100 godina moderne umjetnosti u Dubrovniku od 20. srpnja do 10. listopada 1978. izdavač: Umjetnička galerija Dubrovnik urednik kataloga: Antun Karaman Knjiga u PERFEKTNOM stanju ------------------------------------- veći format. R1

Zagreb, 1943. meki povez, A4, 132. strane u dobrom stanju

Ima urednog podvlačenja plavom drvenom olovkom, nije tokom cele knjige i ne smeta korišćenju Čemu još filozofija izbor i pogovor Josip Brkić Izdavač: Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb 1982; Biblioteka Znaci Teodor Adorno Jirgen Habermas Hans Georg Gadamer Martin Hajdeger Luis Altiser Karl Jaspers Bertrand Rasel Maks Benze Rudolf Karnap Pol Riker Anri Lefevr Ernst Bloh Franc Bretano ... Moderna Postmoderna Filozofija? XX vek 20. veka Liotar Postmoderno stanje

Laguna, 2005. Tvrd povez, udžbenički četvrtasti format, 22 strane. Lepo očuvana, sem što je prvi list zacepljen 3 cm sa donje strane.

POLITIČKA BIBLIOTEKA (Sveska 41-50, Beograd, 1948-49, tvrd povez) 41-42. M. Milošević - O NOVOM SISTEMU SNABDEVANJA KOD NAS, s kratkim osvrtom na glavnije kapitalističke zemlje Zapadne Evrope (Beograd, 1948, 63 str.) 43. Veljko Vlahović - PLANOVI AMERIČKIH IMPERIJALISTA ZA SVETSKIM GOSPODSTVOM I OBNOVOM FAŠIZMA (Beograd, 1948, 21 str.) 44. L. Aleksejev - PRETSTOJEĆI IZBORI I BORBA IZMEĐU PROGRESIVNIH I REAKCIONARNIH SNAGA U SAD (Beograd, 1948, 24 str.) 45. M. Orlanović - BORBA NARODA BLISKOG ISTOKA PROTIV IMPERIJALIZMA (Beograd, 1948, 40 str.) 46. P. Stojanović - BORBE DEMOKRATSKIH SNAGA ITALIJE PROTIV REAKCIJE I IMPERIJALIZMA (Beograd, 1948, 45 str.) 47. G. Aleksandrov - BANKROTSTVO BURŽOASKE SOCIOLOGIJE (Beograd, 1948, 27 str.) 48. S. Poljanec - ZAPADNI IMPERIJALISTI I NEMAČKA (Beograd, 1948, 62 str.) 49. Mirko Milojković - BORBA ZA JEDINSTVO RADNIČKE KLASE U SVETU (Beograd, 1948, 71 str.) 50. S. Kavčić - AMERIČKI KAPITALIZAM I AMERIČKI NAČIN ŽIVOTA (Beograd, 1949, 48 str.)

Odlično očuvano! Autor - osoba Hitrec, Hrvoje Naslov Smogovci i strašni Bongo : romančić za djevojčice i dječake, njihovu stariju braću i sestre, te za nove i stare fosile / Hrvoje Hitrec Vrsta građe roman Jezik hrvatski Godina 1987 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : `August Cesarec`, 1987 Fizički opis 166 str. ; 19 cm (Karton) Smogovci su jedan od najuspjelijih humorističnih romana za djecu i mladež u povijesti hrvatske književnosti, a njihova je glasovitost s vremenom (zahvaljujući i televizijskoj seriji) poprimila gotovo legendarne razmjere. Smogovci i strašni Bongo drugi je roman u seriji knjiga o Smogovcima, koje opisuju dogodovštine obitelji Vragec i stanovnika zagrebačkog Naselka. Hrvoje Hitrec u ovom romanu nastavlja priču o ljubavi Dunje i Mazala, Dade i Marine, o smiješnim dogodovštinama simpatičnoga Nosonje, ali i o čudesnim sposobnostima maloga Bonga, sina Drageca Vrageca, genijalnoga mališana. U nizu komičnih situacija koje izazivaju neodoljiv smijeh, razvija se radnja knjige koja započinje ljetnom pustolovinom u ukletom dvorcu, gdje Vrageci i Nosonja zaustavljaju sitne lopove Crnoga Džeka i njegova priglupog pomoćnika Kumpića, a završava prvim rastankom Dunje i Mazala. U obilju humora postoji i dirljiva epizoda sa slijepom djevojčicom Lorom, kojoj Bongo vraća vid i zdravlje, te se rađa još jedna ljubav koja će vječno trajati. Jedan od pokretača radnje je i ujak Flek, koji se pokušao trajno useliti u kuću Vragecovih, ali mu to nije pošlo za rukom. Ovim je romanom H. Hitrec potvrdio uspjeh prvih Smogovaca i sebe kao pripovjedača bliskoga djeci i mladeži, koji su mu postali najvjernijom publikom. Vještim isprepletanjem iskustava tipičnih za „prozu u trapericama“, romana strave i znanstveno-fantastičnog romana, zanimljivim likovima, jezičnim bogatstvom i duhovitostima u pripovijedanju Hitrec je stvorio zanimljiv roman koji puna dva desetljeća oduševljava naraštaje čitatelja. Smogovci i strašni Bongo Hrvoje Hitrec na početku svog romana „Smogovci i strašno Bongo” objavljuje da je ovo „Romančić za djevojčice i dječake, njihovu stariju braću i sestre, te uza nove i stare fosile“. Roman „Smogovci i strašni Bongo“ prvenstveno je namijenjen mladima, ali nam sam autor piše da je ovo i roman za sve stare i nove fosile. Mogu ga čitati ljudi svih uzrasta, jer će se za svakog od njih nešto naći u ovom romanu. Ovo je drugi roman u serijalu o Smogovcima, pa se prirodno nastavlja na radnju iz prošlog romana. Kao i u prijašnjem romanu, upoznajemo grad Zagreb i kvart Naselak, gdje živi obitelj Vragecovih. Ovaj roman sastoji se od dvadeset dva kratka poglavlja, a započinje ljetnom pustolovinom u ukletom dvorcu Mrakovčan, u koji dolazi Nosonja s Mazalom i još nekoliko Vrageca. Nosonja i Vragecovi zaustavljaju Crnog Džeka i njegovog priglupog partnera Kumpića, koji su tamo ostavljali ukradene skupocjene slike iz galerija. Kao što sam naslov kaže, u ovom romanu dobro ćemo upoznati strašnog Bonga, za sada jedino dijete Drageca Vrageca i Sonje Vragec. Bongo ima čudesne sposobnosti i zaista jest pravi mali genijalac. Roman je pun komičnih situacija, koje izazivaju smijeh svih generacija. U obilju humora, naići ćemo i na jednu tužnu i jako dirljivu epizodu s djevojčicom Lorom, koja će imati sretan završetak. Srest ćemo i nekoliko ljubavnih parova: Dunju i Mazala, Dadu i Marinu, pa kasnije i Bonga i Loru. Jedan od pokretača radnje je zasigurno i ujak Flek, koji se pokušava trajno nastaniti u kući Vragecovih, ali mu to nikako ne uspijeva. Hrvoje Hitrec (Zagreb, 14. srpnja 1943.) suvremeni je hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, posebice poznat po brojnim knjigama za djecu i mladež. U romanima, pripovijetkama, dramskim i televizijskim ostvarenjima najčešće mu je mjesto zbivanja grad Zagreb. Prvi Hitrecov roman je Pustinjakov pupak, pa zatim Manijak i Ljubav na crnom baršunu. Najveću su popularnost, i opet u zagrebačkom ambijentu, doživjeli Hitrecovi Smogovci, saga o odrastanju djevojčica i dječaka, u pet knjiga. Po Smogovcima napravljena je najdulja serija u hrvatskoj povijesti s velikim uspjehom. Autor je i drugih romana, kako za djecu (Eko Eko, Humandel), tako i za odrasle (Ur, Pustinjakov pupak, Ljubavi na crnom baršunu, troknjižje Kolarovi koje prate sudbinu zagrebačke obitelji kroz cijelo 20. stoljeće). Jedan je od najistaknutijih ekologa u književnosti a njegova ekološka svijest najviše je izražena u knjigama za mladež kao što su: Eko Eko (1978), Smogovci i strašni Bongo (1987) te Zbogom Smogovci (1989). 2010-ih objavio je romanesknu trilogiju o hrvatskoj povijesti. Prvi je roman „Kolarovi“ o hrvatskoj političkoj povijesti 20. stoljeća. Slijedeći je „Što Bog dade i sreća junačka“ u kojem se bavio 19. stoljećem i banom Jelačićem. Treći roman iz tog ciklusa je „Špilberk“, gdje je zašao u 18. stoljeće, vrijeme baruna Trenka. Roman romansirano pripovijeda životopis baruna Trenku, vojnika, gospodina, kockara i junaka, najpopularnijeg ratnika tadašnje Europe, koji je preživio 102 dvoboja i 14 ranjavanja, ali ne i zatočeništvo u zloglasnom Špilberku, koji je druga strana medalje prosvijećenog apsolutizma. MG8 (N)

zadnje stranice izvitoperene od vlage nema mirisa i nisu slepljene

POLITIČKA BIBLIOTEKA (Sveska 31-40, Beograd, 1947-48, tvrd povez) 31. E. Šifrin - DEMOKRATSKE SNAGE ČILEA U BORBI PROTIV REAKCIJE (Beograd, 1947, 31 str.) 32. L. Zvonov - SOVJETSKA IDEOLOGIJA I NJENA PREIMUĆSTVA NAD BURŽOASKOM IDEOLOGIJOM (Beograd, 1947, 24 str.) 33. Mih. S. Petrović - VATIKAN I IMPERIJALISTIČKA POLITIKA ZAPADNE REAKCIJE (Beograd, 1947, 40 str.) 34. J. Mirov - KOMPARTIJE EVROPE ZA MIR, DEMOKRATIJU I NEZAVISNOST NARODA (Beograd, 1948, 24 str.) 35. Mih. S. Petrović - AUSTRIJSKO PITANE (Beograd, 1948, 40 str.) 36. St. Stojiljković - NOVA BUGARSKA NA PUTU DEMOKRATIJE (Beograd, 1948, 31 str.) 37. GEOPOLITIČKO `OBRAZLOŽENJE` AMERIČKOG EKSPANZIONIZMA (Beograd, 1948, 21 str.) 38. Milan Joka - VIJETNAM, DEMOKRATSKA REPUBLIKA U ISTOČNOJ AZIJI (Beograd, 1948, 39 str.) 39. Dr Milan Bartoš - NEMAČKE REPARACIJE POSLE DRUGOG SVETSKOG RATA (Beograd, 1948, 46 str.) 40. FALSIFIKATORI ISTORIJE: Istorisko obaveštenje (Beograd, 1948, 55 str.)

ALLAN & BARBARA PEASE Warum Manner immer SEX wollen ALLAN BARBARA PEASE Die Bestsellerautoren Allan und Barbara Pease zeigen: Nirgendwo ist der Unterschied zwischen den Geschlechtern so groß wie beim Sex und in der Liebe. Wie Sie trotzdem miteinander glücklich werden, zeigt Ihnen dieses Buch. Auf Basis neuester wissenschaftlicher Erkenntnisse erklären die Autoren: - woran genau man erkennt, dass man zueinander passt - warum Frauen oft lieber Schokolade mögen als Sex - warum Sex gut für die Gesundheit ist und vieles andere mehr. Mit zahlreichen Tipps, unterhaltsamen Fallbeispielen und dem großen Pease&Pease-Partner-Test Најпродаванијих аутора Аллан и Барбара Пеасе схов: Нигде је разлика међу половима је толико велика као у сексу и љубави. Као што сте задовољни ионако међусобно, показује ову књигу. На основу најновијих научних података, аутори објашњавају: - шта тачно мислиш схватите да одговара заједно - зашто жене често воле чоколаду љубав од секса - зашто је секс добар за здравље и још много тога. Са бројним саветима, забавних студија случаја и великог Пеасе & Пеасе партнер теста Gebundene Ausgabe: 336 Seiten Verlag: Ullstein Hardcover (4. November 2009) Sprache: Deutsch ISBN-10: 3550086849 ISBN-13: 978-3550086847 Originaltitel: Why Men Want Sex and Women Need Love ALAN I BARBARA PIZ Knjiga je na NEMAČKOM jeziku 44

oštećene korice i prva dva predlista na kojima ništa nije napisano što se i vidi knjiga dobra

odlična

Sveta Gora Aleksandar Deroko Izdavac: Heres, 1998. Tvrd povez, strana 61 plus table sa fotografijama Na ivicama korica par manjih ostecenja, unutrasnjost odlicna

Dejvid Badijel MALI DIREKTOR ,novo ➡️ ➡️ Izdavač: Propolis Books Žanr: Knjige za decu Najstroži direktor + najgori đak = haos u najavi! Drvengradsku školu posetiće školski inspektori. Ukoliko ocena škole ponovo bude nezadovoljavajuća, biće zatvorena. I tu postoji jedan ogroman problem: Roman Vlaš, najgori đak u školi. Autor je brojnih školskih smicalica, zbog kojih je prethodni direktor dao otkaz. U školu stiže novi direktor – gospodin Gvozdeni. On je toliko strog, da ga se čak i nastavnici plaše. Odjednom, pojaviće se niotkud misteriozna muzička kutija zbog koje će direktor i Roman zameniti tela. Školska pravila se menjaju ili ukidaju, a nova pravila postaju san svakog zločestog đaka. Drvengradska škola je u potpunom haosu. Knjiga je N O V A L3

ok

Knjiga je dobro očuvana. ,,Studija Zvezde supermarket kulture, s podnaslovom Medijske zvezde u potrošačkom društvu, analizira aktuelni sistem vrednosti građana Srbije, njihov odnos prema slavi i prema medijskim zvezdama. Centralno pitanje ove knjige jeste uticaj tabloidizacije medija na stvaranje vrednosti, kao i na odnos publike prema slavi i slavnima, s posebnim osvrtom na taj fenomen u specifičnim društvenim i kulturnim okolnostima današnje Srbije. Potreba da se postane slavan i živi životom zvezda naročito je svojstvena mladima i predstavlja primarni efekat hedonističke vrednosne orijentacije. Autorka ukazuje na neslavnu činjenicu da medijske zvezde predstavljaju ključne eksponente vrednosnih obrazaca u periodu tranzicije. Stoga je njeno interesovanje usmereno prevashodno na istraživanje da li i kako zvezde utiču na svakodnevni život publike.``

Odlično stanje Paor s bajonetom Zločin i kazna vojvođanskih folksdojčera Goran Babić Izdavač: Službeni glasnik, Beograd 2012; Detaljnije: mek povez, strana 96, 20cm Da je moja majka Lili 1941. ostala u Beogradu završila bi, sa žutom zvijezdom na prsima i leđima, na zemunskom Sajmištu i nikad me ne bi rodila. Goran Babić (Vis, 1944), pesnik, prozaista, dramaturg, novinar, konceptualni umetnik i društveno­politički radnik, školovao se u Mostaru, Metkoviću, Rijeci i Zagrebu, gde je 1968. diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Godine 1969. osniva Centar za društvene djelatnosti omladine RK SOH koji tada objavljuje niz knjiga mladih pisaca. Od 1973. bio je glavni urednik časopisa Oko namenjenog aktuelnostima iz umetnosti i kulture. U periodu od 1981. do 1985. godine Babić je bio zadužen za kulturu u Predsedništvu Socijalističkog saveza Republike Hrvatske. Početkom devedesetih seli se u Beograd, gde i danas živi i radi. Objavio je više od stotinu knjiga poezije, proze, dramskih tekstova, književne kritike, kao i angažovanih i polemičkih tekstova, a njegova poezija uvrštena je u mnoge domaće i strane antologije. Kako i sam kaže, njegove tri kćeri, unučad i praunuk jesu najvrednije što će ostati iza njega, a sebe vidi kao poslednjeg pisca velike jugoslovenske književnosti. Tags: Folksdojceri zločini u drugom svetskom ratu protiv Srba i Jevreja na jevrejima Srbima jevrejska stradanja jevreji

Ulozci za ravna stopala tabane broj 43 - 44

Kulturna i duhovna istorija Hercegovine Srpska proza danas Corovicevi susreti 2003. Tvrd povez, strana 776 Vrlo dobro ocuvana, na predlistu prethodnog vlasnika

PRAKTIKUM IZ VINOGRADARSTVA AUTOR: BRANISLAVA SIVČEV IZDAVAČ: POLJOPRIVREDNI FAKULTET, BEOGRAD GODINA IZDANJA: 2003. MEKE KORICE PISMO: LATINICA BROJ STRANA: 144 STR. STANJE KNJIGE VRLO DOBRO TROŠKOVE SLANJA SNOSI KUPAC LIČNO PREUZIMANJE MOGUĆE U CENTRU BEOGRADA K169G

STEVO Lukin LOPICIC ŠAKO iz CEKLINA Vojislav M. Lopicić Beograd 2007.posveta autora, Autorovo izdanje,Tvrd povez, 602 strane. Knjiga u PERFEKTNOM stanju M

Uspomene jednog vojnika Omar Bredli Vojnoizdavacki zavod / Vojno delo 1954. Tvrd povez, strana 755 Korice losije, unutrasnjost odlicna

21str;ilustr 29cm.Odlicno ocuvana,kao nova.

Odjeci prvog srpskog ustanka u Hercegovini Srpska proza danas Corovicevi susreti 2004. Tvrd povez, strana 510 vrlo dobro stanje, pecat bivseg vlasnika na predlistu

MATEMATIKA DETERMINANTE - VEKTORI LINEARNO PROGRAMIRANJE KOMBINATORIKA - VEROVATNOĆA SKUPOVI - LOGIKA DIFERENCIJALNE JEDNAČINE AUTOR: VIDOSAVA ĆETKOVIĆ, ANTE VUČEMILOVIĆ IZDAVAČ: VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA, BEOGRAD GODINA IZDANJA: 1976. MEKE KORICE PISMO: LATINICA BROJ STRANA: 416 STR. STANJE KNJIGE VRLO DOBRO TROŠKOVE SLANJA SNOSI KUPAC LIČNO PREUZOMANJE MOGUĆE U CENTRU BEOGRADA K169G

Odlično stanje PRAVOPISNI PRIRUČNIK SRPSKOGA ili HRVATSKOGA JEZIKA Vladimir Anić Josip Silić tvrdi povez, 707 stranica SNL Lber Školska knjiga 1987 Pravopis ili ortografija (grč. ὀρθογραφία [orthografía]), skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika. Pravopisi se uređuju prema raznim načelima. Ta se načela odnose na različite dijelove pisane prakse: jedna odlučuju o interpunkciji, druga o velikim i malim slovima, treća o rastavljenom i sastavljenom pisanju riječi, četvrta o pisanju izgovaranih glasova, i još neka. Najzanimljivija su i najvažnija ona četvrta, a prema njima se onda i klasificiraju pravopisi pojedinih jezika. Pravopisi konkretnih jezika gotovo nikada nisu uređeni po samo jednome takvu načelu, ali jedno uvijek prevladava i onda pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom načelu. Tako primjerice na slavenskome jugu u slovenskom i bugarskom jeziku prevladava morfonološko načelo, pa njihove pravopise nazivamo morfonološkima, a u srpskohrvatskom i makedonskom prevladava fonološko načelo, pa su njihovi odgovarajući pravopisi fonološki. Stoga ćemo prikazati razna pravopisna načela: Sadržaj 1 Tipovi pravopisa 1.1 Fonetski pravopis 1.2 Fonološki pravopis 1.3 Morfonološki pravopis 1.4 Etimološki (korijenski) pravopis 1.5 Historijski pravopis 1.6 Arbitrarni pravopis 1.7 Ideografski pravopis 2 Vidi još Tipovi pravopisa[uredi | uredi kod] Fonetski pravopis[uredi | uredi kod] Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se primjerice u hrvatskome morao posebnim slovima pisati glas n kakav je u sastanak (to je naš najčešći najobičniji n, kakav je npr. u dan, danas, noć), drugi glas n u genitivu sastanka (takav n imaju Englezi, pišu ga dvoslovom ng, što najčešće nije n + g), treći glas u sastančiti ako dobro izgovaramo č (takav n imaju indijski jezici), četvrti u anđeo (takav n imaju Rusi). Otkako se u čovječanstvu piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u sanskrtskome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u Europi latinski, pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti. Fonološki pravopis[uredi | uredi kod] Dok se u znanosti nije razlikovala fonetika od fonologije, pravopise uređene prema fonološkome načelu zvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika odredenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa n jednostavno glas n. Tako shvaćen glas zove se fonem i piše se u kosim zagradama (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo vrapca iako je nominativ vrabac, jer je glas p u vrapca za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao p u hropca prema nominativu hropac. Hrvatski je pravopis fonološki, iako u njemu ima i primjesa nekih drugih načela, o čemu poslije. Morfonološki pravopis[uredi | uredi kod] Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci za foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ vrabac, onda po tome načelu i u genitivu treba biti vrabca. Morfonološko su načelo u starijoj filologiji zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se s njima ne slažu. No to je posve drugačije, sljedeće načelo. Etimološki (korijenski) pravopis[uredi | uredi kod] Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je b u vrabca prema vrabac, t u svatba prema svatovi, d u sladka prema sladak, i slično. Ali ako neki Slaveni pišu oblike kakvi bi u hrvatskome bili *istba, *obći za izba, opći, onda za to nema uporišta u drugim riječima ili u oblicima, nego valja znati etimologiju, koja je vrlo specijalna i uska lingvistička disciplina. Etimološka je primjesa u ruskome pravopisu pisanje nastavaka -ogo, —ego (naše -oga, -ega), iako je izgovoru v umjesto g, a za pisanje g umjesto v nema u suvremenom ruskome nikakva razloga. Prema strogo etimološkom načelu mi bismo pisali dhor umjesto tvor. Historijski pravopis[uredi | uredi kod] Rusko pisanje —ogo, —ego umjesto -ovo, —evo može se objasniti ne samo etimološkim nego i petim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Tako bi se, da ostanemo na ruskome, poznato rusko zanemarivanje akanja na pismu moglo objasniti u nekim slučajevima morfonološki (primjerice pisanje voda umjesto izgovornoga vada zbog akuzativa vodu), ali ipak preteže historijsko načelo, jer ono objašnjava i one slučajeve gdje nema morfonološke podrške, pa za pisanje potok umjesto izgovornoga patok nema kriterija dostupnoga prosječnomu čovjeku. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi francuski pravopis — u njem se i danas veoma često piše kako se nekada davno izgovaralo. Tako se za “100” piše cent, a danas izgovara sa (a = nosni a). Arbitrarni pravopis[uredi | uredi kod] Šesto načelo nije u pravom smislu načelo — radi se o arbitrarnim propisima u nekim pravopisima, Tako se u španjolskome vokal i u riječima uvijek piše i ali kada je sam (tada služi kao veznik), piše se slovo y, koje inače predstavlja glas /j/. U ruskome pravopisu do 1918. pisao se vokal i latiničkim slovom i ispred vokala i ispred ruskoga slova za glas j, a u svim ostalim slučajevima normalnim ćiriličkim slovom и (uz jednu iznimku, o kojoj poslije). Ideografski pravopis[uredi | uredi kod] Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. Ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obradenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru. Tako se ruska riječ izgovarana m’ir pisala s ćiriličkim slovom и u značenju ‘mir’, a s latiničkim slovom i u značenju ‘svijet’. To je već spomenuta iznimka. Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima. Ali ta se tema ne iscrpljuje pravopisom (ortografijom), tu odlučuje i slovopis (grafija) pojedinoga jezika. Vidi još[uredi | uredi kod] grafologija lista pravopisa po jeziku srpskohrvatski pravopis paleografija pismo preskripcija i deskripcija