Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-125 od 1652 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Nietzscheova metafizika - Martin Heidegger Ecce homo: kako se biva što se jest - Friedrich Nietzsche Pabirci iz Nietzscheove ostavštine Priredio i preveo Šime Vranić Izdavač: Centar za kulturnu djelatnost SSO Zagreb Godina izdavanja: 1980 Broj strana: 350 Povez: MEK Format: 21 x 13 cm
Osvajanje Sreće Bertrand Rasl Minerva, Subotica 1982 g./188 str. ODLIČNO očuvana Knjiga se sastoji od dva dela: `Uzroci nesreće`i `Uzorci sreće`. Poglavlja prvog dela- Prvo poglavlje : Zbog čega su ljudi nesrećni? Drugo poglavlje : Bajronovska nesreća Treće poglavlje : Takmičenje Četvrto poglavlje : Dosada i uzbuđenje Peto poglavlje : Umor Šesto poglavlje : Zavist Sedmo poglavlje : Osećanje krivice Osmo poglavlje : Manija gonjenja Deveto poglavlje : Starah od tuđeg mišljenja Poglavlja drugod dela- Deseto poglavlje: Je li sreća još moguća ’ Jedanaesto poglavlje: Polet Dvanaesto poglavlje : Naklonost Trinaesto poglavlje : Porodica Četrnaesto poglavlje : Rad Petnaesto poglavlje : Bezlična interesovanja Šesnaesto poglavlje : Trud i rezignacija Sedamnaesto poglavlje : Srećan čovek
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac LEŠEK KOLAKOVSKI Izdavač BIGZ – BEOGRAD Izdanje 1990 Povez MEKI Strana 186 Stanje Dobro Edicija DŽEPNA KNJIGA
Osvajanje sreće Bertrand Rasel Izdavač - Minerva, Subotica Godina izdanja 1982. Povez - tvrd Knjiga je u solidnom stanju. Korice su malo oštećene. Bertrand Rasel (engl. Bertrand Russell; Trelek, 18. maj 1872 — Penhrindejdrajt, 2. februar 1970), bio je britanski filozof i matematičar, kao i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. godine. Sadržaj 1 Rasel kao filozof i logičar 2 Privatni život 3 Reference 4 Vidi još 5 Spoljašnje veze Rasel kao filozof i logičar U matematici je poznat po Raselovom paradoksu koji je ukazao na propuste u naivnom (neaksiomatskom) zasnivanju Kantorove teorije skupova. Privatni život Bertrand Artur Vilijam Rasel, 3. erl Rasel (engl. Bertrand Arthur William Russell, 3rd Earl Russell) rođen je 18. maja 1872. godine u plemićkoj porodici. Veoma rano je ostao bez roditelja, majka mu je umrla kada je imao 2 godine, a otac kada je imao 4. Ostali su on i njegov stariji brat Frenk (budući drugi Erl Rasel). O njima se brinuo njihov deda Erl Rasel (lord Džon Rasel) koji je bio predsednik britanske vlade 40-ih godina 19. veka, i baba, dedina žena iz drugog braka. Kum mu je bio filozof Džon Stjuart Mil. Rasel nije ispunio njihova očekivanja što se tiče ženidbe i decembra 1894. se oženio Amerikankom Alis Smit (engl. Alys Pearsall Smith). Alis je bila protestantkinja i to puritanskih shvatanja. Njihov brak je završen razvodom 1911. godine. Rasel nije bio uvek veran bračnom životu, poznate su bile dve ljubavne afere sa čuvenim damama od kojih je jedna bila glumica. Bertrand Rasel je studirao filozofiju i logiku na Univerzitetu Kembridž od 1890. godine. Postao je član Triniti koledža 1908, godine. 1920. je putovao u Rusiju i posle toga predavao u Pekingu filozofiju jednu godinu dana. 1921. kada je izgubio profesorski posao oženio se Dorom Rasel (rođenom Blek) i sa njom je imao sina Džona (John Conrad Russell, kasnije ga nasledio kao četvrti Erl Rasel) i ćerku Ketrin (Katharine Russell udata Tait). Rasel se u ovo vreme ispomagao tako što je pisao popularne knjige iz oblasti fizike, etike i obrazovanja za laike. Sa suprugom Dorom on je osnovao eksperimentalnu školu `Beacon Hill` (u prevodu „Svetionik na bregu“) 1927. godine.[1] Posle smrti starijeg brata, Rasel 1931. godine postaje treći Erl Rasel. Međutim on se veoma retko pozivao na ovu titulu. Supruga Dora ga je izneverila u preljubi sa jednim američkim novinarom i Rasel se 1936. oženio po treći put. Nova supruga mu se zvala Patriša, bila je oksfordski student i guvernanta Raselove dece 1930. godine. Sa njom je imao jednog sina po imenu Konrad. U proleće 1939. preselio se u Santa Barbaru i predavao na univerzitetu Kalifornija u Los Anđelesu. Bio je postavljen za profesora na Gradskom koledžu u Njujorku odmah posle toga, ali posle javnog negodovanja postavljenje je povučeno; njegovo radikalno mišljenje učinilo ga je moralno nepodobnim za predavača na ovom koledžu. U Britaniju se vratio 1944. i ponovo je predavao na Triniti koledžu. Godine 1952, u svojoj osamdesetoj godini, Rasel se ponovo razveo i oženio četvrti put suprugom Edit, sa kojom se poznavao još od 1925. godine. Bertrand Rasel je napisao tri toma svoje autobiografije krajem 1960-ih godina i preminuo je 2. februara 1970. u Velsu u svojoj 98. godini. Njegov pepeo je rasejan u planinama Velsa. Treba pomenuti i da je Rasel poznat kao osnivač i vođa poznatog „Prekog suda“ u kome su bili osuđivani svi zločini SAD u Vijetnamskom ratu tokom 50-ih i 60-ih godina dvadesetog veka. Titulu grofa od Bertranda Rasela nasledio je najpre njegov sin Džon Rasel (kao 4. Erl Rasel), a potom mlađi sin Konrad Rasel (kao 5. Erl Rasel). Konrad Rasel je izabran za naslednog plemića u britanskom Domu lordova, on je ugledni britanski naučnik.
U dobrom stanju Povez: meki sa klapnama Izdavač: Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb Godina izdanja: 1989. Obim: 150 Format: 20,5 x 12,5 Ovo je 19. knjiga Filozofskih istraživanja u izdanju Hrvatskog filozofskog društva iz Zagreba i obrađuje sljedeće teme: Kratak osvrt na smisao antičkog pojma `tehne`, Dimenzija povijesnosti, Na razini ontološki shvaćene predručnosti - Heideggerovo shvaćanje biti tehnike i dr.
Dosije, 2003. 60 strana. Odlično očuvana, nekorišćena. `Jedan od najznačajnijih pravnih i političkih mislilaca dvadesetog veka. Stavljanje u službu Trećeg rajha, osobito u godinama 1933–1936, bacilo je tešku senku na Šmita i njegovo delo, opterećujući do dana današnjeg raspravu o Šmitovoj pravnoj i političkoj misli koja se vodi širom sveta.Za našu sredinu svakako je zanimljiv, a u neku ruku i značajan, podatak iz Šmitovog života da se ženio dva puta – oba puta sa Srpkinjama (Pavla Dorotić, Duška Todorović). Među značajnim ljudima (pravnicima, filozofima, piscima) s kojima je Šmit bio u prepisci ili bliskim odnosima, nalazio se i Ivo Andrić, koga je visoko cenio.` Filozofija prava s
Nova knjiga Godina izdanja: 2019 Broj strana: 192 Povez: Mek Kratko, jasno, sveobuhvatno. Autor daje širok pregled mnogih oblasti filozofije i upućuje čitaoca u filozofiju izlaganjem konkretnih primera kroz analizu Platonovih, Hjumovih, Dekartovih, Darvinovih dela i tekstova budističkih i indijskih mislilaca. Podučava nas kako da čitamo i tumačimo filozofiju, a da ne pristanemo na to da samo ovladamo nekim opštim činjenicama. Razmatra filozofiju Istoka, evropsku tradiciju mišljenja, kao i smisao i značaj bavljenja filozofijom. Raspravlja o tome kako se filozofija koristi u interesu određenih grupa – sveštenstva, žena i političkih aktivista. U knjizi se dotiču važne teme iz oblasti etike, teorije saznanja i problemi sopstva i identiteta. Objašnjava se na koji način su različite oblasti filozofije povezane, te se istražuje i kontekst u kojem su se ljudi bavili i bave se filozofijom. „Ovaj sažeti priručnik pokazuje da je filozofija i te kako zadivljujuća disciplina, otvorena za svaku temu i diskusiju i puna iznenađenja. Malo koja knjiga može da joj parira kad je reč o podsticanju zanimanja za filozofiju.“ Philosopher’s MagazineO seriji: Sažeti priručnici koje objavljuje Oxford University Press predstavljaju savršen način da se brzo upoznate s određenom temom. Vrhunski autori kombinuju činjenice, analize, perspektive i nove ideje tako da čitaoci lako mogu da steknu jasan uvid u ono što ih interesuje. Serija je poznata širom sveta i s razlogom uživa ogromnu popularnost
Gennadij Mihajlovič Dobrov - Nauka o nauci Institut za naučno-tehničku dokumentaciju i informacije : Centar za proučavanje politike razvoja naučnog rada, Beograd, 1969 220 str. meki povez stanje: dobro, otpis iz biblioteke, Ex-library. Prevod dela: Nauka o nauke - Gennadij Mihajlovič Dobrov Nauka o nauci, 2 prevodilac Bravo Reuf FILOZOFIJA NAUKE
MARKSIZAM I TEORIJA ODRAZA: Lino Veljak Naslov Marksizam i teorija odraza : filozofijski temelji teorije odraza / Lino Veljak Vrsta građe knjiga Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.) Jezik hrvatski Godina 1979 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Naprijed, 1979 (Zagreb : `Ognjen Prica`) Fizički opis 217 str. ; 23 cm Zbirka Biblioteka Naprijed ISBN (Karton) Napomene Napomene uz svako poglavlje. Predmetne odrednice Marksizam -- Teorija odraza Ivice listova su malo požutele, ostalo je odlično očuvano. vd
PROBLEM ZNAČENJA NAUČNIH APSTRAKCIJA kod Filipa Franka Problem značenja naučnih apstrakcija kod Filipa Franka Konstantinović, Radoslav (Beograd: Institut društvenih nauka, 1966) 43.strane,veći format Knjiga u PERFEKTNOM stanju...... ---------------------------- D4
PRKOS: Prilog filozofiji srpske istorije Dušan Tešić Lužanski Str 467 Povez mek Stanje knjige dobro OSTALE MOJE AUKCIJE MOŽETE POGLEDATI PREKO LINKA http://www.kupindo.com/pretraga.php?Prodavac=rere&Grupa=1 Kupovinom više knjiga značajno štedite na poštarini. O knjizi
Knjiga je potpuno NOVA Izdavac Ukronija, broj strana 82, 21 cm Lucije Anej Seneka Mlađi jedan je od najznačajnijih predstavnika rimskog stoicizma.Rođen je u I. st. pr. Kr. u rimskoj Kordobi. Već od malih nogu pokazuje nadarenost. Pod uticajem svojih učitelja, poznatih stoika i pitagorejaca toga doba, stiče široko obrazovanje te postaje cenjeni govornik, filozof, pesnik. Uključuje se u politički život Rima i kao član senata dospeva na carski dvor. Uskoro pada u nemilost cara Klaudija te biva osuđen i prognan na Korziku.Seneka se u izgnanstvu ne predaje. Svoj život posvećuje učenju. U tom razdoblju piše neka od svojih najznačajnijih filozofskih dela. Nemamo mi malo vremena, već ga mnogo gubimo. Život je dovoljno dug i izdašan za ostvarenje najvećih dela,ako se sav pametno iskoristi. Međutim, ako protiče u rasipništvu i nonšalantnom ponašanju, i ne upotrebljava se ni za šta korisno, mi tek pod pretnjom krajnjeg časa, uviđamo da je prošao život, za koga nismo ni znali da se odvija. Tako stoje stvari: mi ne dobijamo kratak život, već ga sami skraćujemo: ne oskudevamo mi u njemu, već se njime rasipamo. ..
Knjiga je potpuno NOVA. Izdavac - Ukronija Broj strana - 152 12x21 Razmatranja o samom sebi je dnevnik Marka Aurelija, rimskog cara i poslednjeg velikog predstavnika stoičke filozofije, u kome je car naslikao intimnog sebe, kao onaj umetnik što potomstvu ostavlja svoj portret.