Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 2020 rezultata
Prati pretragu "harmonika vrata -crna gora"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Škola za klavirsku harmoniku 2 Albin Fakin Ljubljana 1966 Albin fakin veliki format 120 strana stanje vrlo dobro
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Najpopularniji šlageri za harmoniku pratnju i glas 5 Slanje post expresom, cc paketom ili lično preuzimanje u BEogradu
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Najpopularniji šlageri za harmoniku pratnju i glas 6 Slanje post expresom, cc paketom ili lično preuzimanje u BEogradu
`Јоште док сам се учио у царској академији художества у Бечу, осетио сам у себи велику жељу и природни позив за живописањем дивне и дичне наше Србске народне Повестнице. Таки има у њој красних и за живописање згодних догађаја, да би и Рафаело, и Мијаило Анђело (Микеланђело) и Kоређо и Тицијан и Рубенс и сви после њи највећи повестнички живописци радо били Срби, само да су могли за ове догађаје дознати могли`... креће у своју живота вредну писанију један од првих српских историчара, Димитрије Аврамовић, пишући дело: СВЕТА ГОРА са стране вере, художества и повестнице 1848 године. У почетку описује Атонску Гору, да би наставио са манастиром Хиландаром и његовим архитектонским описом свих здања која су га тада красила. Онда размотава дивно, златно клупко Савиног доласка на Свету Гору где наводи једну од њему присисаних реченица: `Нисам дошао да ви мене чувате, већ да ја вас чувам! Наводећи поједине делове историје Немањића он причу своју плете о самопм манастиру Хиландар, те даље каже са жалом да у њему нема књижнице, али, да свуда стоје вредне рукописне књиге наводећи их и опшисујући њихов садржај и начин повеза и врсту писмена...Онда следе бројни цитати и значајна места из рукописа које пронашао у Хиландару! Ред долази на грчко јеванђеље које је Свети Јован Златоусти исписао златом на кожи ... Задње стране ове драгоцене књиге посвећене су пренумерантима којих, за дивно чудо, има са бројних простора Српства, те сем бројних места из сада тако накарадно назване Централне Србије има и из: Мостара, Пљеваља, Солуна, Цариграда, те из Аустрије тадашње: Баваништа, Баје, Старог Бечеја, Бечкерека, Беча, Будима, Вршца, Даља, Дубровника, Земуина, Илока, Ирига, Карловаца, Кикинде, Крстура, Новога Сада, Огулина, Печуја, Сегедина, Сент Андреје, Темишвара, Сомбора, Суботице... ФОТОТИПСКО ИЗДАЊЕ КЊИГЕ ИЗ 1848 ГОДИНЕ, 274 СТРАНА, А5 ФОРМАТ, МЕКИ ПОВЕЗ!
Pesme i komadi za harmoniku Radomir Janković *6711*01-2023 Priručnik za učenike pedagoške akademije 2,dopunjeno izdanje za vaspitače i škole za osnovno muzičko obrazovanje Autor: Radomir Jankovic Izdavac: Nova prosveta, Beograd, 1989. Povez broš,ćirilica,56.strana,format 30 x 20,5.cm, težina 160.grama stanje: vrlo očuvana-nema ispisivanja
Antropogeografska i etnološka razmatranja na terenu i u narodu vršena 1934-1937 godine Izdavači: Muzej u Prištini / Narodna i univerzitetska biblioteka u Prištini Biblioteka Čuvari baštine, knj. 1 Povez: tvrd Broj strana: 376 + prilozi Ilustrovano. Veoma dobro očuvana. Knjiga je podeljena na sedam tematskih celina: 1. Etnička prošlost i istorijsko-geografsko stanje Srba u Drenici u starije doba 2. Etnička prošlost Srba u Drenici u novom veku 3. Etnička prošlost i etnografsko-antropogeografsko stanje Arbanasa u Drenici u novom veku 4. Patrijarhalna kultura kod Arbanasa u Drenici 5. Život i običaji 6. Etnička prošlost Cigana (Roma) u Drenici u novom veku 7. Naselja i poreklo stanovništva „M. S. Milojević, srpski spisatelj iz doba romantizma ističe kako u jednom delu Drenice u 431-oj kući živi „sve sam Srbin poturčen, koji vrlo malo zna arnautski i koji više srpski no arnautski govore“. Zatim navodi: „U 258 takođe poturčeni Srbin, ali koji podjednako govore i jednim i drugim jezikom“. Slično Milojeviću, razlaže i drugi srpski spisatelj T. Stanković, koji navodi: „Drenički Arnautaši, svi znaju dan svoje slave – svoga krsnog imena i toga dana ništa ne rade.“ (K-136)