ŠAHOVSKI INFORMATOR, BROJ 45, I - VI 1988, 455 STRANA, Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```⭐️ -----------------------

Beograd 1913. Tvrd povez, ćirilica, ilustrovano, XIII + 302 strane + 40 strana sa fotografijama + geografska karta u prilogu. Knjiga je, za godine, veoma dobro očuvana. D2 U ovoj knjizi dao sam geografski pregled o onim oblastima dosadašnje Stare Srbije i Makedonije koje sačinjavaju Novu Srbiju. Pokušao sam da tim pregledom dam što jasniju i što verniju „sliku o zemlji, njenim prirodnim osobinama, i o životu njena naroda. Da to postignem, nisam se ustavljao na samom opisu najvažnijih pojava, već sam pokušao da te pojave objasnim, i da ih grupišem po načinu njihova postanka. Po onom pravilu da je svaka stvar jasna po načinu svoga postanka i po istoriji svog razvića, ja sam u ovoj knjizi izradio kratku istoriju razvića onih morfoloških elemenata koji su najjače izraženi u prirodi zemljišta i njegovoj plastici. Izlaganjem te istorije ušao sam u oblast naučnih pitanja s kojima je naša čitalačka publika veoma malo poznata. Time sam se izložio opasnosti da mi se zameri što govorim o stvarima za koja jedan deo maše publike nema skoro nikakvog interesovanja. Ali ja sam polazio s gledišta da nijedna ovakva naučna oblast ne može biti važna samo po tome koliko je ovaj ili onaj deo publike shvata i uvažava, već po onim uticajima koje njeni razni objekti vrše na izvesnu zemlju i njeno stanovništvo. Zbog toga sam kod svake pojave nastajao da te uticaje naglasim, da ih po mogućstvu i objasnim, i za razumevanje široj publici učinim lakšim. Sadržaj: Opšti deo I Geografski položaj 1. Opšte osobine geografskog položaja 2. Veze sa susednim zemljama 3. Glavne saobraćajne linije 4. Najvažniji deo Nove Srbije. Balkansko jezgro II Oblici zemljišta I Osnovni i prvobitni oblici (Uticaji unutarnjih zemaljskih sila) II Razvitak oblika (Rad spoljnih sila) — Dejstvo jezerske vode 1. Egejsko jezero i njegovi uticaji 2. Rad tekućih voda a) Rečni i morski slivovi b) Nekoliko interesantnih pojava u rečnim dolinama v) Istorija razvitka rečnih dolina — a) Tragovi najstarijih rečnih dolina — b) Postanak Vardara i njegova rečnog sliva — v) Postanak nekih viših površi III Velika jezera u Novoj Srbiji — Njihove fizičke osobine 1. Ohridsko Jezero 2. Prespansko Jezero 3. Dojransko Jezero Posebni deo: Opis pojedinih oblasti i mesta I Gornje Povardarje Varoši Gornjeg Povardarja 1. Skoplje 2. Kumanovo 3. Veles 4. Štip 5. Kratovo 6. Kriva Palanka 7. Tetovo 8. Gostivar II Maleš s okolinom Kočana Radovišta . III Tikveška kotlina IV Morihovo V Đevđelijska kotlina i Bojmija VI Dojran i njegova kotlina VII Opšte osobine Južne Makedonije VIII Solun IX Zapadna Makedonija a) Brsjačka oblast 1. Bitolj- 2. Prilep 3. Ohrid 4. Struga 5. Kruševo b) Debar i njegova okolina v) Poreč, Kičevo i Kopač X Kosovska Stara Srbija a) Kosovo i Metohija b) Kosovo Polje v) Metohija s okolinom Prizrena g) Varoši Kosovske Stare Srbije Podrimsko-metohijske varoši 1. Prizren 2. Peć 3. Đakovica Kosovske železničke varoša Varoši zabačenog položaja Novo Brdo Tri najznačajnija spomenika stare srpske kulture XI. Stara Raška Važnije oblasti i predeli Varoši Stare Raške 1. Novi Pazar 2. Prijepolje 3. Berane 4. Sjenica 5. Nova Varoš 6. Pljevlje 7. Priboj

RIBLJI DOMAĆI KUVAR-Dušan Janićijević Slatkovodna, Morska riba, Glavonošci,Mekušci Izdavač : PKB Agroekonomik - Beograd ; 1990.god. Meki povez, 367 strana ,ilustrovana. Knjiga u ODLIČNOM stanju M

RATNI ZLOČINI NEMAČKIH OKUPATORA U JUGOSLAVIJI 1941-1945 Presude Jugoslovenskih vojnih sudova Dr jelena Đ.Lopičić-Jančić Muzej žrtava genocida Beograd,2010.god.,343.stane ---------------------------- Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```,najviša moguca ocena⭐️ ---------------------------- 1v

DELO Časopis april 1975. broj 4. MARKSIZAM Godina XXI Vidi sadrzaj Knjiga u PERFEKTNOM stanju -------------------------------- ter. stan

Poezija Nolita, 1928-1978. Delo : mesečni časopis za teoriju, kritiku i poeziju. , Milosav Mirković. Knjiga u PERFEKTNOM stanju -------------------------------- ter. stan

Tvrdi povez, 100 strana, kompletna ali slabije očuvana, težina 140 grama.

O hrvatskom državnom pravu Sava Bjelanović(autor) Izdavač: Alma, Beograd Govor zastupnika Save Bjelanovića u dalmatinskom saboru 1892. godine, 96 stranica + ILUSTRACIJE., ćirilica.../DRS 2009; Broširani povez; SAVA BJELANOVIĆ VOĐA DALMATINSKIH SRBA Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```⭐️ ----------------------- 1k

ATLAS O CRNjANSKOM Autori: ZAVOD ZA UDžBENIKE , ZUBANOVIĆ SLOBODAN Ovo, i po formi i po sadržaju, neobično delo pesnika Slobodana Zubanovića inspirisano je ne samo fotografijama Miloša Crnjanskog, već i onim koje ovaj naš pisac u raznim prilikama sam napravio. Koristeći književnu optiku Crnjanskog iz knjige Kod Hiperborejaca, Zubanović na osnovu fotografija koje je napravio sam Crnjanski, na esejistički način povlači linije povezanosti između pesnikovog života i dela. Sem fotografijama „Atlas“ je začinjen i pesmama i komentarima samog Crnjanskog. Ova knjiga predstavlja neočekivano i ni sa čim, do sada, uporedivo svedočenje o jednom od dva najveća srpska pisca. Ali, u isti mah ona pokazuje i pesnički senzibilitet samog autora, o čemu svedoči i način, na koji je literarno veoma smelo i uverljivo artikulisao jednu od svojih najvećih književnih inspiracija. Zato je „Atlas“svojevrstni prozno pesnički lament nad sudbinom našeg velikog pisca i njegovim vremenom. Knjiga je N O V A -------------------------- 1v

ŠAHOVSKI INFORMATOR-43,I-VI 1987 ŠAHOVSKI INFORMATOR, BTOJ 43, I - VI 1987, 451. STRANA,

ŠAHOVSKI INFORMATOR-42,VII-XII 1986 ŠAHOVSKI INFORMATOR, BROJ 42, VII - XII 1986, 449 STRANA,

Rasprava o Gatalici Petar Pijanović (autor) Izdavač: Književna opština Vršac Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Književna kritika Ostali naslovi iz oblasti: Istorija i teorija književnosti 2015; Broširani povez; ćirilica; 21 cm; 308 str.; Stanje knjige```10``` ------------------------- k

PROIZVODNJA KROMPIRA dipl inž Slobodan Glišić Ilustrovana,160.str., ZADRUGAR Knjiga u PERFEKTNOM stanju 1k

800 godina srpske medicine Pcinjski zbornik Srpsko lekarsko drustvo 2011. Mek povez, strana 422 Vrlo dobro ocuvano

Josip Juraj Štrosmajer, apostol jugoslovenske misli Vikor Novak SAVEZ SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE 1941.

Beograd 1939. stanje kao na slikama

MARIJA IVANIĆ ZUBIN VENAC L O M BEOGRAD 2OO1 47 kratkih priča, pre crtica - izvrsno !!!!!!!!!! Recimo, jedna od njih ..... GRB ` ... Četiri P, to je sve što treba Srbinu. Pljuge, piće, pare, pičke. I to ti je to. Onda smisle četiri S, kao pravoslavlje-svetosavlje, kad ono mućak ...` ` ... Srbi se isprečili na nekom intergalatičkom autoputu i mora da nestanu ... ` .......................................................... Na klapni slika i kratka biografija autorke !!! Tiraž /s a m o/ 250 !!!!!!!!! BROŠ LATINICA 86 STRANA ODLIČNO

SD `Radnički` 90 godina ( 1920 - 2010.) KORAK ISPRED SVAKOG VREMENA monografija KORAK ISPRED SVAKOG VREMENA Spotrsko duštvo `Radnički, 2010. 134 strane, A4 format. Autor i urednik Duško Antonić Radnički Beograd Svi sportovi vezani za RADNIČKI. Knjiga u ODLIČNOM stanju Sadržaj. 1g

MATEMATIKA DETERMINANTE - VEKTORI LINEARNO PROGRAMIRANJE KOMBINATORIKA - VEROVATNOĆA SKUPOVI - LOGIKA DIFERENCIJALNE JEDNAČINE AUTOR: VIDOSAVA ĆETKOVIĆ, ANTE VUČEMILOVIĆ IZDAVAČ: VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA, BEOGRAD GODINA IZDANJA: 1976. MEKE KORICE PISMO: LATINICA BROJ STRANA: 416 STR. STANJE KNJIGE VRLO DOBRO TROŠKOVE SLANJA SNOSI KUPAC LIČNO PREUZOMANJE MOGUĆE U CENTRU BEOGRADA K169G

Geca Kon 1939 god.,mek povez,96 str.,ilustrovano,odvojile se stranice od 19 do 30,sve korektno očuvano,lepo vidljivo i čitljivo. žan1 105g

Slobodan Jovanović korice odvojene

1932.

Učitelj talijanskog jezika, Izdanje srpske knjižare i štamparije Učiteljskog deoničarskog društva `Natošević`, u Novom Sadu 1914 godine Mek povez. Zadnja korica nedostaje. Prednja korica se odvojila od ostatka knjige. 64 strane H/KPO4

Bettina von Hutten - Sharrow Bernhard Tauchnitz, 1912 270 str. tvrdi povez stanje: dobro, potpis na prvoj strani. Collection of British Authors Bettina Riddle (February 14, 1874 – January 26, 1957), also known as Betsey Riddle, and later as Baroness von Hutten, was an American-born novelist, specializing in historical fiction. As an American in England during World War I, she was arrested and fined as an enemy alien, because she had a German ex-husband. Fiction

Odlično stanje PRAVOPISNI PRIRUČNIK SRPSKOGA ili HRVATSKOGA JEZIKA Vladimir Anić Josip Silić tvrdi povez, 707 stranica SNL Lber Školska knjiga 1987 Pravopis ili ortografija (grč. ὀρθογραφία [orthografía]), skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika. Pravopisi se uređuju prema raznim načelima. Ta se načela odnose na različite dijelove pisane prakse: jedna odlučuju o interpunkciji, druga o velikim i malim slovima, treća o rastavljenom i sastavljenom pisanju riječi, četvrta o pisanju izgovaranih glasova, i još neka. Najzanimljivija su i najvažnija ona četvrta, a prema njima se onda i klasificiraju pravopisi pojedinih jezika. Pravopisi konkretnih jezika gotovo nikada nisu uređeni po samo jednome takvu načelu, ali jedno uvijek prevladava i onda pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom načelu. Tako primjerice na slavenskome jugu u slovenskom i bugarskom jeziku prevladava morfonološko načelo, pa njihove pravopise nazivamo morfonološkima, a u srpskohrvatskom i makedonskom prevladava fonološko načelo, pa su njihovi odgovarajući pravopisi fonološki. Stoga ćemo prikazati razna pravopisna načela: Sadržaj 1 Tipovi pravopisa 1.1 Fonetski pravopis 1.2 Fonološki pravopis 1.3 Morfonološki pravopis 1.4 Etimološki (korijenski) pravopis 1.5 Historijski pravopis 1.6 Arbitrarni pravopis 1.7 Ideografski pravopis 2 Vidi još Tipovi pravopisa[uredi | uredi kod] Fonetski pravopis[uredi | uredi kod] Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se primjerice u hrvatskome morao posebnim slovima pisati glas n kakav je u sastanak (to je naš najčešći najobičniji n, kakav je npr. u dan, danas, noć), drugi glas n u genitivu sastanka (takav n imaju Englezi, pišu ga dvoslovom ng, što najčešće nije n + g), treći glas u sastančiti ako dobro izgovaramo č (takav n imaju indijski jezici), četvrti u anđeo (takav n imaju Rusi). Otkako se u čovječanstvu piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u sanskrtskome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u Europi latinski, pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti. Fonološki pravopis[uredi | uredi kod] Dok se u znanosti nije razlikovala fonetika od fonologije, pravopise uređene prema fonološkome načelu zvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika odredenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa n jednostavno glas n. Tako shvaćen glas zove se fonem i piše se u kosim zagradama (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo vrapca iako je nominativ vrabac, jer je glas p u vrapca za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao p u hropca prema nominativu hropac. Hrvatski je pravopis fonološki, iako u njemu ima i primjesa nekih drugih načela, o čemu poslije. Morfonološki pravopis[uredi | uredi kod] Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci za foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ vrabac, onda po tome načelu i u genitivu treba biti vrabca. Morfonološko su načelo u starijoj filologiji zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se s njima ne slažu. No to je posve drugačije, sljedeće načelo. Etimološki (korijenski) pravopis[uredi | uredi kod] Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je b u vrabca prema vrabac, t u svatba prema svatovi, d u sladka prema sladak, i slično. Ali ako neki Slaveni pišu oblike kakvi bi u hrvatskome bili *istba, *obći za izba, opći, onda za to nema uporišta u drugim riječima ili u oblicima, nego valja znati etimologiju, koja je vrlo specijalna i uska lingvistička disciplina. Etimološka je primjesa u ruskome pravopisu pisanje nastavaka -ogo, —ego (naše -oga, -ega), iako je izgovoru v umjesto g, a za pisanje g umjesto v nema u suvremenom ruskome nikakva razloga. Prema strogo etimološkom načelu mi bismo pisali dhor umjesto tvor. Historijski pravopis[uredi | uredi kod] Rusko pisanje —ogo, —ego umjesto -ovo, —evo može se objasniti ne samo etimološkim nego i petim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Tako bi se, da ostanemo na ruskome, poznato rusko zanemarivanje akanja na pismu moglo objasniti u nekim slučajevima morfonološki (primjerice pisanje voda umjesto izgovornoga vada zbog akuzativa vodu), ali ipak preteže historijsko načelo, jer ono objašnjava i one slučajeve gdje nema morfonološke podrške, pa za pisanje potok umjesto izgovornoga patok nema kriterija dostupnoga prosječnomu čovjeku. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi francuski pravopis — u njem se i danas veoma često piše kako se nekada davno izgovaralo. Tako se za “100” piše cent, a danas izgovara sa (a = nosni a). Arbitrarni pravopis[uredi | uredi kod] Šesto načelo nije u pravom smislu načelo — radi se o arbitrarnim propisima u nekim pravopisima, Tako se u španjolskome vokal i u riječima uvijek piše i ali kada je sam (tada služi kao veznik), piše se slovo y, koje inače predstavlja glas /j/. U ruskome pravopisu do 1918. pisao se vokal i latiničkim slovom i ispred vokala i ispred ruskoga slova za glas j, a u svim ostalim slučajevima normalnim ćiriličkim slovom и (uz jednu iznimku, o kojoj poslije). Ideografski pravopis[uredi | uredi kod] Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. Ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obradenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru. Tako se ruska riječ izgovarana m’ir pisala s ćiriličkim slovom и u značenju ‘mir’, a s latiničkim slovom i u značenju ‘svijet’. To je već spomenuta iznimka. Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima. Ali ta se tema ne iscrpljuje pravopisom (ortografijom), tu odlučuje i slovopis (grafija) pojedinoga jezika. Vidi još[uredi | uredi kod] grafologija lista pravopisa po jeziku srpskohrvatski pravopis paleografija pismo preskripcija i deskripcija