Marketing
Postavite oglas
Kontakt
Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
51-75 od 286431 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Zagor 177 - Vatreni fetiš - Branislav Kerac, Moreno Buratini, Alesandro Pičineli Autor:: Branislav Kerac, Moreno Buratini, Alesandro Pičineli Žanrovi:: Stripovi i grafičke novele Izdavač:: Veseli četvrtak Godina izdanja:: 2021. Broj strana: 96 Pismo: Latinica Povez: Mek Format: 21 cm Nov u celofanu Naslov originala: Feticcio di fuoco
Mali rendžer - Silver Lake Broj 44 Naslov originala: SILVER LAKE LA REGINA DELLE TENEBRE IzdavaČ: Ludens, Zagreb Godina izdanja: 2021 Format: 21 X 15 cm. Povez: Meki Pismo: Latinica Broj strana: 224 Ocuvan dobro , kao na slici Meri i Mozes, dobili su sina Kita (junaka stripa), tumarajuci granicom izmedu Misurija i Ilinoisa. Osam meseci nakon Kitovog rodenja, Meri umire, a Kit se razboli i tako on i njegov otac dobijaju gostoprimstvo plemena starosedalaca kojim stoluje Crveni Bizon. Nakon Kitovog oporavka, Mozes, zahvalan plemenu krece da se pridruži rendžerima, a Kit biva primljen zajedno sa ocem u utvrdenje rendžera, sve dok nije stasao za koledž. Kit Teller ili Mali Rendžer je strip italijanskog para umetnika, scenariste Andrea Levezola (1905-1981) i crtaca Franceska Gamba (1926-2012). Strip je prvi put objavljen sredinom juna (postoje podaci 15. juna) 1958. godine u izdanju izdavacke kuce Serdo Boneli Editore. Decak, od roditelja koji su emigrirali iz Velsa u SAD, postace strah i trepet kriminalaca, a ono što je interesantno, jeste to da smo ovog junaka, koji se na našem govornom podrucju pojavio u ediciji Zlatna serija, a kasnije nastavio u ediciji Lunov Magnus Strip novosadskog Dnevnika od broj 697. “Lažni žig”, upoznali sa njegovih cetrnaest godina. Strip serijal se razlikovao od ostalih Bonelijevih serijala i stripskih junaka po mnogo cemu, a pre svega po tome što se Kit Teller nije pojavio kao veliki junak, snagator i beskompromisni pravednik. On se pojavio prakticno kako obican mladic, decko koji doživljava razlicite pehove, dobija batine, a u prvim epizodama uspeva da izade na pozitivan ishod samo zato što je bio izuzetno lukav, ali imao je i srece. Strip je raden u formi klasicnih vestern prica. Nerazdvojni pratilac ovog mladica i dobri duh koji ga štiti od zla, ali svakako stara kvrga koji unosi komicni element u celu pricu jeste Frenki Belevan, simpaticni starac sa dugackim brkovima. Važnu ulogu u Kitovom životu ima i Cin Lao, koji ga uci borilackim veštinama, a koje ce on kasnije upotrebiti protiv razuarenih bandi zlikovaca, kriminalaca, nadobudnih Indijanaca i slicno… Ovo je jedan veoma interesantan strip, koji obiluje zanimljivm dogadajima i scenama. Stare škole crtanja i veoma neobicnog humora, u jednu ruku karakteristicnog za Bonelijeve stripove, a sa druge strane ipak i svojstvenog. Danas ovaj strip izdaje izdavacka kuca Ludens za tržište bivše Jugoslavije.
Dan Graf B e o g r a d 2 O O 1 mek povez Knjiga ima 298 strana 24 cm ima malo podvlačenja i knjiga je uredna i dobro očuvana a) Milošević, Slobodan (1941-) 1. `Niko nema pravo da bije ovaj narod` 2. Dolazak na vlast 3. Odustajanje od Jugoslavije 4. Pretpostavke rata 5. Gospodar igre 6. Psi rata 7. Napuštanje Krajine 8. Apoteoza 9. Metež Florence Hartmann (17. veljače 1963., -) francuska je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za Le Monde o Balkanu, a početkom 1991. o Jugoslavenskim ratovima. Izvještaje je slala iz Beograda.[1] 1985. diplomirala je te stekla titulu magistra iz područja literature i stranih civilizacija na sveučilištu u Parizu. 1986. se udala u Beogradu za supruga iz SFR Jugoslavije, čiji je materinji jezik bio srpskohrvatski. S njim je dobila dvoje djece: sina 1988. i kćer 1989., koji su se rodili u Francuskoj.[2] 2000. je postala glasnogovornica za Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu te savjetnica glavnoj tužiteljici MKSJ-a Carli Del Ponte.Godine 1992. bila je jedna od prvih novinara koji su otkrili lokaciju Ovčare, te je 2006. svjedočila pred MKSJ-om protiv `vukovarske trojke`.[1] Konkretno, tvrdi da je Veselin Šljivančanin 1992. u intervjuu izjavio sljedeće kad ga je pitala o Ovčari: `Morali smo negdje zakopati tijela`.[3] Godine 1999. objavila je prvu knjigu, Milošević, dijagonala luđaka. Kada je Slobodan Milošević završio u MKSJ-u na suđenju, Srbija je dala tribunalu povjerljive dokumente o njegovom režimu iz 1990-ih, ali pod uvjetom da se neki dijelovi `zatamne`. Hartmann je imala uvid u te tajne spise te u knjizi Mir i kazna 2006. napisala da je MKSJ prihvatio cenzurirati dijelove koji su mogli uspostaviti vezu između Miloševićevog režima i masakra u Srebrenici. MKSJ je regirao optužnicom protiv Hartmann za nepoštivanje suda objavljivanjem dokumenata koji su bili tajni za javnost.[1] Presudom je kažnjena sa €7.000, što je izazvalo kontroverzne reakcije u svijetu medija i novinara, od kojih su neki javno stali u njenu obranu.[4] Iako je Hartmann rekla da je uplatila traženu svotu, MKSJ je to opovrgnuo te izdao nalog za njeno uhićenje. Godine 2011. ona je pobjegla u Francusku. Francuske vlasti su, međutim, odbile uhititi ju jer su mislile surađivati sa MKSJ-om jedino u izručivanju ratnih zločinaca, u što ne spada i progon osoba koje kritiziraju sam sud.[5] Ipak, usprkos uhidbenom nalogu iz Haaga, nastavila se slobodno kretati i u inozemstvu: 2012. posjetila je Sarajevo, povodom 20. obljetnice opsade grada, te tamo verbalno napala Carla Bildta jer je smatrala da on nije trebao biti na obilježavanju stradanja grada jer je prije govorio da je `Milošević dobar momak`.[6] Hartmann je s vremenom postala vrlo kritična prema MKSJ-u. Još 2004. ukazala je na narušavanje neutralnosti tužilaštva tribunala kada je usvojeno novo pravilo prema kojem peteročlano sudsko vijeće kojeg pored predsjednika i potpredsjednika tribunala čine i trojica predsjedavajućih sudaca Pretresnih vijeća, odlučuje da li se nove optužnice odnose na `najviše lidere, osumnjičene da su najodgovorniji za zločine u nadležnosti tribunala.` Ukoliko ocijene da neka od optuženih osoba ne spada među `najviše lidere`, suci od tada imaju pravo optužnicu vratiti tužitelju, nezavisno od težine zločina i uvjerljivosti pratećih dokaza.[7] Godine 2013. izjavila je da je oslobađajuća presuda u slučaju bivših šefova Državne bezbednosti (DB) Srbije, Jovice Stanišića i Franka Simatovića, `najvidljiviji u nizu udaraca na kredibilitet Haškog tribunala u završenoj fazi njegovog rada` te dodala: “ Time su nagrađeni mozgovi sistema koji su obmanom uspjeli planirati i organizirati masovno nasilje, a sve preko paravan organizacije, pazeći da ne napišu direktno naređenje. Poruke sa suđenja u Nurembergu je izbrisana. Haški sud je u naglo ušao u proces ukidanja Ženevske konvencije i, time, uništava sve što je urađeno poslije Drugog svjetskog da se zaštite civili u ratu. Dešava se u Hagu jedan preokret koji žrtve posljednjeg rata u Evropi osjete na svojoj koži, ali koji ima i dalekosežne posljedice, i to širom svijeta. Mogu zamisliti reakcije žrtava čija su djeca direktno stradala od duhova tame koji su bili otjelotvoreni u likovima Stanišića i Simatovića, sada već slobodnih ljudi. Po svemu sudeći, nažalost, odgovornost za zločine (koji sud ne poriče) se svodi na lokalne igrače, a ne na mozgove. Zato imamo gorki osjećaj prijevare, jer nije ni istina, nije ni pravda`.
Istorija cene
Naziv oglasa
Početna cena
Najveća cena
Najniža cena
Nema podataka o istoriji cene
Pretraga: " "
Uspešno ste zapratili pretragu.
Sve zapraćene pretrage možete videti u
korisničkom panelu.