Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
51-75 od 1763 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
„Aristotel je mislilac u kome je helenska filozofija dostigla najviši rascvat, jer je ceo helenski svet obuhvatio svojim političkim, i celu prirodu, svojim prirodnjačkim spisima.Aristotel se ne slaže s Platonovom teorijskom osudom dramskog pesništva, i njegov spis O pesničkoj umetnosti, ako se u njemu i ne spominje Platon, nije u stvari drugo nego dopunjavanje i ispravljanje Platonovog shvatanja dramskog stvaralaštva.Na Platonovu osudu umetnosti odgovorio je Aristotel svojim učenjem o katarsi, kao i celom svojom Poetikom, koja se može uzeti kao pritajen protest protiv idealističkog shvatanja njegova učitelja.Ovde su i začeci docnijih ideja o umetnosti kao specijalnoj vrsti mišljenja u slikama. Sve do današnjeg dana zadivljuju nas činjenice koje Aristotel daje u vidu obrazaca analize umetničkih dela.“ Miloš N. Đurić Prevod s originala, predgovor i objašnjenja Miloš N. Đurić
„Ovaj dijalog dobio je ime po gozbi koju je u svome domu priredio mladi tragički pesnik Agaton kad je, u tragičkom nadmetanju, god 416. o Lenejama, prvi put stekao pobedu svojom tetralogijom. Gozba predstavlja vrhunac umetničkog razvitka Platonove ličnosti, ona je njegovo najveće umetničko delo, u kome se udruživanjem dijalektike i mitskoga uobličavanja otkrivaju najdublja saznanja. Ona je ogledalo Platonove mnogostrane ličnosti, jer se u njoj nerazlučno udružuju dijalektičarska oštrina, prirodnjačka obdarednost posmatranja, besednička moć, pesnička mašta, misti carska snaga vizije..“Prevod s originala, pogovor i objašnjenja Miloš N. Đurić
Kratko, jasno, sveobuhvatno. Kada je počela ljubav antičkih mislilaca prema mudrosti, koju sada prepoznajemo kao filozofsku? Kako je ta tradicija nastala? Šta su antički filozofi mislili o sukobu razuma i emocija u čoveku? Ima li nekih tema koje su zaokupljale antičke filozofe a koje ne dotiču savremene? Šta možemo da naučimo iz razmišljanja antičkih filozofa? Kako se prihvatanje antičke filozofije menjalo tokom vremena? Da li je zapadna tradicija isticanja značaja razuma, nasleđena od antičke filozofije, umanjila uticaj drugih filozofskih tradicija na Zapadu? Početke antičke filozofije možemo da pratimo od šestog veka stare ere i ona traje sve do propasti Zapadnog rimskog carstva i pada Vizantijskog carstva. Autorka se usredsređuje na važne odlike ove filozofije, predstavlja debate vođene u antičko doba, obrađuje mnoštvo tema koje su pokretali tadašnji filozofi i stilove njihovih razmišljanja, izlažući osnovne principe antičke filozofije kao aktuelnu i živu misao koja i danas ima svoju vrednost. O seriji: Sažeti priručnici koje objavljuje Oxford University Press predstavljaju savršen način da se brzo upoznate s određenom temom. Vrhunski autori kombinuju činjenice, analize, perspektive i nove ideje tako da čitaoci lako mogu da steknu jasan uvid u ono što ih interesuje. Serija je poznata širom sveta i s razlogom uživa ogromnu popularnost. Format: 13x20 cm Broj strana: 184 Pismo: Latinica Povez: Mek
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac NIKOS PULANCAS Izdavač NOLIT – BEOGRAD Izdanje 1978 Povez MEKI Strana 379 Stanje Vrlo Dobro Edicija SAZVEŽĐA
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac MILAN DAMNJANOVIĆ Izdavač SVJETLOST – SARAJEVO Izdanje 1984 Povez TVRDI Strana 452 Stanje Dobro
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac LISJEN GOLDMAN Izdavač BIGZ – BEOGRAD Izdanje 1976 Povez MEKI Strana 127 Stanje Dobro Edicija FILOZOFSKA BIBLIOTEKA
Beograd 2009. Mek povez sa klapnama, ćirilica, 164 strane. Knjiga je nekorišćena (nova). U jednom prelomnom trenutku svoga života i rada, Bela Hamvaš (1897-1968) je izveo sopstvenu računicu: šta je hteo i šta je uradio. Račun je porazan i veličanstven: `Morao sam da naučim da svaka muka i nevolja, pad, lom, patnja pripada mojoj sudbini. Morao sam da saznam kako sam ranjen, i pobeđen sam. Nije mi bilo dopušteno da ustuknem. Nije mi bilo dopušteno da se prodam sreći. Na koncu sam počeo da uviđam smisao patnje.“ Delo je ostalo u rukopisu, objavljeno je tek 45 godina posle nastanka i 30 godina posle autorove smrti. Ali je Hamvaš i posle izvođenja ovoga računa nastavio da piše, tako je nastala druga polovina njegovog velikog opusa: eseji, studije, romani. Ispostaviće se da je on jedan od onih velikih stvaralaca čije delo ne zastareva, njegovo vreme tek dolazi, njegova misao će oploditi i osvestiti mnoge čitaoce i stvaraoce.Izuzetna je i veoma retka privilegija koju ima čitalac kada mu je omogućeno da se približi nepristupačnim dubinama jednog ovakvog stvaraoca i mislioca. Hamvaš za sebe tvrdi da je mađarski Hiperion koji je odricanjem i patnjom stigao do istine koju nudi narodu. Hiperion je zapravo sin boga Heliosa, Sunca, koji ljudima i zemlji šalje svetlost i toplotu; ali Hiperion nije samo rođen kao bog, nego je i titan koji je pobeđen u pobuni titana i koga Uran zatvara u podzemnu tamu. On je istovremeno trijumfalni bog i pobeđeni, patnički titan. Za njega ne može ni da postoji sreća u uobičajanom ljudskom smislu. Hamvaš je prevalio ogroman unutarnji put, ali i put realizacije, dok je stigao do ovakvih saznanja koja nam nudi. Izričito veli da bez stvaralaštva, dakle jedne vrste realizacije u književnom delu, ne bi mogao opstati. Ali i pored uzbudljivog sleda Hamvaševe misli, značajno je zapaziti s kolikom pažnjom i usredsređenošću pisac saopštava nizove pisama, pažljivo odabirajući i teme i njihov raspored. Težina misli i lakoća saopštavanja gotovo ljudski nesaopštljivih ideja dozirana je s takvom preciznošću da izaziva potrebu analize i saznavanja više nego ijedno drugo Hamvaševo delo.
Ogledi o sociologiji umjetnosti, Lucien Goldmann Zagreb 1987. Mek povez, 257 strana. Knjiga je veoma dobro / odlično očuvana. Sadržaj: Prcdgovor (Vjekoslav Mikecin) 1. Dijalektički materijalizam i povijest književnosti (prevela Divina Ježić) 2. Skriveni Bog (prevela Ana Buljan) Cjelina i dijelovi Tragična vizija: Bog Tragična vizija: svijet Tragična vizija : čovjek Vizija svijeta i društvene klase Tragična vizija u Racineovu kazalištu 3. Pojam značenjske strukture u povijesti kulture (prevela Ksenija Marković) 4. Geneza i struktura (prevela Ingrid Šafranek) 5. Estetika mladog Lukacsa (prevela Ana Buljan) 6. Uvod u sociologiju romana (prevela Avenka Zurić) 7. Genetičko-strukturalistička metoda u povijesti književnosti (prevela Ingrid Šafranek) 8. Međuzavisnost industrijskog društva i novih oblika kulturnog stvaralaštva (prevela Ana Buljan) 9. Genetov teatar. Pokušaj sociološke studije (prevela Ingrid Šafranek) 10. Pohvalnice III. Saint-Johna Persea (prevela Ingrid Šafranek) 11. O metodi proučavanja kulturnih i književnih tvorevina (prevela Ingrid Šafranek) 12. Subjekt kulturnog stvaranja (prevela Ana Buljan) Bibliografska napomena Kazalo imena