu Rasovom ćirilicom. Svoju buduću suprugu Evu upoznao je u utorak, a venčali su se u nedelju. Ona će, sve do njegove prerane smrti, biti Rasov model i muza. Izloživši u izlogu nekadašnje galerije ULUS-a, u zgradi `Jugoeksporta`, živog petla sa natpisom `Gagarin u kosmos, a ja u lonac`, Ras je izveo prvi hepening u Beogradu. Taj umetnik raskošnih, renesansnih talenata, imao je, prema rečima njegovih brojnih prijatelja, rentegenski smisao da u ljudima prepozna talenat i natera ih da to i rade. Radomir Stević Ras (26 February 1931 – 22 November 1982)[1] was a Serbian painter, illustrator and designer. He was also founder and owner of a private theatre in the former Yugoslavia that exclusively presented work of domestic authors. Biography[edit] Ras was born in the village of Prekopuce (Toplica District). He was the third child of Borivoj and Kruna Stević. After completing his training in metal working (at various provincial towns in Serbia) he went to Belgrade to study at the Belgrade Academy of Art under Professor Mihajlo S. Petrov.[2] Works of Radomir Stević Ras are exhibited in the Gutenberg Museum in Mainz, Germany; The Russian Academy of Sciences, Moscow, Russia; Royal Library of Belgium, Brussels, Belgium; Fords Museum, San Francisco, USA and the National Museum of Serbia, Belgrade, Serbia. His most important works are: 1. Alphabet according to Ras.[3] 2 Illustrations for the following books `Blood that glows` by Branko Miljković, `Vera Pavldoljska` by Matija Bećković, `A letter to Haralamije` by Dositej Obradović, `The Beginning of the Revolt against Dahijas` by Filip Višnjić and `Serbia` by Oskar Davičo. 3. Eva za Sarojana (title of painting). Ras was married to Eva Ras (Serbian Actress, writer, and painter). Eva was his muse and model for many of his paintings. He was the father of writer and journalist Vuk Stević Ras (1957 - 2017)[4] and also of the youngest published Serbian writer Kruna Ras (1969 - 1993).[5] Ras died on 22 November 1982 in Belgrade. fazan fazani
ULJANA SLIKA (1977, 60 x 44,5 cm) KULTNOG AUTORA koja je bila izlagana u Galeriji ULUS-a i nalazi se na popisu izlozenih dela. TITKO CACE (Zagreb, 1946 - Beograd, 1985) westie zapadno skotski (zapadnoskotski) beli terijer ili maltezer ne mogu napraviti tacnu razliku izmedju ove dve pasmine. ali jedna se sigurno krije iza psa prikazanog na ovoj slici. west highland white Terrier, maltese, Maltichon
Budimir Buda Dimitrijevic (Beograd, 1971) Cuvar prolaza iz ciklusa Sveti ratnici 1914, 2014 mesana tehnika, akrilna boja, grafit, tusevi u boji, 29,4 x 21 cm potpisan, datiran, rad je izlagan na izlozbi Sveti ratnici 1914: Izložba crteža Budimira Dimitrijevića povodom 100-godišnjice Prvog svetskog rata Ova izložba je nastala iz želje da se u ovoj godini jubileja 100-godišnjice početka Prvog svetskog rata na simbolični i glorifikacioni način prikažu naši pomalo zaboravljeni heroji Velikog rata koji su zlatnim slovima ispisivali stranice naše istorije i omogučili produženje opstanka Srbije u tim teškim godinama ratnih iskušenja. Njima su pridodata krila u smislu povezivanja sa arhetipskim predstavama anđela čuvara i svetih ratnika sa akcentom na njihove likove. Ovi crteži su nastajali tokom cele 2014-te godine i rađeni su kombinovanom tehnikom olovke, akrilika kao i tuševa u boji na akvarel papiru i ukupno je urađeno 33 crteža u okviru celog ciklusa ,,Sveti ratnici 1914″.