Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
126-150 od 1561 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Istražujući pitanje šta tačno dobre ljude čini dobrima, Protagora je možda i najpristupačniji od svih Platonovih dijaloga. U ovoj raspravi o relativizmu istine, smeštenoj u Periklovo zlatno doba, nailazimo na mladog Sokrata suprotstavljenog uvaženom sofisti Protagori, jednom od najzanimljivijih i najsimpatičnijih Sokratovih filozofskih protivnika. Njih dvojica istražuju značenje pravde, obrazovanja i hrabrosti. Suštinsko razmimoilaženje između Sokrata i sofista Platon vešto razotkriva skoro u dramskom maniru, pokazujući koliko su njihove paideie suštinski različite. Naime, po rečima Mihaila Đurića, Sokrat je, pošavši od nekih zajedničkih pretpostavki povezanih isto tako zajedničkim težnjama, „u isti mah ukinuo i ostvario njihov program”. Protagora je zanimljivo štivo koje čitaoci i mislioci hvale još od njegovog objavljivanja pre više od 2000 godina. Sa svojim bezvremenskim temama, ovaj tekst nudi dragocen uvid u ljudsku prirodu i ideje jednog od najvećih umova u istoriji.
Knjiga je dobro očuvana. ,,Tako je govorio Zaratustra je delo nastalo između 1883. i 1885., a koje govori o starom šamanu koji se spušta sa svoje planine među narod iz želje da nauči nešto od njih i da narodu podari svoje znanje. Prilikom spuštanja u selo nailazi na razne ljude od kojih doznaje njihove tajne. Zaratustra je zapravo u potrazi za čovekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumeju njegovu filozofiju i ismejavaju ga, međutim ima i onih koji mu se dive. „Zaratustra“ je nemačka verzija imena persijskog proroka Zoroastera (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroasterizma, koji je uticao na judaizam, a zatim i na hrišćanstvo. Dakle, knjiga ne prikazuje istorijskog Zaratustru, o kojem imamo vrlo malo podataka, već se koristi njegova mističnost stvarajući jednog ne-istorijskog Zaratustru, koji želi tradicionalni moral okrenuti naglavačke. Najslavniji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim čovekom i zatim se pita: „Da li je moguće da ljudi još ne znaju da je Bog mrtav?“ Zbog svojih razmatranja to je jedno od najpoznatijih filozofskih dela ovoga autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao Zaratustru i u vrhunce svetske književnosti.``
`Три студије написане су у разно време током последњих годину и по дана. Оне нису само унутрашње јединствене, већ се у њима понављају и развијају основне мисли у новој вези. `Размишљање о руској револуцији` и `Демократија, социјализам и теократија` написане су превасходно у критичкој форми и имају за циљ разоткривање негативних начела. Ново средњовековље је написано у позитивној форми и у тој студији ја покушавам да означим могуће путеве изласка из светске кризе. Моје мисли биће схваћене исправно само ако буду схваћене динамички. Свако статичко схватање биће увек лажно. Мене занима судбина људског друштва у његовој динамици.` 130 стр.
Moskovski dnevnik / Valter Benjamin Sarajevo 1986. Mek povez, 205 strana. Knjiga je odlično očuvana. K7 Autor je u Moskvu došao bez predrasuda, bez namjere da hvali ili da kudi. Iako mnogi njegovi dojmovi nisu povoljni, ipak bilanca njegova boravka nije negativna... U tom pogledu Benjaminov dnevnik usporediv je donekle s Krležinim „Izletom u Rusiju”, koji je napisan iste godine. Postoji niz kvaliteta koje ovaj dnevnik podižu na razmu književnog djela: oštrina zapažanja, umijeće da u zapis uđe intenzitet doživljenog trenutka, stvaranje atmosfere, stilska superiornost Benjaminova, Viktor Žmegač