Zbirka pripovetki.

Odlomak: Prema DNK-genealogiji, srpski prostori na Balkanu predstavljaju ’’prapostojbinu Praslovena, Arijevaca, Indo-Evropljana’’. I odatle su, preko Ruske nizije, Prasloveni stigli do Indije, Irana, a jedan njihov krak i do Arabijskog poluostrva. I onu su u Indiju doneli svoj jezik. ’’Arijevski. Praslovenski, Sanskrt. Ili protosanskrt, ako hoćete’’; i to se dogodilo ’’pre 3.500-3.400, tj. 1.500-1.400 godina pre naše ere. U Indiji je (taj jezik) naporima velikog Paninija uglačan u sanskrt pre otprilike 2.400 godina, blizu početka naše ere... I sve ukazuje na to da nema ’’indoevropskih’’, ’’indoiranskih’’, ’’indogermanskih’’ jezika i da se ’’od Indije pa sve do Evrope pruža ista skupina jezika - arijevskih’’. I da je ’’vreme da filolozi-jezikoslovci zavedu kod sebe red. Mi ćemo im, stručnjaci za DNK-genealogiju, pomoći’’ (Kljosov).

Iz recenzije: ’’Godina je 1981., godina uličnih nereda i kraljevskog vjenčanja Charlesa i Diane. Na televiziji se prikazuju Majstori opasnosti. U trgovinama se prodaju čokoladice Curly Wurly. A u svemu tome svoje mjesto pokušava pronaći devetogodišnji Leon. Nakon što ih je socijalna služba oduzela majci, Leon i njegov mlađi brat Jake odlaze živjeti k udomiteljici Maureen. Maureen ih hrani i brine se o njima. Ima razbarušenu crvenu kosu i psuje sebi u bradu kad misli da je oni ne čuju. Tvrdi da će sve biti u redu. Ali hoće li zaista? I tko je bračni par koji potajno posjećuje malenog Jakea? Zovem se Leon snažna je priča o neraskidivoj bratskoj povezanosti, identitetu i prevladavanju nepodnošljivih gubitaka. Usred uličnog nasilja i uličnih zabava, Leon mora pronaći način da ponovno ujedini svoju obitelj.’’

Odlomak: Nakon prvog dela, u kome smo se, kroz 27 poglavlja, upoznali sa osnovnim elementima procene operativnog rizika, kao i prevencije i lečenja mogućih komplikacija povezanih sa tim rizicima, evo još 40 poglavlja, sistematizovanih po organskihm sistemima. Svako poglavlje odnosi se na neku bolest, poremećaj, povredu, i to sagledano iz dva ugla: kada se pacijent operiše upravo zbog te bolesti ili kada je to komorbiditet u nekoj drugoj grani hirurgije. Prikazani su svi najvažniji aspekti perioperativnog lečenja takvih pacijenata: properativna priprema, hirurgija, anestezija, postoperativno i intenzivno lečenje. Kao i u prvom delu, rukopis nije namenjen samo anesteziolozima i hirurzima, koji su neposredno i najviše involvirani u perioperativno lečenje, već širokom krugu zdravstvenih radnika koji su uključeni u lečenje ovih, posebno visoko rizičnih, pacijenata u bilo kom trenutku i segmentu. Imajući u vidu ovu potrebu/neophodnost multidisciplinarnog pristupa perioperativnom lečenju, u pisanju tekstova učestvovalo je preko 70 autora različitih medicinskih specijalnosti, najviše anesteziologa, ali i hirurga, internista, neurologa, pshijatara idr., sa idejom da se ova kompleksna i obimna materija približi čitaocima, u nadi da će to doprineti boljim ishodima lečenja pacijenata.

Hildebrantovi su tipična frenzenovska porodica, koja živi u Nju Prospektu, fikcionalnom gradu iz 70-ih godina prošlog veka – naizgled skladni, uzorni i funkcionalni, neodoljivo podsećaju na Probstove iz 27. grada, Lambertove iz Korekcija ili Berglundove iz Slobode. Međutim, kako smo već navikli, krhka fasada primerne američke porodice sa Srednjeg zapada postepeno puca otkrivajći sve slojeve i dubinu Frenzenovih junaka: Ras je otac, pastor i zaljubljenik u bluz i mladu Franses, Marion je gospođa koja predstavlja ideju topline i majčinstva, ali duboko u sebi nosi zakopane traume iz prošlosti, a deca Klem, Beki i Peri na sebi svojstven način prolaze kroz krizu vere i morala. Svaki od ovih likova nalazi se na svom religioznom, etičkom i egzistencijalnom raskršću. Na gotovo 600 stranica ovog epskog romana, čitalac prati uspone i padove Frenzenovih junaka koji prolaze kroz intimno preispitivanje i koloplet životnih potresa, dok se u pozadini odvija jedan od najvećih sukoba u istoriji Amerike: rat u Vijetnamu. Džonatan Frenzen (1959) – posle prva dva romana, 27. grad (1988) i Strong Motion (1992), stekao je svetsku slavu Korekcijama (2001),koje neki kritičari nazivaju i najznačajnijim romanom XXI veka.Narednom knjigom, Sloboda (2010),koju je publika iščekivala devet godina, samo je potvrdio svoj veliki talenat. Oba dela su ponela titulu „Velikog američkog romana”. Pjuriti (2015) je postigao podjednako veliki uspeh, ali izazvao i podeljena mišljenja: neki su skloni kritici, dok ga drugi smatraju možda i najboljim Frenzenovim romanom, ne ustručavajući se da ga nazovu i remek-delom. Raskršće je najnoviji Frenzenov roman koji kod nas izlazi samo mesec dana nakon premijernog izdanja u SAD.

Iz recenzije: ’’Po prvi put u istoriji srpskog izdavaštva je pripremljena kompletna i vrlo detaljna biografija kneza Miloša Obrenovića iz pera najvećeg poznavaoca lika i dela kneza Miloša, Radoša Ljušića. Monografija ima 923 strane. Izuzetan istorijski rukopis je obogaćen velikim brojem fotografija i ilustracija koje na još bolji način približavaju čitaocima temu monografije. Objavljivanjem monografije Knez Miloš 1783-1860/Državotvorni vladar popunjena je praznina u razumevanju i poznavanju naše prošlosti, o nastanku novovekovne Srbije i njenom najznamenitijem vladaru. Biografija kneza Miloša pisana je lakim i razumljivim jezikom i stilom sa upotrebom mnogih zaboravljenih naših reči i izraza, čime čitaoca vraća u davna prošla vremena ne samo tematikom već i opisom događaja.’’

Studija dr Bojana Bugarčića predstavlja jednu široko dizajniranu pravno-političku studiju sporova između Grčke i Turske, koji se prima facie tiču pomorskog razgraničenja u Egeju, složeno pitanje samo po sebi, mada ono uključuje ili generiše i niz drugih delikatnih pravno-političkih pitanja. Knjiga zadire neuobičajeno duboko u samu srž jednog posebnog odnosa. To je određeno i prirodom posebnog istorijskog neprijateljstva, Grčke i Turske, o čemu je dr Bojan Bugarčić pružio brojna objašnjenja, kako iz istorije, tako i opisima i prikazima savremene složenosti njihovog odnosa. Čini se da je najzanimljivija činjenica da se radi o dve članice Severnoatlanske zajednice. I to ne obične članice. Turska je više decenija bila okosnica SAD u vreme Hladnog rata, a Grčka, kao zemlja izvornog pravoslavlja, u mnogo čemu je pozapadnjačena u savremenom smislu i ima prošlost sa kojom se teško ko može meriti, helenističku kulturu koja je koren i stablo evropske civilizacije.

Zbirka novela. Reč izdavača: ’’U knjizi su objavljene novele: Samotni život tvoj, Suknja, Prah, Anđeo, Koštane zvijezde, Benito Floda von Reltih, Ruke i Zagrljaj. S obzirom na sadržaj, pomni i duhovni prikazi tipičnih koralnih ili komornih prizora iz života, podnebljem i mentalitetom određenih likova, vezanih za dalmatinsko i mediteransko, ustupaju mjesto marginalnom, iznimnomu, promatranomu u izmjenjenoj optici. Takvim se sadržajem već nagoviještena tema suparništva zaoštrava kao problem površinske razlike i potajnog identiteta ne samo među likovima nego i između glasa koji pripovijeda i pripovijednog lika.’’

Reč izdavača: ’’Legende o Kristu pričaju o događajima vezanim za Isusov život. Švedska nobelovka Selma Lagerlöf pisala ih je prema sjećanjima na bakine priče, ali i prema kazivanjima koja je čula za svojih putovanja po južnoj Italiji i Palestini, no u njih je unijela svoju dušu i svoju književnu vještinu. I u tome je njihova vrijednost. Legende o Kristu sadrže ove legende: Sveta noć, Carevo viđenje , Zdenac mudraca, Dječarac iz Betlehema, Bijeg u Egipat, U Nazaretu, U hramu, Rubac svete Veronike, Crvendać, Gospodin Bog i sveti Petar i Sveti plamen.’’

Iz recenzije: ’’Ljubavna priča u mreži diplomatske operative i mehanizama političkog djelovanja velikih imperija na izdisaju. Petar Revač je vojnički plaćenik, Lejla je kći bega Kopčića. U morlačkim krajevima, na uvijek opasnoj granici između Mletaka i Turaka, Revač iz turske službe bježi s Lejlom... Petar je prikazan kao neprilagođeni borac za tuđe granice i vlastite snove, a naglasak je upravo na vlastitim snovima: voljena Lejla, kuća na osami, stado ovaca, miran život stočara… Araličin je junak mitski borac za slobodu i mogućnost vlastita izbora te simbol otpora kolektivnoj agresiji.’’

Iz recenzije: ’’Ovo je priča o kepecu po rastu koji kepece po duši pretvara u veličine. Nakon što su nadobudni čuvari tekovina revolucije zabranili rad svim cirkusima u zemlji, Liliput, izdanak velike dinastije cirkuskih zabavljača, u slavnim godinama obnove zemlje i izgradnje socijalizma upoznaje Baru Klepetana, komunističkoga gorostasa koji, uspinjući se na ramena patuljaka, gradi svoj mali komunistički raj. Beskrajna preuzetnost primitivaca, opasnosti vlasti bez ikakve kontrole i beznadna sudbina malog čovjeka u vrtlogu zbivanja nakon svršetka Drugoga svjetskog rata okosnica je ovog istodobno duhovitoga i dirljivog romana. Majstorstvo kazivanja priče!’’

Iz recenzije: ’’Roman se sastoji od tri knjige, prva je svojevrstan pretisak Ljubavi na crnom baršunu s novim dodatkom o sudbini Kolarovih (i Hrvatske) za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, druga, s naslovom Ljubavi na crvenom baršunu, prati sudbu Kolarovih u razdoblju komunističke diktature, a treća, naslovljena In fine i praćena zgodnim i prigodnim stihom Frana Krste Frankopana, i jest ključ, odgovor na pitanje zašto se saga o Kolarovima rađala u fragmentima punih sedamnaest godina.’’

Podnaslov dela glasi: Sabrane pjesme / Memoarski zapisi.

Zbirka poezije obogaćena grafikama.

Sadrži: Pokojni Mattia Pascall, Njezin muž, Requiem aeternam dona eis domine, Sretnici, Putovanje, Patarenska hereza, Papirnati svijet, Tragedija jednog lika, Pero, Dašak, i esej Humorizam.

Podnaslov dela glasi: Pismo Danteu Alighieriju iz Bosne.

Reč izdavača: ’’Iako stvaralaštvo ovog nobelovca još nije zaokruženo, kritika je već suglasna u tome da je Limeni bubanj književnom snagom, ali i popularnošću u mnogim zemljama, u piščevu opusu ostao nenadmašen. Događaji u tom Grassovu pripovjednom prvijencu omeđeni su povijesnim datumima: prvi dio romana proteže radnju od doba oko prijeloma stoljeća do početka Drugoga svjetskog rata, drugi se zbiva za vrijeme rata, a treći obuhvaća prvo poslijeratno desetljeće u zapadnom dijelu Njemačke. Središnji lik romana je Oskar, dječak koji je prestao rasti u trećoj godini, i to vlastitom odlukom. Sa svojom bučnom igračkom, crveno-bijelo išaranim limenim bubnjem, lik je bez premca u književnoj povijesti, u pravom smislu literarni unikum i kuriozitet. Limeni bubanj je, nema sumnje, najljepši roman o 20. stoljeću.’’

Iz recenzije: ’’Obuhvaćajući dvije godine hrvatske povijesti, od 1669. do 1671., autorica u prvi plan svoga motrenja nije stavila povijesne događaje vezane za Zrinsko-frankopansku urotu i njezine glavne aktere već priču plete oko slabih junaka, običnih ljudi, bliskih urotnicima i njihovim obiteljima. Dakako, u središtu su romana i dvije strastvene ljubavne priče.’’

Poslednja knjiga trilogije Kronika o Jedinstvenoj. Nakon što je misteriozna bolest odnela živote milijardama ljudi, ljudska civilizacija je propala. Sada živimo u svetu magije. Fallon Swift, poznatija kao Jedinstvena, godine je provela usavršavajući svoju veštinu magije kako bi pomogla onima koji se nisu snašli u novom poretku. Međutim, ona je sada svesna da sama nikada neće moći da pobedi sile tame...

Reč izdavača: ’’Jedinstvena monografija kako po formatu tako i po sadržaju i načinu izrade. Zoran Velimanović je veliko ime srpskog slikarstva. Cilj ove fantastične knjige je bio da to i prikaže. Neizostavna literatura za sve poznavaoce i ljubitelje slikarstva.’’

Iz recenzije: ’’Sjene su opsežan povijesni roman, usporediv po opsegu s Krležinim Zastavama ili Gričkom vješticom Marije Jurić Zagorke. Po svemu drugome - različit. Pisan u epistolarnoj formi (autor piše pisma svojem prijatelju i dugogodišnjem uredniku Zlatku Crnkoviću) roman pokriva vrijeme od 4. do 11. kolovoza 1995., dakle od dana uoči završne operacije Oluja Domovinskog rata do dana kada je cijeli namjeravani teritorij oslobođen. Iz perspektive tih nekoliko dana, koji su vrhunac i sažetak dosadašnje hrvatske povijesti u cjelini, Aralica razvija razgranatu romanesknu strukturu čije korijenje seže u dubine 19. stoljeća a vršak u suvremenost, uz zloslutan nagovještaj budućih nevolja, a radnjom je zahvaćeno mnoštvo likova i događaja na pozornici od zavičajne Promine do cijele Hrvatske i zakulisnih poprišta svjetske politike. Žanrovska hibridnost, golemo kompozicijsko majstorstvo i zanimljiva autobiografska priča čine Sjene vrhunskim djelom hrvatske književnosti.’’

Iz recenzije: ’’U mržnji je skriven strah. Mržnja je osveta kukavice za pretrpljeni strah. Potresna priča o učiteljskoj školi i učeničkom domu u Kninu u vrijeme ideološkog terora komunističke vlasti nakon 1948. u svome središtu ima sudbinu učenika Martina Kujundžića i nakazni školski sustav u kojemu je naobrazba podvrgnuta efikasnom nadzoru represivnih organa vlasti, koji diktate nazivaju demokracijom, a zastrašenost i slobodom. Priča o vremenu u kojoj je laž bila posvećena istina. U tu se istinu nije smjelo posumnjati...’’

Iz recenzije: ’’U ovoj knjizi Daniel Miščin na intelektualno uzbudljiv način pristupa Kranjčevićevoj korespondenciji, točnije, pjesnikovu dopisivanju sa suprugom Elom. Riječ je o velikom korpusu koji obuhvaća 567 pisama pisanih u različitim prigodama i u različitim okolnostima. U našoj znanosti o književnosti teško se sjetiti primjera da je korespondencija nekoga pisca našla tako pomna čitača i interpreta. Velika Miščinova studija, uz epistole Silvija i Ele, pokazala je stvarne domašaje susretničkog mišljenja – stoljetna je udaljenost premoštena, a Kranjčević ne egzistira kao okamenjeni klasik i strano nam biće. Janko Polić Kamov napisao je u povodu Kranjčevićeve smrti: »Pjesnik koji nam je bio bliži od najbližih, intimniji no što smo mi sami sa sobom, umrije, a da ne saznasmo kako hoda, puši, jede… Pa ne znamo ni što je pušio, ni da li je uopće pušio. Tko će nam to reći? Osjećamo toliku potrebu znati mu svaki kret, naviku, manu…« Kamovljeva pitanja, puna radoznale prisnosti i topline, u ovoj su knjizi dobrim dijelom dobila odgovore.’’