Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 35604 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
novo Pisana kao „muzički komad u stilu džeza”, knjiga bugarskog istraživača svetskog ugleda Ivana Krasteva analizira savremenu demokratiju, posmatrajući je ne kao ideal ili skup institucija nego kao kolektivnu svest. Krastev nastoji da nam objasni zbog čega su građani izgubili poverenje u demokratiju, prateći njen razvoj kroz uticaj globalnih društvenih, političkih, ekonomskih, tehnoloških i kulturnih promena u nekoliko proteklih decenija. Glasači ne veruju da je njihov glas uistinu bitan za upravljanje njihovom zemljom, čak i kada su saglasni s tim da su izbori slobodni i pošteni. Ljudi nalaze sve manje i manje razloga da glasaju. Ili, drugačije rečeno, oni nalaze sve više i više razloga da glasaju praznim glasačkim listićima. Ivan Krastev van Krastev (Bulgarian: Иван Кръстев, born 1965 in Lukovit, Bulgaria), is a political scientist, the chairman of the Centre for Liberal Strategies in Sofia, permanent fellow at the IWM (Institute of Human Sciences) in Vienna,[1] and 2013-4-17 Richard von Weizsäcker fellow at the Robert Bosch Stiftung in Berlin. He is a founding board member of the European Council on Foreign Relations, a member of the board of trustees of the International Crisis Group and is a contributing opinion writer for The New York Times. From 2004 to 2006 Krastev was executive director of the International Commission on the Balkans chaired by the former Italian Prime Minister Giuliano Amato. He was Editor-in-Chief of the Bulgarian Edition of Foreign Policy and was a member of the Council of the International Institute for Strategic Studies, London (2005-2011). Since 2016, he serves as a director/trustee of the School of Civic Education in London [1], which forms part of an association of schools of political studies, under the auspices of the Directorate General of Democracy (“DGII”) of the Council of Europe[2] His books in English include Shifting Obsessions: Three Essays on the Politics of Anticorruption (CEU Press, 2004), The Anti-American Century, co-edited with Alan McPherson, (CEU Press, 2007), In Mistrust We Trust: Can Democracy Survive When We Don`t Trust Our Leaders, (TED Books, 2013), Democracy Disrupted. The Politics of Global Protest (UPenn Press, May 2014) and After Europe (UPenn Press, 2017). He is a co-author with Stephen Holmes of the book The Light that Failed on East European politics.[2] Bibliography[edit] Shifting Obsessions: Three Essays on the Politics of Anticorruption, CEU Press, 2004. The Anti-American Century, Alan McPherson and Ivan Krastev (eds.), CEU Press, 2007. Europe`s Democracy Paradox, The American Interest, March/April 2012. In Mistrust We Trust: Can Democracy Survive When We Don`t Trust Our Leaders?, TED books, 3 January 2013[3] Democracy Disrupted, Penn University Press, 2014 After Europe, Penn University Press, 2017 The Light that Failed: A Reckoning, co-authored with Stephen Holmes, Penguin, 2019 Is It Tomorrow Yet?: Paradoxes of the Pandemic, 2020, Allen Lane, ISBN 978-0241483459, (96 pages)
Mozer METODI ANKETIRANJA U ISTRAŽIVANJU DRUŠTVENIH POJAVA KAO NA SLIKAMA lepo očuvano Metodi anketiranja u istraživanju društvenih pojava autor C.A. Mozer prevod Debora i Branko Andrijašević /predg Dr Ante Fiamengo šifra B-25771 izdanje n/a jezik srpskohrvatski pismo latinica biblioteka Društveno-političke studije / kolo II; knj.2 izdavač Kultura Beograd. štamparija Kultura Beograd. godina 1962. opis mek povez, 436 strana, 20.5cm sociologija
Knjiga je nova. Danijel Sinani – Rusalje Данијел Синани – Русаље 332 strane; ilustrovano; 17 cm Beograd : Srpski genealoški centar, 2009 Rusalje su jedan od najinteresantnijih rituala srpsko-vlaške narodne kulture o kojem se svojevremeno mnogo govorilo, i koji je privlačio pažnju ne samo naučnih istraživača već i ljudi izvan nauke. „Rusaljski ritual je fenomen koji sa svojim dramatičnim ekspresivnim elementima, ritualnim praksama i za njih vezanim verovanjima predstavlja (...) jedinstven i krajnje ’egzotičan’ primer ritualnog ponašanja u našoj tradicionalnoj kulturi“ - Sinani Iako se ovaj ritual više ne praktikuje od osamdesetih godina XX veka, i dalje ostaje dosta pitanja i aspekata koje treba ponovo sagledati kroz prizmu savremenih antropoloških pristupa i analiza. Upravo je to poduhvat koji je preduzeo autor u želji da iskorači iz okvira ustaljenih tumačenja ovog rituala i da sopstveni doprinos obuhvatnijem i sistematičnijem razmatranju fenomena rusalja iz perspektive antropoloških teorija o opsednutosti.
Kao na slikama Prir. Siniša Stojanović Istorija zena Satori Kulture istoka .... Zen (japanski: zen, kineski: č`an, sanskrit: dhjana – motrenje, meditacija [1]) je škola mahajana budizma i disciplina čiji je cilj probuđenje. Zen je svojevrsna tradicija mahajana budizma nastala spajanjem indijske dhjana tradicije, ranobudističke škole praznine i kineske taoističke filozofije, dovedena do najvišeg umetničkog izraza u kulturi Japana.[2] Suština zena je neposredan doživljaj probuđenja (satori), pa su teoretsko znanje i proučavanje religijskih tekstova u drugom planu. Međutim, zen nije protiv filozofskog razumevanja, proučavanja sutri ili razvoja liturgije, ali ih žestoko odbacuje ako postoji opasnost da postanu predmet želje i prepreka za dosezanje jedine bitnosti.[2] Zen tradicija tvrdi da nastavlja direktno, od-uma-do-uma, prenošenje budnosti počev od Bude.[3] Zen smatra da čovek može da dosegne probuđenje kroz sopstvene napore, ali se pojedine škole razlikuju u metodama. Dok rinzai favorizuje šok-tretmane kao što je paradoksalno izražavanje (koan) često praćeno neočekivanim udarcima, soto favorizuje sedeću meditaciju (zazen).[4] U zen predaji postoji mnoštvo primera da su učenici kao odgovor na svoja pitanja dobijali udarac štapom.[5] Zen budizam je posebno uticao na kulturu i disciplinu japanskih samuraja...... Budizam