Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 11768 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Knjiga je nova. ,,Tragom mnoštva evropskih putnika namernika, koji su stizali sa raznih strana i različitim povodima, Đorđe S. Kostić nas svojom knjigom – kulinarskim bedekerom i azbučnikom srpskog „blagoutrobija“, vodi kroz Srbiju devetnaestog veka. U zemlji koja je postepeno dobijala svoje prepoznatljive obrise na karti Evrope, kao ulazna kapija na putu ka nepoznatom, haotičnom ali izazovnom „Orijentu“, stranci su srdačno dočekivani i ugošćavani za kneževskom i kraljevskom trpezom, u prvim beogradskim modernim hotelima, palanačkim kafanama, manastirskim konačištima, putničkim svratištima, seoskim krčmama i kolibama ili uz ognjište pod vedrim nebom. Ostavljajući svoje utiske o jelima i piću, običajima za stolom, slavama i teferičima, načinu pripremanja hrane, gajenju voća, povrtarskim kulturama, vinovoj lozi, otkrivali su savremenicima jedan do tada malo ili nikako poznat deo, za njih, ako ne „prave Evrope“, onda makar „evropske Turske“, kasnije „Balkana“, „Jugoistoka“. Zapažajući posebnosti „srpskog jelovnika“, uočavali su uticaje, različite lokalne kuhinje, njegove dobre i – povremeno za njih – njegove teško svarljive osobine, oslobađali se predrasuda o domaćinima i zemlji. Kroz „prizmu jelovnika“ prelamali su se i procesi „deorijentalizacije“, i „evropeizacije“ promene socijalnih, privrednih i kulturoloških obrazaca mladog srpskog modernog društva. Pažljivo iščitavajući ova svedočanstva, Đorđe S. Kostić, iskusan i akribičan istraživač, otkriva podjednako zanimljiv i važan, do sada zanemaren, deo naše društvene istorije, potvrđujući tačnost zapažanja, jednog od „njegovih“ putnika, francuskog ekonomiste Emila de Lavelea, koji je osamdesetih godina devetnaestog veka zapisao, kako „Uvek treba znati šta u kojoj zemlji ljudi jedu; od seljaka u kolibi do princa... jer to omogućava da se shvati nacionalno bogatstvo i sazna više o lokalnim resursima.“``
Preveo Milivoj Andjus Izdavac - Mladost, Zagreb, Jugoslovenska revija, Beograd Godina - 1980. Knjiga u vrlo dobrom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,sa posvetom na prvoj strani,tvrd povez,sa omotnicom u solidnom stanju,ilustracije,format 27 cm,127 str. (00)
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
kada treba da dobije pozadinsko, ona vrati na st.by. kada se iskljuci inverter, onda ne gasi tv ovi kondenzatori sto se vide da su izmenjani, menjani su nekada, ne sada zbog ovog kvara. Sada nije pokusna popravka, verovatno da neki kondenzator ne valja
ALLAN & BARBARA PEASE Warum Manner immer SEX wollen ALLAN BARBARA PEASE Die Bestsellerautoren Allan und Barbara Pease zeigen: Nirgendwo ist der Unterschied zwischen den Geschlechtern so groß wie beim Sex und in der Liebe. Wie Sie trotzdem miteinander glücklich werden, zeigt Ihnen dieses Buch. Auf Basis neuester wissenschaftlicher Erkenntnisse erklären die Autoren: - woran genau man erkennt, dass man zueinander passt - warum Frauen oft lieber Schokolade mögen als Sex - warum Sex gut für die Gesundheit ist und vieles andere mehr. Mit zahlreichen Tipps, unterhaltsamen Fallbeispielen und dem großen Pease&Pease-Partner-Test Најпродаванијих аутора Аллан и Барбара Пеасе схов: Нигде је разлика међу половима је толико велика као у сексу и љубави. Као што сте задовољни ионако међусобно, показује ову књигу. На основу најновијих научних података, аутори објашњавају: - шта тачно мислиш схватите да одговара заједно - зашто жене често воле чоколаду љубав од секса - зашто је секс добар за здравље и још много тога. Са бројним саветима, забавних студија случаја и великог Пеасе & Пеасе партнер теста Gebundene Ausgabe: 336 Seiten Verlag: Ullstein Hardcover (4. November 2009) Sprache: Deutsch ISBN-10: 3550086849 ISBN-13: 978-3550086847 Originaltitel: Why Men Want Sex and Women Need Love ALAN I BARBARA PIZ Knjiga je na NEMAČKOM jeziku 44
ФОТОТИПСКО ИЗДАЊЕ КЊИГЕ ИЗ 1942. ГОДИНЕ, 320 СТРАНА, А5 ФОРМАТ, МЕКИ ПОВЕЗ! Интересантан угао гледања на стварање Југославије (са доста доку документаристички вредних и истинитих епизода), до њених каснијих дана, описа свих Карађопрђевића и других значајних актера југословенске драме и њеног коначног пада и утрнућа у мочвари окупационих зона и новооснованих, геноцидних држава...
Mala Azija i priče o bolu Miroslav Toholj (autor) Izdavač: IGAM Knjiga sa potpisom,posvetom AUTORA,Miroslava Toholja Pošast rata i ratne rane, oduhovljenost i gordost bola, sliku sveta i vremena u kojem „pesnici ratuju dok generali sriču poeme i dok se svakojak skot gnezdi i preoblači”, Toholj književno briljantno predočava, manifestujući kroz ovih deset priča zavidan raspon pripovedačke empatije, uz vidnu uzdržanost modernog proznog govora, umetnički veoma efektnu. Nesumnjivo najboljem kod nas do danas napisanom proznom knjigom o ovoj temi njen pisac zaveštava nam delo od trajne vrednosti i šireg nacionalnog značaja. U deset priča svoje nove zbirke, Mala Azija i priče o bolu, Miroslav Toholj inspiriše se ratnim temama: to su crtice s fronta u Bosni, anegdote o srpskom dobrovoljcu u Čečeniji, melanholična sećanja na idilične prizore iz predratnog Sarajeva suprotstavljena nagoveštajima ratnih stradanja, priče o izbeglicama, razorenim porodicama i uništenim životima. Kao i u Toholjevoj prethodnoj knjizi, Kuća Pavlovića, i u ovim `pričama o bolu` dominiraju osećanja rezignacije, usamljenosti, beznađa i svest o prolaznosti i ništavnosti ljudskog života. Detaljne informacije o knjizi: Autor: Miroslav Toholj Žanr Istorija, mitologija Izdavač: Igam ISBN: 86-83927-05-9 Br. strana: 145 Povez: broširan Jezik: Srpski Pismo: Ćirilica Format: 20cm Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```⭐️ ----------------------- 11
Knjiga je dobro očuvana. ,,Studija Zvezde supermarket kulture, s podnaslovom Medijske zvezde u potrošačkom društvu, analizira aktuelni sistem vrednosti građana Srbije, njihov odnos prema slavi i prema medijskim zvezdama. Centralno pitanje ove knjige jeste uticaj tabloidizacije medija na stvaranje vrednosti, kao i na odnos publike prema slavi i slavnima, s posebnim osvrtom na taj fenomen u specifičnim društvenim i kulturnim okolnostima današnje Srbije. Potreba da se postane slavan i živi životom zvezda naročito je svojstvena mladima i predstavlja primarni efekat hedonističke vrednosne orijentacije. Autorka ukazuje na neslavnu činjenicu da medijske zvezde predstavljaju ključne eksponente vrednosnih obrazaca u periodu tranzicije. Stoga je njeno interesovanje usmereno prevashodno na istraživanje da li i kako zvezde utiču na svakodnevni život publike.``
Odlično stanje Paor s bajonetom Zločin i kazna vojvođanskih folksdojčera Goran Babić Izdavač: Službeni glasnik, Beograd 2012; Detaljnije: mek povez, strana 96, 20cm Da je moja majka Lili 1941. ostala u Beogradu završila bi, sa žutom zvijezdom na prsima i leđima, na zemunskom Sajmištu i nikad me ne bi rodila. Goran Babić (Vis, 1944), pesnik, prozaista, dramaturg, novinar, konceptualni umetnik i društvenopolitički radnik, školovao se u Mostaru, Metkoviću, Rijeci i Zagrebu, gde je 1968. diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Godine 1969. osniva Centar za društvene djelatnosti omladine RK SOH koji tada objavljuje niz knjiga mladih pisaca. Od 1973. bio je glavni urednik časopisa Oko namenjenog aktuelnostima iz umetnosti i kulture. U periodu od 1981. do 1985. godine Babić je bio zadužen za kulturu u Predsedništvu Socijalističkog saveza Republike Hrvatske. Početkom devedesetih seli se u Beograd, gde i danas živi i radi. Objavio je više od stotinu knjiga poezije, proze, dramskih tekstova, književne kritike, kao i angažovanih i polemičkih tekstova, a njegova poezija uvrštena je u mnoge domaće i strane antologije. Kako i sam kaže, njegove tri kćeri, unučad i praunuk jesu najvrednije što će ostati iza njega, a sebe vidi kao poslednjeg pisca velike jugoslovenske književnosti. Tags: Folksdojceri zločini u drugom svetskom ratu protiv Srba i Jevreja na jevrejima Srbima jevrejska stradanja jevreji
Odlično stanje PRAVOPISNI PRIRUČNIK SRPSKOGA ili HRVATSKOGA JEZIKA Vladimir Anić Josip Silić tvrdi povez, 707 stranica SNL Lber Školska knjiga 1987 Pravopis ili ortografija (grč. ὀρθογραφία [orthografía]), skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika. Pravopisi se uređuju prema raznim načelima. Ta se načela odnose na različite dijelove pisane prakse: jedna odlučuju o interpunkciji, druga o velikim i malim slovima, treća o rastavljenom i sastavljenom pisanju riječi, četvrta o pisanju izgovaranih glasova, i još neka. Najzanimljivija su i najvažnija ona četvrta, a prema njima se onda i klasificiraju pravopisi pojedinih jezika. Pravopisi konkretnih jezika gotovo nikada nisu uređeni po samo jednome takvu načelu, ali jedno uvijek prevladava i onda pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom načelu. Tako primjerice na slavenskome jugu u slovenskom i bugarskom jeziku prevladava morfonološko načelo, pa njihove pravopise nazivamo morfonološkima, a u srpskohrvatskom i makedonskom prevladava fonološko načelo, pa su njihovi odgovarajući pravopisi fonološki. Stoga ćemo prikazati razna pravopisna načela: Sadržaj 1 Tipovi pravopisa 1.1 Fonetski pravopis 1.2 Fonološki pravopis 1.3 Morfonološki pravopis 1.4 Etimološki (korijenski) pravopis 1.5 Historijski pravopis 1.6 Arbitrarni pravopis 1.7 Ideografski pravopis 2 Vidi još Tipovi pravopisa[uredi | uredi kod] Fonetski pravopis[uredi | uredi kod] Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se primjerice u hrvatskome morao posebnim slovima pisati glas n kakav je u sastanak (to je naš najčešći najobičniji n, kakav je npr. u dan, danas, noć), drugi glas n u genitivu sastanka (takav n imaju Englezi, pišu ga dvoslovom ng, što najčešće nije n + g), treći glas u sastančiti ako dobro izgovaramo č (takav n imaju indijski jezici), četvrti u anđeo (takav n imaju Rusi). Otkako se u čovječanstvu piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u sanskrtskome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u Europi latinski, pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti. Fonološki pravopis[uredi | uredi kod] Dok se u znanosti nije razlikovala fonetika od fonologije, pravopise uređene prema fonološkome načelu zvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika odredenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa n jednostavno glas n. Tako shvaćen glas zove se fonem i piše se u kosim zagradama (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo vrapca iako je nominativ vrabac, jer je glas p u vrapca za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao p u hropca prema nominativu hropac. Hrvatski je pravopis fonološki, iako u njemu ima i primjesa nekih drugih načela, o čemu poslije. Morfonološki pravopis[uredi | uredi kod] Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci za foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ vrabac, onda po tome načelu i u genitivu treba biti vrabca. Morfonološko su načelo u starijoj filologiji zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se s njima ne slažu. No to je posve drugačije, sljedeće načelo. Etimološki (korijenski) pravopis[uredi | uredi kod] Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je b u vrabca prema vrabac, t u svatba prema svatovi, d u sladka prema sladak, i slično. Ali ako neki Slaveni pišu oblike kakvi bi u hrvatskome bili *istba, *obći za izba, opći, onda za to nema uporišta u drugim riječima ili u oblicima, nego valja znati etimologiju, koja je vrlo specijalna i uska lingvistička disciplina. Etimološka je primjesa u ruskome pravopisu pisanje nastavaka -ogo, —ego (naše -oga, -ega), iako je izgovoru v umjesto g, a za pisanje g umjesto v nema u suvremenom ruskome nikakva razloga. Prema strogo etimološkom načelu mi bismo pisali dhor umjesto tvor. Historijski pravopis[uredi | uredi kod] Rusko pisanje —ogo, —ego umjesto -ovo, —evo može se objasniti ne samo etimološkim nego i petim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Tako bi se, da ostanemo na ruskome, poznato rusko zanemarivanje akanja na pismu moglo objasniti u nekim slučajevima morfonološki (primjerice pisanje voda umjesto izgovornoga vada zbog akuzativa vodu), ali ipak preteže historijsko načelo, jer ono objašnjava i one slučajeve gdje nema morfonološke podrške, pa za pisanje potok umjesto izgovornoga patok nema kriterija dostupnoga prosječnomu čovjeku. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi francuski pravopis — u njem se i danas veoma često piše kako se nekada davno izgovaralo. Tako se za “100” piše cent, a danas izgovara sa (a = nosni a). Arbitrarni pravopis[uredi | uredi kod] Šesto načelo nije u pravom smislu načelo — radi se o arbitrarnim propisima u nekim pravopisima, Tako se u španjolskome vokal i u riječima uvijek piše i ali kada je sam (tada služi kao veznik), piše se slovo y, koje inače predstavlja glas /j/. U ruskome pravopisu do 1918. pisao se vokal i latiničkim slovom i ispred vokala i ispred ruskoga slova za glas j, a u svim ostalim slučajevima normalnim ćiriličkim slovom и (uz jednu iznimku, o kojoj poslije). Ideografski pravopis[uredi | uredi kod] Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. Ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obradenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru. Tako se ruska riječ izgovarana m’ir pisala s ćiriličkim slovom и u značenju ‘mir’, a s latiničkim slovom i u značenju ‘svijet’. To je već spomenuta iznimka. Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima. Ali ta se tema ne iscrpljuje pravopisom (ortografijom), tu odlučuje i slovopis (grafija) pojedinoga jezika. Vidi još[uredi | uredi kod] grafologija lista pravopisa po jeziku srpskohrvatski pravopis paleografija pismo preskripcija i deskripcija
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Led traka za Tesla – 32S306BH, 32`LED tv i druge modele. Duzina trake je 570mm sa 7 diode (3V). Ispravna, proverena. Na upit za kupovinu vise traka .
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Univerzalni daljinski upravljač Jolly-DVD 2 u 1 Omogucava upravljanje DVD i TV uređajima Omogucava kontrolu svih funkcija za preko 2.000 modela DVD uređaja Programiranje se vrsi uz pomoc koda ili brze pretrage Kod se ne gubi kod menjanja baterija.