Odlično stanje PRAVOPISNI PRIRUČNIK SRPSKOGA ili HRVATSKOGA JEZIKA Vladimir Anić Josip Silić tvrdi povez, 707 stranica SNL Lber Školska knjiga 1987 Pravopis ili ortografija (grč. ὀρθογραφία [orthografía]), skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika. Pravopisi se uređuju prema raznim načelima. Ta se načela odnose na različite dijelove pisane prakse: jedna odlučuju o interpunkciji, druga o velikim i malim slovima, treća o rastavljenom i sastavljenom pisanju riječi, četvrta o pisanju izgovaranih glasova, i još neka. Najzanimljivija su i najvažnija ona četvrta, a prema njima se onda i klasificiraju pravopisi pojedinih jezika. Pravopisi konkretnih jezika gotovo nikada nisu uređeni po samo jednome takvu načelu, ali jedno uvijek prevladava i onda pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom načelu. Tako primjerice na slavenskome jugu u slovenskom i bugarskom jeziku prevladava morfonološko načelo, pa njihove pravopise nazivamo morfonološkima, a u srpskohrvatskom i makedonskom prevladava fonološko načelo, pa su njihovi odgovarajući pravopisi fonološki. Stoga ćemo prikazati razna pravopisna načela: Sadržaj 1 Tipovi pravopisa 1.1 Fonetski pravopis 1.2 Fonološki pravopis 1.3 Morfonološki pravopis 1.4 Etimološki (korijenski) pravopis 1.5 Historijski pravopis 1.6 Arbitrarni pravopis 1.7 Ideografski pravopis 2 Vidi još Tipovi pravopisa[uredi | uredi kod] Fonetski pravopis[uredi | uredi kod] Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se primjerice u hrvatskome morao posebnim slovima pisati glas n kakav je u sastanak (to je naš najčešći najobičniji n, kakav je npr. u dan, danas, noć), drugi glas n u genitivu sastanka (takav n imaju Englezi, pišu ga dvoslovom ng, što najčešće nije n + g), treći glas u sastančiti ako dobro izgovaramo č (takav n imaju indijski jezici), četvrti u anđeo (takav n imaju Rusi). Otkako se u čovječanstvu piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u sanskrtskome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u Europi latinski, pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti. Fonološki pravopis[uredi | uredi kod] Dok se u znanosti nije razlikovala fonetika od fonologije, pravopise uređene prema fonološkome načelu zvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika odredenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa n jednostavno glas n. Tako shvaćen glas zove se fonem i piše se u kosim zagradama (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo vrapca iako je nominativ vrabac, jer je glas p u vrapca za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao p u hropca prema nominativu hropac. Hrvatski je pravopis fonološki, iako u njemu ima i primjesa nekih drugih načela, o čemu poslije. Morfonološki pravopis[uredi | uredi kod] Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci za foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ vrabac, onda po tome načelu i u genitivu treba biti vrabca. Morfonološko su načelo u starijoj filologiji zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se s njima ne slažu. No to je posve drugačije, sljedeće načelo. Etimološki (korijenski) pravopis[uredi | uredi kod] Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je b u vrabca prema vrabac, t u svatba prema svatovi, d u sladka prema sladak, i slično. Ali ako neki Slaveni pišu oblike kakvi bi u hrvatskome bili *istba, *obći za izba, opći, onda za to nema uporišta u drugim riječima ili u oblicima, nego valja znati etimologiju, koja je vrlo specijalna i uska lingvistička disciplina. Etimološka je primjesa u ruskome pravopisu pisanje nastavaka -ogo, —ego (naše -oga, -ega), iako je izgovoru v umjesto g, a za pisanje g umjesto v nema u suvremenom ruskome nikakva razloga. Prema strogo etimološkom načelu mi bismo pisali dhor umjesto tvor. Historijski pravopis[uredi | uredi kod] Rusko pisanje —ogo, —ego umjesto -ovo, —evo može se objasniti ne samo etimološkim nego i petim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Tako bi se, da ostanemo na ruskome, poznato rusko zanemarivanje akanja na pismu moglo objasniti u nekim slučajevima morfonološki (primjerice pisanje voda umjesto izgovornoga vada zbog akuzativa vodu), ali ipak preteže historijsko načelo, jer ono objašnjava i one slučajeve gdje nema morfonološke podrške, pa za pisanje potok umjesto izgovornoga patok nema kriterija dostupnoga prosječnomu čovjeku. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi francuski pravopis — u njem se i danas veoma često piše kako se nekada davno izgovaralo. Tako se za “100” piše cent, a danas izgovara sa (a = nosni a). Arbitrarni pravopis[uredi | uredi kod] Šesto načelo nije u pravom smislu načelo — radi se o arbitrarnim propisima u nekim pravopisima, Tako se u španjolskome vokal i u riječima uvijek piše i ali kada je sam (tada služi kao veznik), piše se slovo y, koje inače predstavlja glas /j/. U ruskome pravopisu do 1918. pisao se vokal i latiničkim slovom i ispred vokala i ispred ruskoga slova za glas j, a u svim ostalim slučajevima normalnim ćiriličkim slovom и (uz jednu iznimku, o kojoj poslije). Ideografski pravopis[uredi | uredi kod] Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. Ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obradenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru. Tako se ruska riječ izgovarana m’ir pisala s ćiriličkim slovom и u značenju ‘mir’, a s latiničkim slovom i u značenju ‘svijet’. To je već spomenuta iznimka. Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima. Ali ta se tema ne iscrpljuje pravopisom (ortografijom), tu odlučuje i slovopis (grafija) pojedinoga jezika. Vidi još[uredi | uredi kod] grafologija lista pravopisa po jeziku srpskohrvatski pravopis paleografija pismo preskripcija i deskripcija

Knjiga je dobro čouvana.Ima posvetu. ,,Vodeća figura iz jednog od prvih i najbolje organizovanih svetskih konglomerata otkriva nam ovde tehnike menadžmenta koje svima mogu da nam posluže. Duhovito, zabavno i iznenađujuće korisno, ovo je obavezno štivo za ambicioznog korporativnog Makijavelija. Za razliku od drugih priručnika o menadžmentu, Menadžer na mafijaški način izbegava teoretisanje i mlaćenje prazne slame i umesto toga prezentuje pragmatizam i filozofiju vodilju lidera koji su osnovali i gazdovali „tihim carstvom” kroz njegove vekove ekspanzije i uspeha. Umesto da budu shvaćeni kao izopačeni plodovi takozvanog zločinačkog uma, ovi planovi za akciju i dragulji mudrosti prezentovani su kao ono što odista i jesu – odraz sveprožimajućeg razumevanja dinamike Ijudske prirode. Menadžer na mafijaški način predstavlja krajnje jedinstven i praktičan priručnik o menadžmentu. Oni koji ga pročitaju više nikad neće posmatrati svoje radno mesto na isti način. ``

Osecaj i mera / o psihofizickim osnovama saznanja Predrag Ognjenovic 1977. Mek povez, strana 300 Spolja kao na fotografijama, unutrasnjost vrlo dobra

Knjiga je nova. ,,Niče za osobe pod stresom je podsticajan priručnik u kojem je 99 maksima nemačkog filozofa primenjeno na različite situacije iz svakodnevnog života. Ničeova mudrost pokazala se kao korisna u traganju za razrešenjima mnogih problema u privatnom i poslovnom životu savremenog čoveka, pa i u izlaženju na kraj sa situacijama koje izazivaju stres. Svaka od 99 crtica započinje Ničeovim rečima, koje autor tumači i dovodi u vezu sa mislima drugih znamenitih filozofa, pisaca i umetnika. Te misli nam mogu biti od velike pomoći pri donošenju odluka na važnim životnim raskrsnicama, u ponovnom sticanju samopouzdanja i pronalaženju pravih rešenja za svakodnevne dileme. ``

Novo,nemontirano 1kom 700din,imam vise 0603104488

100 Godina želežničkog saobraćaja na pruzi BEOGRAD-NIŠ 1884-1984 Veliki format,tvrd povez,ilustrovana 103.str,198.slika Knjiga je N O V A ---------------------------- R1

odlican,FIKSNO

Knjiga je dobro očuvana. NOLIT,Beograd,1964. 270 strana

NOVE TAROT KARTE ARTUR EDVARD VEJT KOMPLET SADRZI 78 KARATA MIRDIN 2012. Jedino originalno zvanicno izdanje u Srbiji Takodje u prodaji i kao komplet sa knjigom Artura Edvarda vejta. https://www.kupindo.com/Alternativna-ucenja/9972219_SLIKOVNI-KLJUC-ZA-TAROT-DOPUNJENO-IZDANJE https://www.kupindo.com/Alternativna-ucenja/48792525_TAROT-KARTE-I-KNJIGA-ARTUR-EDVARD-VEJT-NOVO Pored ovih u izdanju Mirdin doo mozete poruciti: OSHO ZEN TAROT (knjiga plus 79 karata) https://www.kupindo.com/Alternativna-ucenja/62439101_OSHO-ZEN-TAROT-NOVO-KOMPLET LENORMAND TAROT (LENORMAND SPIL 36 karata + ASTRO-MITOLOSKI LENORMAND SPIL 54 karte + KNJIGA) https://www.kupindo.com/Alternativna-ucenja/70063305_LENORMAND-TAROT-NOVO-LUKSUZNO-PAKOVANJE-NA-SRPSKOM CIGANSKE SUDBINSKE KARTE - GIPSY FORTUNE TELLER - 36 karata - IMA OBIMNO uputstvo - ( nazivi karata prvi put samo na srpskom i romskom jeziku) https://www.kupindo.com/Alternativna-ucenja/70031833_CIGANSKE-SUDBINSKE-KARTE-CIGANSKI-TAROT-NOVO

odlican,FIKSNO

ZAPISI IZ MATHAUZENA Dimitrije Knežev Dimitrije M. Knezev Izdavac: Beofeniks,2001.god,24.cm,160.strana Knjiga je N O V A ---------------------------- M2 ,1v verovatno

D. T. Suzuki - ZEN Prevod David Albahari (Panpublik, Beograd, 1988, broš, 120 str.)

STEMATOGRAFIJA Hristofor Žefarović i Toma Mesmer Priredio Dinko Davidov Izdavac: Galerija Matice Srpske Cvrst povez Tragovi ostecenja na rubu i povezu korica knjige, tragovi pozutelosti. Knjiga ima posvetu.

Nadgrobni natpisi iz XIX veka na Bjelusinskom groblju u Mostaru Radomir Stanic separat Mostar 1982. Mek povez, strana 37 Odlicno ocuvano

REMEK DELA EKSPRESIONIZMA IZ BERLINSKIH MUZEJA (Frolich und Kaufmann - Berlin / Muzej savremene umetnosti - Beograd, 1982, broš, 147 str., ilustrovano)

USPON BEOGRADA POSLOVNI DANI TRGOVACA, PRIVREDNIKA I BANKARA U BEOGRADU XIX I XX VEKA AUTOR: Milivoje M. Kostić IZDAVAČ: BIBLIOTEKA GRADA BEOGRADA, ISTORIJSKI ARHIV GRADA BEOGRADA, ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE GRADA BEOGRADA GODINA IZDANJA: 1994. GOD. TVRDE KORICE ĆIRILICA BROJ STRANA: 235 STR. FORMAT 24 CM STANJE VRLO DOBRO TROŠKOVE SLANJA SNOSI KUPAC LIČNO PREUZIMANJE MOGUĆE U CENTRU BEOGRADA K178G

REPETITORIJ ELEMENTARNE MATEMATIKE AUTORI: PROF.DR.ING. BORIS APSEN IZDAVAČ: TEHNIČKA KNJIGA, ZAGREB GODINA IZDANJA: 1965. TVDE KORICE PISMO: LATINICA BROJ STRANA: 280 STR. STANJE KNJIGE VRLO DOBRO TROŠKOVE SLANJA SNOSI KUPAC LIČNO PREUZIMANJE MOGUĆE U CENTRU BEOGRADA K178G

Prodajem dve knjige iz stručne literature religijske o hinduizmu od istog autora A.Č.Svami Prabhupada-Šri Šimad. 1.Učenja Kraljice Kunti-288 str.-21cm-Bg-Veda-2019 god. Pisan ćirilicom.. 2.Šrimad Bhagavatam-304 str.-21cm vidi slike

100 dela MSUB JUGOSLOVENSKA UMETNOST OD 1900 DO 1945. Dejan Sretenović Muzej savremene umetnosti, 2014. 150 strana, skoro A4 format.

Lancobran za bicikl PVC Odgovara za Alpina Avenue model ali je malo veci. Ne naleze skroz savrseno na prednje nosace). Zadnja rupa se uklopila bez busenja nove. Moze da se koristi i za druge bicikle. "FREESTYLE" prodavnica i servis bicikala i sportske opreme Zelena pijaca Zmaj Jove Jovanovica 26-28 Lamela 2 Lokali 8 i 9 (stari red lokala) 26000 Pancevo