Izdaje - Zavod za udžbenike Beograd Roman Vile beogradske Marije Ivanić tematski je zanimljiva i žanrovski neobična knjiga. Svojom temom ovaj roman fokusira savremeni beogradski život, ali vilinska imaginacija pripovedača raslojava priču, vodeći je u paralelne svetove i davna vremena. Pripovedačku svežinu daje priči i kontrast u kojem se gradsko sivilo i konvencije svakidašnjeg života naizgled obične porodice prelamaju u čarobnom svetu i na vodama vilajeta beogradskog. Stanje kao na slikama Tvrd povez 134.strana

Prodajem dve knjige,dva ljubavna romana naše autorke Mirjane Jakovljević-Mir-Jam-naslovi; 1.Ranjeni Orao-490 str. 2.To je bilo jedne noći na jadranu-404 str. Izdavač:alfa-1979-tvrd povez-pisani ćirilicom-21cm Vidi slike

ABADŽIJSKI ZANAT Alat i proizvodi Narodni Muzej Kragujevac,2008.god,ilustrovano u boji,40.str.,20.cm ---------------------------- Knjiga ``glanz stanje`` Stanje```10```,najviša moguca ocena ------------------------------------ 1g

nova vulkan im2

Odlično stanje PRAVOPISNI PRIRUČNIK SRPSKOGA ili HRVATSKOGA JEZIKA Vladimir Anić Josip Silić tvrdi povez, 707 stranica SNL Lber Školska knjiga 1987 Pravopis ili ortografija (grč. ὀρθογραφία [orthografía]), skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika. Pravopisi se uređuju prema raznim načelima. Ta se načela odnose na različite dijelove pisane prakse: jedna odlučuju o interpunkciji, druga o velikim i malim slovima, treća o rastavljenom i sastavljenom pisanju riječi, četvrta o pisanju izgovaranih glasova, i još neka. Najzanimljivija su i najvažnija ona četvrta, a prema njima se onda i klasificiraju pravopisi pojedinih jezika. Pravopisi konkretnih jezika gotovo nikada nisu uređeni po samo jednome takvu načelu, ali jedno uvijek prevladava i onda pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom načelu. Tako primjerice na slavenskome jugu u slovenskom i bugarskom jeziku prevladava morfonološko načelo, pa njihove pravopise nazivamo morfonološkima, a u srpskohrvatskom i makedonskom prevladava fonološko načelo, pa su njihovi odgovarajući pravopisi fonološki. Stoga ćemo prikazati razna pravopisna načela: Sadržaj 1 Tipovi pravopisa 1.1 Fonetski pravopis 1.2 Fonološki pravopis 1.3 Morfonološki pravopis 1.4 Etimološki (korijenski) pravopis 1.5 Historijski pravopis 1.6 Arbitrarni pravopis 1.7 Ideografski pravopis 2 Vidi još Tipovi pravopisa[uredi | uredi kod] Fonetski pravopis[uredi | uredi kod] Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se primjerice u hrvatskome morao posebnim slovima pisati glas n kakav je u sastanak (to je naš najčešći najobičniji n, kakav je npr. u dan, danas, noć), drugi glas n u genitivu sastanka (takav n imaju Englezi, pišu ga dvoslovom ng, što najčešće nije n + g), treći glas u sastančiti ako dobro izgovaramo č (takav n imaju indijski jezici), četvrti u anđeo (takav n imaju Rusi). Otkako se u čovječanstvu piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u sanskrtskome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u Europi latinski, pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti. Fonološki pravopis[uredi | uredi kod] Dok se u znanosti nije razlikovala fonetika od fonologije, pravopise uređene prema fonološkome načelu zvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika odredenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa n jednostavno glas n. Tako shvaćen glas zove se fonem i piše se u kosim zagradama (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo vrapca iako je nominativ vrabac, jer je glas p u vrapca za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao p u hropca prema nominativu hropac. Hrvatski je pravopis fonološki, iako u njemu ima i primjesa nekih drugih načela, o čemu poslije. Morfonološki pravopis[uredi | uredi kod] Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci za foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ vrabac, onda po tome načelu i u genitivu treba biti vrabca. Morfonološko su načelo u starijoj filologiji zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se s njima ne slažu. No to je posve drugačije, sljedeće načelo. Etimološki (korijenski) pravopis[uredi | uredi kod] Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je b u vrabca prema vrabac, t u svatba prema svatovi, d u sladka prema sladak, i slično. Ali ako neki Slaveni pišu oblike kakvi bi u hrvatskome bili *istba, *obći za izba, opći, onda za to nema uporišta u drugim riječima ili u oblicima, nego valja znati etimologiju, koja je vrlo specijalna i uska lingvistička disciplina. Etimološka je primjesa u ruskome pravopisu pisanje nastavaka -ogo, —ego (naše -oga, -ega), iako je izgovoru v umjesto g, a za pisanje g umjesto v nema u suvremenom ruskome nikakva razloga. Prema strogo etimološkom načelu mi bismo pisali dhor umjesto tvor. Historijski pravopis[uredi | uredi kod] Rusko pisanje —ogo, —ego umjesto -ovo, —evo može se objasniti ne samo etimološkim nego i petim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Tako bi se, da ostanemo na ruskome, poznato rusko zanemarivanje akanja na pismu moglo objasniti u nekim slučajevima morfonološki (primjerice pisanje voda umjesto izgovornoga vada zbog akuzativa vodu), ali ipak preteže historijsko načelo, jer ono objašnjava i one slučajeve gdje nema morfonološke podrške, pa za pisanje potok umjesto izgovornoga patok nema kriterija dostupnoga prosječnomu čovjeku. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi francuski pravopis — u njem se i danas veoma često piše kako se nekada davno izgovaralo. Tako se za “100” piše cent, a danas izgovara sa (a = nosni a). Arbitrarni pravopis[uredi | uredi kod] Šesto načelo nije u pravom smislu načelo — radi se o arbitrarnim propisima u nekim pravopisima, Tako se u španjolskome vokal i u riječima uvijek piše i ali kada je sam (tada služi kao veznik), piše se slovo y, koje inače predstavlja glas /j/. U ruskome pravopisu do 1918. pisao se vokal i latiničkim slovom i ispred vokala i ispred ruskoga slova za glas j, a u svim ostalim slučajevima normalnim ćiriličkim slovom и (uz jednu iznimku, o kojoj poslije). Ideografski pravopis[uredi | uredi kod] Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. Ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obradenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru. Tako se ruska riječ izgovarana m’ir pisala s ćiriličkim slovom и u značenju ‘mir’, a s latiničkim slovom i u značenju ‘svijet’. To je već spomenuta iznimka. Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima. Ali ta se tema ne iscrpljuje pravopisom (ortografijom), tu odlučuje i slovopis (grafija) pojedinoga jezika. Vidi još[uredi | uredi kod] grafologija lista pravopisa po jeziku srpskohrvatski pravopis paleografija pismo preskripcija i deskripcija

Knjiga je dobro očuvana. Naslov: Unutrašnja dekoracija kratak istorijski pregled Autor: George Savage Izdavač: Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd Pismo: latinica Br. strana: 286 ; ilustr.: 170 crno-belih reprodukcija; 31 reprodukcija u boji Format: 22 cm

Osecaj i mera / o psihofizickim osnovama saznanja Predrag Ognjenovic 1977. Mek povez, strana 300 Spolja kao na fotografijama, unutrasnjost vrlo dobra

Neki ljudi jednostavno nose legendu. I premda svi znamo što bi se pod tim pojmom trebalo podrazumijevati, ipak svaki put na drugačiji način ostajemo zbunjeni neuhvatljivošću biti, jer nam u pomnoj raščlambi iscuri poput zagrabljena pijeska kroz prste, a od preostalih nekoliko sitnih zrnaca ne možemo složiti smislenu cjelinu. Naime, ljudi s legendom jesu ta legenda i u tome je njihova privlačnost Izdanje Jesenski Turk, str 350 Tako nam izmiče i rusko-hrvatska književnica Irina Aleksander. Dokumenti govore da je rođena 15. lipnja 1900. godine u Peterburgu kao Iraida Kunina. U rodnome je gradu završila gimnaziju i 1919. počela studirati na Filozofskom fakultetu, a godinu poslije na Pravnom fakultetu. U vrijeme građanskog rata zajedno s malenim sinom i mužem, pukovnikom carske vojske, emigrira iz Rusije. Obitelj je, navodno preko Poljske, stigla u Hrvatsku i nastanila se u Zagrebu. Međutim, brak s pukovnikom ubrzo se raspao, a sin Aleksandar umro je od tajanstvene bolesti. Irina je, kako navode neki izvori, upisala Pravni fakultet 1923. Potom je, pod posve nejasnim okolnostima, otišla natrag roditeljima u Lenjingrad, gdje je osim studija, bila angažirana i na raznim kulturnim projektima, od toga da je npr. pisala osvrte na filmove za lenjingradsku “Pravdu”, do toga da je glumila u filmovima. Zagrepčanina Božidara Aleksandera, kako navodi u svojim memoarima, upoznala je 1921. godine. Vjenčali su se 1926. u Beču. Od tada Irina počinje postajati pravom kulturnom institucijom, kako kaže povjesničar Ivan Mirnik. U kući u Đorđićevoj 7 drži salon u kojem se okuplja onodobna kulturna elita lijevoga svjetonazora. U salon su zalazili npr. slavni slikar Antun Motika te još slavniji književnik Miroslav Krleža. Bogat i velikodušan, Božidar je pomagao umjetnicima. Osim toga, Irina je i sama pisala beletrističke i literarno-kritičke tekstove. Surađivala je, između ostaloga, i u časopisu “Književnik”. Objavila je autobiografski roman Samo činjenice, Sir! i zbirku priča Crveni fes. Prevodila je s ruskog, ponajviše dječju književnost. Na Krležinu preporuku 1937. izvedena je njezina drama o Puškinu, i to uz suradnju najuglednijih ljudi: s ruskoga je dramu preveo Branko Gavella, inscenirao je Ljubo Babić, režirao Tito Strozzi, naslovnu ulogu igrao Vjekoslav Afrić No usprkos tome, drama je doživjela fijasko. Godine 1941. Irina i Božidar bježe iz Zagreba i do 1955. žive u New Yorku. Potom u Parizu, a od 1960. u Genevi. Sve do 13. prosinca 2002, kada je umrla u snu, Irina je živjela u stanu u središtu Geneve te, usprkos poodmakloj dobi, kako je sama tvrdila, sređivala svoje memoare o prijateljstvu s mnogim slavnim osobama 20. stoljeća i tako zapravo ispisivala kroniku jednoga neobičnoga vremena. Ulomci iz njezina “rukopisa života”, kao što je poznato, već su bili objavljivani u domaćoj periodici, osobito dijelovi koji se odnose na Hrvatsku i kulturni život između dva svjetska rata

100 Godina želežničkog saobraćaja na pruzi BEOGRAD-NIŠ 1884-1984 Veliki format,tvrd povez,ilustrovana 103.str,198.slika Knjiga je N O V A ---------------------------- R1

Preveo Zelimir Brala Izdavac - GZH, Zagreb Godina - 1983. Ediciju priredio Borhes Iz edicije Babilonska biblioteka knjiga 10. Pedro Alarkon Knjiga u dobrom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,bez ispisane posvete,mek povez,format 21 cm,136 str. (99)

Odlično kao na slikama Izdavač: Mladost - Beograd, 1982. god. Broširan povez, 24 cm. 296 str. Duhovni čovek vidi svet drukčije od ostalog sveta: mnogi gledaju, samo on vidi! Oni gledaju pojave, on sagledava suštinu. Njegove oči gledaju crkvu, ali duh traži dogmu na kojoj ona počiva; on gleda građevinu, ali u njoj vidi okamenjen jedan san; on se vozi u avionu, ali u njemu vidi misao koja leti; pred njim je katanac, ali u njemu vidi simbol nepoverenja među ljudima; gleda sliku, ali pita za njenu umetničku poruku; dok gleda nekoga ko brani rodnu grudu, on je ubeđen da ovaj brani svoja uverenja; kad nekoga gone, on pomisli da ga progone zato što drukčije misli; za njega malo znače sukobi klasa, ako to nisu sudari različitih pogleda na svet; za njega kriza društva nije u raspadu ustanova, već u slomu duha i morala... Tags: Ribari ljudskih duša Metodologija Religija i društvo

Izdavac - Cigoja, Beograd Godina - 2014. Rodoljubiva poezija, Srpska istorija Knjiga u odlicnom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,bez ispisane posvete,mek povez,ilustracije,format 22 cm,402 str. (98)

Graditeljstvo i slikarstvo iz XVIII i pocetkom XIX veka u predelima oko Cacka Separat Radomir Stanic 1980. Mek povez, strana 49 plus table sa fotografijama Vrlo dobro ocuvana, ponesto podvuceno obicnom olovkom

Odlično Kao na slikama Autor: Sreten Petrović Izdavač : ČASOPIS IDEJE PK SSO JUGOSLAVIJE Beograd Godina izdanja: 1975 Povez: meki - broširani sa proširenim koricama Pismo: latinica Dimenzije:24 x 14,2 cm Broj stran : 322 Dr Sreten Petrović (rođen 1940. godine u Svrljigu) je srpski filozof, kulturolog i naučnik, redovni profesor estetike Filološkog fakulteta u Beogradu. Sreten Petrović Datum rođenja 1940. Mesto rođenja Svrljig Kraljevina Jugoslavija Biografija Uredi Sreten Petrović rođen je 1940. godine u Svrljigu. Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetetu u Beogradu. Od 1969. godine radi na Filološkom fakultetu u Beogradu, gde 1982. godine dobija zvanje redovnog profesora. Predaje Kulturologiju, Uvod u estetiku i Kulturnu istoriju Srba. Doktorsku titulu dobio je 1971. godine za tezu o Šelingovoj estetici, mitologiji i filozofiji. Kao gostujući profesor predavao je i na Ljubljanskom univerzitetu (1975—1978), na Filozofskom fakultetetu u Nišu (1971—1981), na Filozofskom fakultetetu u Beogradu, kao i na Fakultetetu dramskih umetnosti u Beogradu, gde je od 1985. do 1988. predavao Estetiku. Član je AICA, glavni i odgovorni urednik časopisa Etno-kulturološki zbornik, član redakcije Rečnika pojmova iz likovne umetnosti pri SANU. Za svoj naučni rad dobio je priznanja: Veselin Masleša u Sarajevu 1989. godine, nagradu Saveza jugoslovenskih izdavača 1989. godine, Laza Kostić u Novom Sadu 1997. godine. Dosada najznačajnim njegovim delom smatra se Kulturologija, izdata u Beogradu 2000. godine. Predsednik je upravnog odbora Etno-kulturološke radionice osnovane 1994. u Svrljigu.[1] Ostala dela Uredi Iz oblasti estetike, filozofije, sociologije i psihologije umetnosti Uredi 1972. Estetika i ideologija. Uvod u metaestetiku. Beograd: Vuk Karadžić 1972. Negativna estetika. Šelingovo mesto u estetici nemačkog idealizma. Niš: Gradina 1972. Uvod u antičku retoriku. Niš: Gradina 1975. Estetika i sociologija. Beograd: Ideje 1975. Retorika. Teorijsko i istorijsko razmatranje. Niš: Gradina 1979. Savremena sociologija umetnosti. Beograd: Privredni pregled 1979. Marksistička estetika. Kritika estetičkog uma. Beograd: BIGZ 1983. Marksistička kritika estetike. Beograd: Prosveta 1986. Metafizika i psihologija slike. Beograd: Prosveta/Niš: Gradina 1989. Umetnost i simboličke forme. Sarajevo: Logos 1989. Boja i savremeno srpsko slikarstvo. Beograd/Niš: Udruženi izdavači 1994. Estetika. Beograd: Čip štampa 1995. Retorika. Teorija - Istorija - Praksa. Beograd: Savremena administracija 1997. Kič kao sudbina. Novi Sad: Matica srpska 2006. Dekonstrukcija estetike: Uvod u ontologiju stvaralačkog čina. Banja Luka: Književna zadruga Iz oblasti antropologije, kulturologije i mitologije Uredi 1991. Kultura i umetnost. Niš: Prosveta 1992. Mitologija, magija i običaji. Kulturna istorija Svrljiga, I. Niš: Prosveta 1993. Mitologija raskršća. Niš: Prosveta 1993. Uvod u kulturu Srba. Niš: Prosveta 1995. Mitologija - Kultura - Civilizacija. Beograd: Čip štampa / Lela 1997. Kultura i civilizacija. Beograd: Lela 1997. Mitologija Srba. Niš: Prosveta 1999. Sistem srpske mitologije. Niš: Prosveta 2004. Srpska mitologija u verovanju, običajima i ritualu. Beograd: Narodna knjiga 2006. Uspon Svrljiga između dva svetska rata 1919-1941. Svrljig: Etno-kulturološka radionica

Jani Rico - Grcka Tanesi, 2009. 133 strane. Najlepše, najgušće, najzavršenije pesme Ricove iz njegovog prebogatog pesničkog dnevnika, izražavajući njegovo akumulirano životno iskustvo, i nadu i gorčinu, bez patetike saopštavaju upravo tu njegovu osnovnu veru u čoveka. I, naravno, njegov redak pesnički dar i neverovatnu odanost poeziji. Živo tkivo ove poezije ostaje kao duhovna svojina grčkog naroda i svih ljubitelja poezije i prijatelja Grčke u svetu, one njene najbolje strane odvajkada do danas, i svih poklonika i boraca za slobodu, ne slobodu neku zamišljenu, buduču, apstraktnu, pristrasnu, već svakodnevnu, običnu, za svakog čoveka, u svakom pogledu. A to podrazumeva mir i socijalnu pravdu, da niko ne živi od tuđeg rada i nesreće, i da bez rata i bez čovek svaki, uživa u večitom povratku sunca i u svojoj radosti što ga gleda. Odlično ocuvana knjiga. Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Ovo je najjeftiniji primerak na sajtu na dan postavljanja! POGLEDAJTE I OSTALE predmete KOJE PRODAJEM POPUST NA VIŠE KUPLJENIH PREDMETA, PITAJTE! KLIKNITE NA LINK http://www.kupindo.com/Clan/zambezi/SpisakPredmeta ------------------------------ 19082021

Prodajem dve knjige iz stručne literature religijske o hinduizmu od istog autora A.Č.Svami Prabhupada-Šri Šimad. 1.Učenja Kraljice Kunti-288 str.-21cm-Bg-Veda-2019 god. Pisan ćirilicom.. 2.Šrimad Bhagavatam-304 str.-21cm vidi slike

Jednom u gradu ko zna kom-Veroslav Rancic.Izdavac Laguna,2021 godine.Mek povez,271 str.Odlicno ocuvana.

August Music, Niko Majnaric Izdavac - Skolska knjga, Zagreb Godina - 1970. Gramatika grckog jezika, Grcki jezik Knjiga u dobrom stanju,bez ostecenja,sa podvlacenjima,bez ispisane posvete,tvrd povez,format 22 cm,276 str. (98)

Razvoj nauke u oblasti gradjevinarstva i geodezije u Srbiji Urednici Miodrag Sekulovic, Rastislav Mandic Referati, Zbornik radova Izdavac - Gradjevinska knjiga, Bograd Godina - 1996. Gradjevinarstvo, Geodezija Knjiga u vrlo dobrom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,bez ispisane posvete,tvrd povez,ilustracije,format 24 cm,618 str. (98)

Peti roman iz serijala o detektivu Maksu Vulfu. Kada teroristi pomoću drona obore helikopter na londonski tržni centar, pokreću lanac događaja u koje će biti uvučeni i krivci i nevini, a detektiv Maks Vulf se zatiče u središtu unakrsne vatre između tehnološki sofisticirane terorističke grupe i ubice s nadimkom Opaki Mojsije. Međutim, tek kada se Maksova bivša žena iznenada vrati sa zahtevom da dobije starateljstvo nad njihovom ćerkom, za njega počinje borba važnija od svih ostalih. Da li prava opasnost dolazi od zločinaca koje Maks traži? Ili od ljudi koje pokušava da zaštiti? Ili najveća opasnost preti od onih koji su mu najbliži? „Toni Parsons stavlja čitaoca na samo lice mesta u svakoj sceni koju napiše. Volim takav način pripovedanja i veliki sam obožavalac detektiva Vulfa.“ Džejms Paterson „Odavno sam ljubitelj dela Tonija Parsonsa, ali Devojka u plamenu je zasad najbolji roman iz serijala o Maksu Vulfu. Vrhunski!“ Piter Džejms „Odličan zaplet, sjajni likovi i najmanje dva potpuno neočekivana preokreta od kojih zastaje dah.“ Sofi Hana „Uzbudljiva radnja i likovi koju su veoma dirljivo i uverljivo predstavljeni.“ Times Povez knjige : Mek Format : 13 x20c m Pismo : Latinica Strana: 336

Izdavac - Narodna knjiga, Beograd Godina - 1997. Savremeni srpski pisci, Savremena knjizevnost Knjiga u vrlo dobrom stanju,bez ostecenja,sa malo podvlacenja,bez ispisane posvete,tvrd povez,format 21 cm,260 str. (99)

Dodatne informacije Pisac EUGEN ŠULJGIN Izdavač ARHIPELAG – BEOGRAD Izdanje 2016 Povez TVRDI Strana 291 Stanje Vrlo Dobro

100 dela MSUB JUGOSLOVENSKA UMETNOST OD 1900 DO 1945. Dejan Sretenović Muzej savremene umetnosti, 2014. 150 strana, skoro A4 format.

Prodajem 4 knjige našeg pisca Branislava Nušića sabrana dela-Bg-1o58 god.-tvrd povez-naslovi: 1.Ožalošćena porodica-Opasna Igra -Dr-21cm-312 str. 2.Opštinsko Dete-21cm-246 str. 3.-Mister Dolar-Pokojnik-Vlast-21cm-360 str. 4.-Hajduci-Pripovetke-261 str-21cm vidi slike

Prodajem knjigu autora Theodpra Drajzera pod naslovom -Genij-izdavač:Otokar Keršovani-Rijeka-1971-god-tvrd povez-21cm-620 str. Vidi slike.. Namena:knjiga je malo oštećena na korici iste