Zbirka studija, rasprava i eseja. Iz recenzije: ’’Hrvatski petrarkizam Rafe Bogišića opsežno je znanstveno književno-teorijsko i književno-povijesno djelo, dosad svakako najtemeljitiji i najpouzdaniji pogled na taj važan dio povijesti hrvatske književnosti. U ovoj monografiji akademik Rafo Bogišić pokazuje da hrvatski petrarkisti nisu bili samo vješti stihotvorci ili obični imitatori onodobnih talijanskih pjesnika, kao što se to tvrdilo - i nažalost još uvijek tvrdi - u nekim krugovima talijanskih slavista, već izvorni pjesnici koji su kreativno obogaćivali petrarkizam kao pjesničku koncepciju i stil, pa su, dakle, ostvarili specifični hrvatski petrarkizam, po čemu i zaslužuju istaknuto mjesto u povijesti hrvatske književnosti.’’

Reč izdavača: ’’Nobelova nagrada za književnost 1964. "Mučnina", prvi roman mladoga Jean-Paula Sartrea i "Riječi", autobiografija koju je napisao s pedeset devet godina, nešto prije no što je 1964. odbio primiti Nobelovu nagradu za književnost, na najbolji način daju presjek umjetničkoga života tog filozofa, romanopisca i dramaturga koji je obilježio literarno stvaralaštvo 20. stoljeća. "Mučnina" je napisana u obliku dnevnika glavnoga lika Antoinea Roquentina, u kojemu on neumorno i bespoštedno analizira vlastitu svijest te postupno dolazi do spoznaje o besmislenosti postojanja, a ta istina junaka pogađa i fiziološki, izazivajući u njemu mučninu. To se iznimno djelo smatra paradigmom egzistencijalističkog romana, a utjecaj koji je Sartre imao na cjelokupnu svjetsku književnost uspoređuje se s utjecajima "Patnji mladoga Werthera" J. W. Goethea i romana "Put k Swannu" Marcela Prousta. Poznatu autobiografiju francuskog pisca u kojoj on oslikava svoje djetinjstvo često uspoređuju s Rousseauovim "Ispovijestima". Sartre, koji je rano ostao bez oca, od malih je nogu bio zaljubljen u pisanu riječ i radije je vrijeme provodio u djedovoj bogatoj biblioteci nego u igri sa svojim vršnjacima. "Riječi" su remek-djelo samoanalize, koja kao rezultat donosi spoj nježnosti, parodije i autoironije, što proizlazi iz dvostruke perspektive bivšeg djeteta prikazanog očima kritičkog naratora. Uz roman "Mučnina" i autobiografiju "Riječi", u knjizi je objavljena Sartreova izjava o odbijanju Nobelove nagrade 1964. te eseji Ingrid Šafranek.’’

Iz recenzije: ’’J. J. Rousseaua, francuskog romanopisca, političko-društvenog teoretičara i filozofa 20. stoljeće doživljava prije svega kao humanista i mislioca zaokupljenog razmišljanjem o čovjekovoj sudbini. Po tomu se njegova misao može svesti na tri postulata: autonomiju Pojedinca, nepovredivost Drugoga i univerzalnost Čovječanstva. Ispovijesti su vrhunac Rousseauova književnog stvaralaštva i pripadaju remek-djelima svjetske književnosti. Ta autobiografija, jedinstvena po svojoj iskrenosti i silini subjektivnog iskaza, istodobno je i najznačajnije djelo u povijesti autobiografije na Zapadu.’’

Iz recenzije: ’’Znanstveno relevantna, kritična i provokativna knjiga koju će objeručke dočekati akademska zajednica, ali i svi čitatelji za­interesirani za integralnu kulturnu povijest u kojoj je autor našao mjesta i za glazbu, strip, reklamu, fotografiju, politiku, ekonomiju, vizualne umjetnosti. Slijedeći dekadno načelo prikazivanja, Bagić je u četiri poglavlja nastojao upozoriti na događajna, politička, kulturološka i poetička čvorišta svakoga desetljeća te posredno ili izravno uputiti na suglasja i paradokse koji su obilježili čitavo razdoblje. Uvod u suvremenu hrvatsku književnost Krešimira Bagića nominalno obuhvaća četiri desetljeća hrvatske književne i kulturne povijesti, počevši od 1970. do zaključno 2010. godine. Do sada je spomenuto razdoblje u horizont domaće znanosti o književnosti uglavnom ušlo preko pojedinih žanrova i problema, ali rijetko se tko upuštao u integralni pogled od skoro pola stoljeća duge povijesti koja se opasno približava tekućoj sadašnjosti. Tog nimalo lakog zadatka prihvatio se Krešimir Bagić u svojoj sintezi razdoblja poznatog po najvećim, najbržim i najtemeljitijim društvenim, gospodarskim i kulturnim promjenama u zabilježenoj povijesti koje su bile isto onoliko nepovratne koliko su bile duboke i, štoviše, još se nastavljaju.’’

Odlomak: Premda su u rat u Bosni i Hercegovini 1992. – 1995. bili umiješani brojni strani akteri, prema znanstvenim mjerilima to je primarno bio građanski rat – nasilan sukob pripadnika triju konstitutivnih naroda, Srba, Bošnjaka i Hrvata, za teritorij, uređenje i identitet države. Obrasci proizvodnje i novačenja političkih neprijatelja pokazuju da je sukob u Bosni i Hercegovini, kao i u ostalima građanskim ratovima, primarno bio „rat znanaca, a ne rat stranaca”. Djelomice su posrijedi bili konkretni znanci – članovi vlastitih obitelji, drugovi iz škole i s fakulteta, kolege s posla, susjedi, prijatelji, a djelomice figurativni znanci koji su dijelili jednaka ili slična iskustva života u istoj zemlji. Žrtve su među mučiteljima prepoznavali svoje školske učitelje i svoje učenike, prodavače i kupce s tržnica i iz trgovina, gostioničare i goste, vozače i putnike komunalnih autobusa, poslovođe i radnike iz tvornica, prve susjede i školske prijatelje svoje djece. To je rat učinilo gorim nego da je zemlja napadnuta izvana, jer unutarnji sukob ne razara samo političke i društvene institucije nego uništava sâmo tkivo društva, a to su odnosi među ljudima.

Odlomak: Nakon prvog dela, u kome smo se, kroz 27 poglavlja, upoznali sa osnovnim elementima procene operativnog rizika, kao i prevencije i lečenja mogućih komplikacija povezanih sa tim rizicima, evo još 40 poglavlja, sistematizovanih po organskihm sistemima. Svako poglavlje odnosi se na neku bolest, poremećaj, povredu, i to sagledano iz dva ugla: kada se pacijent operiše upravo zbog te bolesti ili kada je to komorbiditet u nekoj drugoj grani hirurgije. Prikazani su svi najvažniji aspekti perioperativnog lečenja takvih pacijenata: properativna priprema, hirurgija, anestezija, postoperativno i intenzivno lečenje. Kao i u prvom delu, rukopis nije namenjen samo anesteziolozima i hirurzima, koji su neposredno i najviše involvirani u perioperativno lečenje, već širokom krugu zdravstvenih radnika koji su uključeni u lečenje ovih, posebno visoko rizičnih, pacijenata u bilo kom trenutku i segmentu. Imajući u vidu ovu potrebu/neophodnost multidisciplinarnog pristupa perioperativnom lečenju, u pisanju tekstova učestvovalo je preko 70 autora različitih medicinskih specijalnosti, najviše anesteziologa, ali i hirurga, internista, neurologa, pshijatara idr., sa idejom da se ova kompleksna i obimna materija približi čitaocima, u nadi da će to doprineti boljim ishodima lečenja pacijenata.

Iz recenzije: ’’Ovo je priča o kepecu po rastu koji kepece po duši pretvara u veličine. Nakon što su nadobudni čuvari tekovina revolucije zabranili rad svim cirkusima u zemlji, Liliput, izdanak velike dinastije cirkuskih zabavljača, u slavnim godinama obnove zemlje i izgradnje socijalizma upoznaje Baru Klepetana, komunističkoga gorostasa koji, uspinjući se na ramena patuljaka, gradi svoj mali komunistički raj. Beskrajna preuzetnost primitivaca, opasnosti vlasti bez ikakve kontrole i beznadna sudbina malog čovjeka u vrtlogu zbivanja nakon svršetka Drugoga svjetskog rata okosnica je ovog istodobno duhovitoga i dirljivog romana. Majstorstvo kazivanja priče!’’

Zbirka poezije obogaćena grafikama.

Sadrži: Pokojni Mattia Pascall, Njezin muž, Requiem aeternam dona eis domine, Sretnici, Putovanje, Patarenska hereza, Papirnati svijet, Tragedija jednog lika, Pero, Dašak, i esej Humorizam.

Reč izdavača: ’’Uz T. S. Eliota, William Butler Yeats, najveći irski pjesnik 20. stoljeća, smatra se najznačajnijim predstavnikom modernizma u stvaralaštvu na engleskom jeziku. Taj pjesnik osebujnoga poetskog stila snažno je utjecao na svoje suvremenike, ali i na mlađe pjesnike kao što su Auden i Spender. Nažalost, u nas dosad nije bio sustavnije prevođen pa je stoga i slabije poznat. U ovom izdanju izbora iz autorova opusa donosimo reprezentativan izbor njegovih pjesama, drama i eseja, uglavnom prvi put prevedenih na hrvatski jezik. U knjizi su uvrštene pjesme iz autorovih najpoznatijih pjesničkih zbirki (Raskrižja, Ruža, Vjetar u trstiku, Zelene kacige i druge pjesme, Odgovornosti, Divlji labudovi na imanju Coole, Michael Robartes i plesačica, Toranj i Posljednje pjesme) u prijevodu Božice Jelušić, Nikice Petraka, Antuna Šoljana i Ivana Slamniga, poetske drame Grofica Cathleen, Na obali Bailea, Emerina jedina ljubomora (u prijevodu Nikice Petraka), Cathleen od Hoolihana (u prijevodu Mije Pervan) te eseji Simbolizam poezije i Irski dramski pokret (u prijevodu Nade Šoljan). Cjelovitom uvidu u Yeatsov poetski opus pridonjet će i iscrpni komentar te informativni pogovor Ljiljane Ine Gjurgjan Kako razaznati ples od plesod plresača.’’

Iz recenzije: ’’Najpoznatije djelo Hermanna Brocha dočarava posljednjih osamnaest sati života velikoga rimskog pjesnika Vergilija, koji u svojim posljednjim trenucima, u formi unutarnjeg monologa, razmišlja o smislu života i umjetnosti te želi spaliti svoj monumentalni ep Eneidu. Ispisana bogatim pjesničkim jezikom i ritmiziranim rečenicama, u koje su nerijetko "potajice" utkani stihovi Eneide, Vergilijeva smrt svojevrsna je lirska poema u prozi, ali i povijesni roman koji izvrsno oživotvoruje duh i atmosferu antičkih rimskih vremena.’’

Odlomak: Tema ove interdisciplinarne studije su mjesta Sv. Rok i Lovinac u Lici sagledana iz perspektive kulture sjećanja u kojoj važnu ulogu imaju mjesta sjećanja. Pritom je ovdje riječ o konceptu društvenog sjećanja utemeljenog na svakodnevnoj komunikaciji i interakciji članova obitelji, međugeneracijskom sjećanju, a njezin sadržaj sastoji se od povijesnoga iskustva suvremenika i izražava se u ograničenom vremenskom razdoblju od osamdeset do sto godina, razdoblju koje obuhvaća tri do četiri generacije. Ova studija slučaja posvećena je građanskim obiteljima u dugom razdoblju od 1870-ih do 1939., uvažavajući pritom činjenicu da 1918. ne označava prekid. Razdoblje nakon završetka Velikog rata govori u prilog kontinuitetu života na periferiji nekadašnje Habsburške Monarhije, bogatstva kulturnoga života od prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, procesima izravnih transfera, kasnijim odjecima MOnarhije, ali i razvoju autohtone kulture na koju djeluju modernizacijski procesi.

Reč urednika: Polazeći od temeljnog stava da književnost omogućava spoznaju nas samih i svijeta oko nas, pitali smo se kako preko književnih djela pristupiti nezaobilaznim problemima današnjeg vremena kao i specifičnim pitanjima naše vlastite regije. Rezultat je ’’Zajednička čitaonica’’ kao poticaj za individualna čitanja i javnu diskusiju na osnovi tekstova pisaca i spisateljica koji su pisali ili pišu na bilo kojoj od ravnopravnih varijanti zajedničkog jezika i bez obzira na to jesu li ga nazivali ili ga nazivaju bosanskim, crnogorskim, hrvatskim ili srpskim, ili za njega upotrebljavaju ili su upotrebljavali neki drugi naziv. Njihov rad stvorio je i stvara zajedničku riznicu u koju je pristup moguć bez jezičnih poteškoća i prevođenja i koja ostaje otvorena svima neovisno o političkim promjenama unutar samoga geografskog prostora koji je obuhvaćen zajedničkim jezikom. U toj riznici pronalazimo i iznova promišljamo nezaobilazne tekstove na otvorene dileme današnjice, a te radove, iz bliske ili dalje prošlosti, prate odgovori suvremenih autorica i autora. Na taj način ’’Zajednička čitaonica’’ ujedno postaje i pojmovnik koji nam omogućava ne samo lakše snalaženje u susretu s aktualnim pojavama već i vrhunski književni užitak.

Podnaslov dela glasi: Crteži iz blokova 2011. - 2021.

Iz recenzije: ’’U ovoj veličanstvenoj Globalnoj istoriji 19. veka Jirgen Osterhamel znalački, dinamično i višeslojno pripoveda o svetu koji se našao na prekretnici. Njegov duboko utemeljen portret te fascinantne epohe nastao je iz bogatog materijala i mnoštva različitih perspektiva. Osterhamel postavlja pitanje o strukturama i obrascima, markira prekretnice i kontinuitete, sličnosti i razlike. Njegovi kulturološki sveobuhvatni, tematski široki prikazi i analize prepliću se pritom u jednu smelu istorijsku panoramu koja ne samo da daleko prevazilazi tradicionalne evrocentrične pristupe, nego ujedno i nudi znatno više od standardnih istoriografskih paradigmi, kao što su industrijalizacija ili kolonijalizam. On pritom tematizuje i razvoj različitih društava zasnovanih na znanju, čovekov odnos prema prirodi, njegovo ophođenje sa bolešću i različitostima, kao i specifičnosti urbanizacije, različite oblike građanskih uređenja, zakonitosti migracija i života u stalnim naseobinama, procese prilagođavanja i pružanja otpora, sekularizaciju i religioznost. Istovremeno, Osterhamel neprestano uspostavlja paralele sa današnjim svetom.’’

Oglas Prodajem knjige za 8.razred osnovne škole. Knjige su korišćene, ali kao nove. Prodaje se isključivo ceo komplet.

Časna sestra Ljubica Bernardica Kovač već se desetljećima nesebično posvećuje brizi za bližnje svakodnevno primajući brojne ljude s različitim zdravstvenim tegobama i učinkovito im pomažući prirodnim ljekovitim pripravcima. Njezino bogato znanje i iskustvo, kojim je pomogla mnogim ljudima, sabrano je u ovoj jedinstvenoj knjizi Biljne terapije i recepti, koja donosi blago prokušanih znanja o ljekovitom bilju kao daru iz Božje ruke. U prvom se dijelu knjige po prvi put donose cjelovite biljne terapije za čitav niz bolesti i tegoba: bolesti dišnih putova, crijevne bolesti i bolesti probavnoga sustava, kožne bolesti i bolesti vlasišta, bolesti zglobova i kostiju, bolesti srca, krvnih žila i hematološke bolesti, bolesti mokraćnoga sustava, bolesti ženskih spolnih organa, bolesti živčanoga sustava i psihičke bolesti. Drugi dio knjige sadrži sve već poznate biljne recepte sestre Ljubice iz prethodne knjige kao i mnoge nove recepte. Uz stotinjak različitih ljekovitih mješavina čajeva, tu se nalaze recepti za različite kapi, medne mješavine, meleme, obloge, sirupe i tekućine za vanjsku ili nutarnju primjenu, tinkture te jednostavni recepti i savjeti časne Ljubice za mnogobojne bolesti i stanja. Knjiga je obogaćena i botaničkim ilustracijama, mnogobrojnim fotografijama, popisom ljekovitih biljaka, bibliografijom i opsežnim kazalom biljaka, terapija, recepata, bolesti i poremećaja, a pridodane su joj i molitve za miran san. Svojim bogatstvom sadržaja kao i vrhunskim grafičkim oblikovanjem i opremom, otisnuta u cijelosti u koloru na velikome formatu u tvrdome uvezu, ova jedinstvena knjiga bit će dragocjeni zdravstveni priručnik u svakome domu.

Iz recenzije: ’’Ova vrijedna politološka studija analizira suvremeni geopolitički, geostrateški i sigurnosni položaj Rusije u svjetlu Putinove vladavine i njegovih napora da se vrati na stare vojne pozicije. Putin je predsjednik “čvrste ruke” s gotovo monarhističkim ovlastima, ali pokazalo se da su upravo on i njegov establišment uspostavili nužno potreban red i stabilizirali zemlju nakon Jeljcinovske anarhije. Rusija je sila koja, autorov je zaključak, više nema prerogative moći kakve je nekada imala i vjerojatno ih nikada neće niti povratiti, no ovako konsolidirana predstavlja nezaobilazan globalni subjekt na koji moraju računati međunarodni čimbenici. Posebno je zanimljiva autorova analiza ruskoga vojno-industrijskog kompleksa te traženje odgovora na aktualno pitanje “što nakon Putina?”.’’ Iz Sadržaja: Raspad Sovjetskog Saveza Jeljcinovo razdoblje Novi uspon Rusije Organizacija sustava sigurnosti Vojno-industrijski kompleks Zaključak

Iz recenzija: „Ova znanstvena monografija na određeni je način očekivani slijed autorova zanimanja za američki Ustav i američki ustavnopravni poredak. Aktualna je zbog niza događaja nakon nedavno održanih izbora za predsjednika SAD-a, u vrijeme kada zanimanje za izborne rezultate eksponencijalno raste, što rezultira mnoštvom analiza, koje karakteriziraju krajnosti o glorificiranju tog sustava, do postavljanja pitanja njegova opstanka i ugrožavanja zbog ozbiljnijih poremećaja ne samo za Ameriku, nego i za svjetski globalistički poredak. Svojom znanstvenom i stručnom utemeljenošću te visoko stručnim i etičkim elaboracijama i porukama, ova knjiga nedvojbeno obogaćuje svjetsku riznicu publikacija o toj temi, ali i o njoj sličnima." prof. emeritus Zvonimir Lauc „Monografiju krasi jedinstvena vrijednost: prezentiranje materije koja je na prvi pogled veoma stručna i uska na način koji je iznimno zanimljiv, jasan i jednostavno razumljiv. Sadržaj je osobito važan, slabo poznat u nas, a spoznaje iz ove knjige poslužit će mnogim budućim naraštajima studenata prava i političkih znanosti, te zaljubljenika u tu materiju, ali i onima koje može zainteresirati američki predsjednički sustav i posebno izborni sustav.” prof. dr. sc. Sanja Barić

Mario Alinei, profesor emeritus Univerziteta u Utrehtu (1926, Turin), u svojoj dugogodišnjoj karijeri objavio je preko 50 značajnih radova na temu evolutivne lingvistike. Kao dugogodišnji saradnik Srpske akademije nauka bio je i lični prijatelj akademika Pavla Ivića. Kako sam Alinei kaže, „krajem devedesetih godina troje arheologa i troje lingvista, potpuno nezavisno jedan od drugog, postavili su nove teorije porekla indoevropskih naroda i jezika koje utvrđuju autohtonost i neprekinut kontinuitet od paleolita“. Na osnovu komparativnih analiza arheologije, genetike i jezika, Alinei je došao do zaključka da su neolitske tehnološke inovacije u Podunavlju omogućile nagli demografski rast stanovništva, a tako i razvoj jezika i kulture. Te inovacije Alinei smatra najvažnijim motivacionim pogonom šireg razvoja jezika i postavlja svoju čuvenu tezu da se analogno razvoju paleolita, mezolita i neolita može postaviti model hronološkog datovanja jezika. Mario Alinei (1926–2018) bio je italijanski filolog i paleolingvista. Najpoznatiji je po radu na Jezičkom atlasu Evrope kao i utemeljivanju Teorije paleolitskog kontinuiteta. Mario Alinei bio je profesor emeritus Univerziteta u Utrehtu, gde je predavao od 1959. do 1987. Osnivač je i urednik Kuaderni di Semantika (ital. Quaderni di Semantica), naučnog časopisa za teorijsku i primenjenu semantiku. Osnovao je pri UNESKO-u 1979. godine kapitalni poduhvat Atlas Linguarum Europae, čiji je predsednik bio od 1982. do 1997. godine. Autor je na stotine publikacija i poznati naučnik u oblasti dijalektologije i glotohronologije. Takođe je bio glavni zagovornik Teorije paleolitskog kontinuiteta, koja tvrdi da su indoevropski jezici poreklom iz Evrope i da su postojali još od Gornjeg paleolita. Alinei je bio pionir korišćenja računara u lingvistici. Prema rečima akademika Pavla Ivića „Alinei je jedan od ne tako brojnih evropskih lingvista koji su već početkom 1960-ih godina bili voljni i sposobni da primenjuju rezultate tehnoloških inovacija na proučavanje jezika.“ Bio je redovni je član švedske Kraljevske akademije u Upsali.

Reč izdavača: ’’Knjiga "Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske 1941. – 1945." prvi je put objavljena prije dvadeset godina i svojim vizualnim i tekstualnim sadržajima odmah je privukla pozornost široke javnosti, ne samo u Hrvatskoj već i izvan njezinih granica te je i prevedena na druge svjetske jezike. Autori knjige i nakon toga su nastavili svoj istraživački rad na ovoj temi pronalazeći mnoge druge, dosad neotkrivene izvore. Dvadeset godina poslije, ova knjiga doživljava svoje novo ruho, s iznimno bogatim dodatnim sadržajima, podatcima, neispričanim pričama ljudi toga vremena te dosad neobjavljenim originalnim fotografijama iz razdoblja kojim se knjiga bavi. Za ovo su izdanje napravljene i potpuno nove ilustracije zrakoplova. Knjiga "Zrakoplovstvo Nezavisne Države Hrvatske 1941. – 1945." pravo je blago za sve ljubitelje povijesti, zrakoplovstva, militarije, maketarstva, ali i za sve druge koje to turbulentno povijesno razdoblje zanima.’’

Reč izdavača: ’’Dr. Ivo Pilar (1874. – 1933.) bez ikakve dvojbe najlucidnije je pero hrvatske političke publicistike prve polovine dvadesetoga stoljeća. Pod pseudonimom L. v. Südland objavio je u Beču ratne 1918. godine djelo Die südslawische Frage und der Weltkrieg: Übersichtliche Darstellung des Gesamt-Problems/Južnoslavensko pitanje i svjetski rat: Pregledan prikaz cjelokupnoga problema. Knjiga je sintetski prikaz političke i vjersko-kulturne povijesti Hrvata, ali i drugih susjednih naroda – Grka/Bizantinaca, Vlaha, Romana/Talijana, Turaka, Mađara, Nijemaca i Srba – s naglaskom na geopolitičke, vjerske, sociološko-antropološke i etnopsihološke čimbenike koji presudno određuju hrvatsko-srpski spor i razgolićuju rusko-srpski imperijalizam u srednjoeuropskom i imaginarnom balkanskom prostoru. Iako je knjiga napisana još za postojanja Austro-Ugarske Monarhije njezine ideje daleko nadilaze monarhijski okvir dajući mu nov sadržaj i dublji smisao. Pilarova je geopolitička vizija obuhvaćala zemlje i narode na uspravnici od Baltika i Jadrana do Crnoga mora s ciljem njihova organiziranja u „bedem protiv prodora ekspanzionistički pohlepnoga Orijenta“ („Treći Rim“). Zbog minucioznih političkih, etničkih, religijskih i nacionalnih raščlambi i geopolitičkih uvida koje je iznio u knjizi, Pilar je desetljećima prešućivan i neargumentirano napadan od političko-ideoloških protivnika koji su nastupali s pozicija „svesrpstva“ i jugoslavenstva. Unatoč svemu, činjenice su stale na njegovu stranu jer „imaju to neugodno svojstvo, da postoje i dalje bez obzira na to, da li ih se priznaje ili ne.“ (Pilar) Pilarovo djelo Južnoslavensko pitanje i svjetski rat doživjelo je dosad dva zagrebačka prijevoda (1943./44. i 2018.) i dva ponovljena izdanja objavljena u Varaždinu (1990.) i Vinkovcima (2017.). Novi prijevod i ujedno prvo kritičko izdanje ovoga kapitalnoga geopolitičkoga djela, koje je ostalo aktualno i stotinu godina nakon pojavljivanja u knjižarskim izlozima, objavljuje se u suradnji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba i Školske knjige.’’

U Svanovom kraju U seni devojaka cvetova Oko Germantovih Sodoma i Gomora Zatočenica Nestala Albertina Vaskrslo vreme Marsel Prust rodio se 10. jula 1871. godine u bogatoj porodici; otac mu je bio ugledan patolog i epidemiolog, zaslužan za proučavanje i pokušaje izlečenja uzroka i širenja kolere, a majka obrazovana žena iz dobrostojeće jevrejske porodice koja mu je prenela ljubav prema pisanoj reči, i sa kojom je ostao blizak do kraja života. Školovao se u jednoj od najboljih francuskih gimnazija, a po završetku gimnazije, služio je kao dobrovoljac godinu dana vojni rok u pešadijskom puku u Orleanu. Potom je studirao diplomatiju na Fakultetu političkih nauka i prava na Sorboni, i tada je počeo da piše eseje, prikaze i priče. Kao izobražen i prefinjen mladić kretao se u modernim građanskim, umetničkih i aristokratskim krugovima, što je umnogome i pretočio u svoje životno delo „Traganje za izgubljenim vremenom“. Svoj prvi roman, „Žana Santeja“, koji je ostao nedovršen i neobjavljen za piščeva života, Prust je počeo da piše 1896. godine. Iste godine je objavio i prvu knjigu, zbirku priča i eseja, „Zadovoljstva i dani“. Prvu knjigu svog, u to vreme, trotomnog romana, „U Svanovom kraju“, objavio je o svom trošku u novembru 1913. Za vreme Prvog svetskog rata, dok nije mogao da objavljuje, jer su pariski izdavači bili obustavili poslove, Prust dopisuje pet novih tomova svog veličanstvenog „Traganja za izgubljenim vremenom“. Prerana smrt 1922. godine ga je sprečila da izvrši finalne izmene na svom monumentalnom delu koje je u celini posthumno objavio njegov brat Rober. Prust je ostvario jedno od najvećih dela u istoriji književnosti, za koje se opravdano smatra da je jedno od najvećih ostvarenja XX veka. Ali trebalo je da prođe izvesno vreme pre nego što su kritičari uspeli da u Prustovom delu prepoznaju oblike jednog novog sveta i da pozdrave ovog pisca kao velikog i originalnog umetnika. Njegovo delo, mešavina romana i eseja, uslovilo je i novi izraz na planu romaneskne forme i jednu „novu lepotu“ koja iskri na svakoj stranici ovog sedmotomnog dela.

Veliki komplet Roboti sadrži pet knjiga Isaka Asimova, pisca naučne fantastike i biohemičara: Sabrani roboti Čelične pećine Golo sunce Roboti zore Roboti i Carstvo.