STAKLENI MIR Džimi Karter i opasni Srbi STAKLENI MIR DŽIMI KARTER I OPASNI SRBI Borko B. Đorđević Žanrovi: Autobiografije i biografije, Domaći pisci Izdavač: Prometej Broj strana: 329 Pismo: Latinica Povez: Mek Format: 21 cm Godina izdanja: 2016. Knjiga sa potpisom Marka Lopušine Opis Ova knjiga može biti zanimljiva zbog naslovne teme svima koje zanimaju manje poznati detalji o raspadu SFRJ, interesima velikog kapitala i lokalnih moćnika. S druge strane, nailazi se na uzbudljivo autobiografsko štivo koje čitaoca odvodi u srž američkog kreiranja karijere i povremeno vraća u našu sredinu. Dr Borko Đorđević, rođeni Beograđanin, napravio je zapaženu karijeru plastičnog hirurga u SAD, a delovao je i deluje i u Srbiji i Crnoj Gori. NJegov životopis je veoma zanimljiv, uzbudljiv i prikazuje dileme, odluke, prilagođavanja mladog čoveka životu u novoj sredini i ukazuje na mnoge mogućnosti za postizanje vrednih rezultata. Zahvaljujući dobrom radu, još boljoj sposobnosti za komunikaciju, dr Đorđević je uspeo da dođe do neposrednih susreta sa čak petoricom predsednika SAD, pa čak i da posreduje u dolasku DŽimija Kartera u Bosnu radi uspostavljanja mira 1994. Knjiga je napisana da može da se čita i po poglavljima, a obogaćuje je veći broj fotografija koje dokumentuju autorovo druženje sa najmoćnijim ljudima sveta. Oktobra/novembra 2016. Večernje novosti objavile su feljton po tekstvima iz ove knjige u 22 nastavka. Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10``` 1k

Tvrd povez - 456 strana - 21 cm - ilustrovana BEOGRAD 2009 Korice sa vidljivim znacima korišćenja Unutrašnjost dobro očuvana - bez pisanja i podvlačenja B- 2 KK

Osnovna nacela oplemenjivanja tekstila, I deo Nebojsa Risticđ 2005 mek povez, strana 144 Koriscena, nesto malo podvlcena, dobro ocuvana

Papsko veće za pravdu i mir Fondacija Konrad Adenauer Beogradska nasbiskupija. Stanje knjige kao na slikama Mek povez 420.strana

K011

Odjeci prvog srpskog ustanka u Hercegovini Srpska proza danas Corovicevi susreti 2004. Tvrd povez, strana 510 vrlo dobro stanje, pecat bivseg vlasnika na predlistu

Toplički nokturno : (prilozi za `Moju istoriju vremena Toplice, prošlog i sadašnjeg`) Ranđel Janićijević Čigoja štampa Beograd, 2012. 22 cm, 160 str. ILUSTROVANO meki povez, ćirilica ISBN: 9788675589020 VIDI SADRŽAJ Knjiga sa potpisom AUTORA, 1k

RIMSKI KAMENI SPOMENICI IZ KARANA-Petar Petrović Titovo Užice,1986.53.strane, Katalg spomenika,natpisi, vidi sadržaj. 10

PROIZVODNJA KROMPIRA dipl inž Slobodan Glišić Ilustrovana,160.str., ZADRUGAR Knjiga u PERFEKTNOM stanju 1k

RADNIČKI DOM U VUKOVARU Brana Majski PRILOG istoriji VUKOVARA drugo dopunjeno izdanje Vukovar,1987.god,ilustrovano,128.str, Tvrd povez sa zlatotiskom. Knjiga je N O V A ------------------------------ 1w

TARA Lepotica sveta Boško Pušonjić Prijepolje 1987.god, 120.strana, ilustrovana Knjiga u PERFEKTNOM stanju 1k

SADEJSTVO General major Rajko Tanasković Pukovnici,,Sava Konvalinka,Dimitrije Krneta Beograd,1957.god,ztvrd povez,235.str.,+ karte,ilustrovana. Knjiga u odličnom stanju 08

MATEMATIKA DETERMINANTE - VEKTORI LINEARNO PROGRAMIRANJE KOMBINATORIKA - VEROVATNOĆA SKUPOVI - LOGIKA DIFERENCIJALNE JEDNAČINE AUTOR: VIDOSAVA ĆETKOVIĆ, ANTE VUČEMILOVIĆ IZDAVAČ: VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA, BEOGRAD GODINA IZDANJA: 1976. MEKE KORICE PISMO: LATINICA BROJ STRANA: 416 STR. STANJE KNJIGE VRLO DOBRO TROŠKOVE SLANJA SNOSI KUPAC LIČNO PREUZOMANJE MOGUĆE U CENTRU BEOGRADA K169G

ABADŽIJSKI ZANAT Alat i proizvodi Narodni Muzej Kragujevac,2008.god,ilustrovano u boji,40.str.,20.cm ---------------------------- Knjiga ``glanz stanje`` Stanje```10```,najviša moguca ocena ------------------------------------ 1g

Materijal za šivenje - atlas, golubije sivi (Svi materijali, koji su objavljeni, nemaju specifikaciju, te su nazivi slobodna procena jednog neprofesionalca. Zato sam se potrudila da fotografije budu dobre, te da može bolje da se proceni šta je u pitanju.) Dimenzije (približne): 1,39 m x 88 cm Pogledajte fotografije. Mogu fotografisati i dodatno po zahtevu.

Odlično stanje PRAVOPISNI PRIRUČNIK SRPSKOGA ili HRVATSKOGA JEZIKA Vladimir Anić Josip Silić tvrdi povez, 707 stranica SNL Lber Školska knjiga 1987 Pravopis ili ortografija (grč. ὀρθογραφία [orthografía]), skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika. Pravopisi se uređuju prema raznim načelima. Ta se načela odnose na različite dijelove pisane prakse: jedna odlučuju o interpunkciji, druga o velikim i malim slovima, treća o rastavljenom i sastavljenom pisanju riječi, četvrta o pisanju izgovaranih glasova, i još neka. Najzanimljivija su i najvažnija ona četvrta, a prema njima se onda i klasificiraju pravopisi pojedinih jezika. Pravopisi konkretnih jezika gotovo nikada nisu uređeni po samo jednome takvu načelu, ali jedno uvijek prevladava i onda pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom načelu. Tako primjerice na slavenskome jugu u slovenskom i bugarskom jeziku prevladava morfonološko načelo, pa njihove pravopise nazivamo morfonološkima, a u srpskohrvatskom i makedonskom prevladava fonološko načelo, pa su njihovi odgovarajući pravopisi fonološki. Stoga ćemo prikazati razna pravopisna načela: Sadržaj 1 Tipovi pravopisa 1.1 Fonetski pravopis 1.2 Fonološki pravopis 1.3 Morfonološki pravopis 1.4 Etimološki (korijenski) pravopis 1.5 Historijski pravopis 1.6 Arbitrarni pravopis 1.7 Ideografski pravopis 2 Vidi još Tipovi pravopisa[uredi | uredi kod] Fonetski pravopis[uredi | uredi kod] Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se primjerice u hrvatskome morao posebnim slovima pisati glas n kakav je u sastanak (to je naš najčešći najobičniji n, kakav je npr. u dan, danas, noć), drugi glas n u genitivu sastanka (takav n imaju Englezi, pišu ga dvoslovom ng, što najčešće nije n + g), treći glas u sastančiti ako dobro izgovaramo č (takav n imaju indijski jezici), četvrti u anđeo (takav n imaju Rusi). Otkako se u čovječanstvu piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u sanskrtskome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u Europi latinski, pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti. Fonološki pravopis[uredi | uredi kod] Dok se u znanosti nije razlikovala fonetika od fonologije, pravopise uređene prema fonološkome načelu zvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika odredenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa n jednostavno glas n. Tako shvaćen glas zove se fonem i piše se u kosim zagradama (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo vrapca iako je nominativ vrabac, jer je glas p u vrapca za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao p u hropca prema nominativu hropac. Hrvatski je pravopis fonološki, iako u njemu ima i primjesa nekih drugih načela, o čemu poslije. Morfonološki pravopis[uredi | uredi kod] Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci za foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ vrabac, onda po tome načelu i u genitivu treba biti vrabca. Morfonološko su načelo u starijoj filologiji zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se s njima ne slažu. No to je posve drugačije, sljedeće načelo. Etimološki (korijenski) pravopis[uredi | uredi kod] Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je b u vrabca prema vrabac, t u svatba prema svatovi, d u sladka prema sladak, i slično. Ali ako neki Slaveni pišu oblike kakvi bi u hrvatskome bili *istba, *obći za izba, opći, onda za to nema uporišta u drugim riječima ili u oblicima, nego valja znati etimologiju, koja je vrlo specijalna i uska lingvistička disciplina. Etimološka je primjesa u ruskome pravopisu pisanje nastavaka -ogo, —ego (naše -oga, -ega), iako je izgovoru v umjesto g, a za pisanje g umjesto v nema u suvremenom ruskome nikakva razloga. Prema strogo etimološkom načelu mi bismo pisali dhor umjesto tvor. Historijski pravopis[uredi | uredi kod] Rusko pisanje —ogo, —ego umjesto -ovo, —evo može se objasniti ne samo etimološkim nego i petim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Tako bi se, da ostanemo na ruskome, poznato rusko zanemarivanje akanja na pismu moglo objasniti u nekim slučajevima morfonološki (primjerice pisanje voda umjesto izgovornoga vada zbog akuzativa vodu), ali ipak preteže historijsko načelo, jer ono objašnjava i one slučajeve gdje nema morfonološke podrške, pa za pisanje potok umjesto izgovornoga patok nema kriterija dostupnoga prosječnomu čovjeku. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi francuski pravopis — u njem se i danas veoma često piše kako se nekada davno izgovaralo. Tako se za “100” piše cent, a danas izgovara sa (a = nosni a). Arbitrarni pravopis[uredi | uredi kod] Šesto načelo nije u pravom smislu načelo — radi se o arbitrarnim propisima u nekim pravopisima, Tako se u španjolskome vokal i u riječima uvijek piše i ali kada je sam (tada služi kao veznik), piše se slovo y, koje inače predstavlja glas /j/. U ruskome pravopisu do 1918. pisao se vokal i latiničkim slovom i ispred vokala i ispred ruskoga slova za glas j, a u svim ostalim slučajevima normalnim ćiriličkim slovom и (uz jednu iznimku, o kojoj poslije). Ideografski pravopis[uredi | uredi kod] Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. Ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obradenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru. Tako se ruska riječ izgovarana m’ir pisala s ćiriličkim slovom и u značenju ‘mir’, a s latiničkim slovom i u značenju ‘svijet’. To je već spomenuta iznimka. Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima. Ali ta se tema ne iscrpljuje pravopisom (ortografijom), tu odlučuje i slovopis (grafija) pojedinoga jezika. Vidi još[uredi | uredi kod] grafologija lista pravopisa po jeziku srpskohrvatski pravopis paleografija pismo preskripcija i deskripcija

Knjiga je dobro očuvana. Naslov: Unutrašnja dekoracija kratak istorijski pregled Autor: George Savage Izdavač: Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd Pismo: latinica Br. strana: 286 ; ilustr.: 170 crno-belih reprodukcija; 31 reprodukcija u boji Format: 22 cm

Osecaj i mera / o psihofizickim osnovama saznanja Predrag Ognjenovic 1977. Mek povez, strana 300 Spolja kao na fotografijama, unutrasnjost vrlo dobra

100 Godina želežničkog saobraćaja na pruzi BEOGRAD-NIŠ 1884-1984 Veliki format,tvrd povez,ilustrovana 103.str,198.slika Knjiga je N O V A ---------------------------- R1

ZAPISI IZ MATHAUZENA Dimitrije Knežev Dimitrije M. Knezev Izdavac: Beofeniks,2001.god,24.cm,160.strana Knjiga je N O V A ---------------------------- M2 ,1v verovatno