Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
126-150 od 1145447 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Obrađene oblasti Poljoprivreda i privredni razvoj Procesi razvoja i transformaciije poljoprivrede od tradicionalne do moderne Seljačko gazdinstvo u procesu transformacije poljoprivrede Zadrugarstvo u funkciji ostvarenja pojedinačnih interesa članstva i dobrobiti društva kao celine Menadžment u funkciji donošenja makro-mikro odluka unutar moderne poljoprivrede Marketing koncepcija u modernoj poljoprivredi odlično očuvana retko u ponudi LETO.21/13
Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Besplatna dostava podrazumeva slanje preporucene tiskovine postom nakon sto uplatite knjigu na racun koji ce vam biti dostavljen . A 151, A 380
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
izdavac mladost 1975 brosirani povez ocuvana
Ljubiša R. Mitrović : SAVREMENO JUGOSLOVENSKO DRUŠTVO - Sociološki ogledi , Stručna knjiga 1987, str. 265. Sadržaj na slici. Očuvanost 4. Др Љубиша Р. Митровић (рођен 1943) социолог, професор емеритус Универзитета у Нишу. Био је шеф Катедре за општу социологију и руководилац последипломских студија на смеру Социологија друштвеног развоја на Филозофском факултету у Нишу. Декан Филозофског факултета и проректор Универзитета у Нишу. Руководилац макро пројекта Култура мира, идентитети, међуетнички односи у Србији и на Балкану у процесу евроинтеграције (2006-2010) и Традиција, модернизација и национални идентитет у Србији и на Балкану у процесу европских интеграција (179074), које реализује Центар за социолошка истраживања Филозофског факултета у Нишу а финансира Министарство за просвету и науку РС. Члан је Светске универзитетске академије („Платон“/Патра у Грчкој), Свесловенска академија науке и уметности (Москва) и Међународна академија духовних посвећеника Ф. М. Достојевски (Москва, Одељење у Новом Саду). Почасни је професор универзитета у Великом Трнову „СВ Кирил и Методи“ (у Бугарској), почани је професор универзитета Св. Климент Охридски – Битола (Македонија), и почасни доктор Honarary doctorate of letters Интернационални библиографски Центар – Кембриџ (Велика Британија). Директор је Центра за балканске студије у Нишу, и главни и одговорни уредник часописа „Балканске синтезе“. Објавио је преко 550 библиографских јединица из области социологије на српском, руском, немачком, француском, енглеском, македонском и бугарском језику. Посебно су запажене студије и монографије: Огњишта која гасну (1970), Самоуправљање и диктатура пролетаријата – увод у социологију самоуправљања (1980), Социологија и савременост (1984), Социјална динамика (1985), Социологија развоја (1992), Србија и социјалдемократски изазов (1994), Савремено друштво: Стратегије развоја и актери (1996), Социологија (1997), Друштвене промене и актери (1999), Нови светски поредак и Балкан (1999), Општа социологија: предмет, метод и теорије (1999), Балкан – граница и мост међу народима (2000), Глобализација и савремена левица (2000), La globalisation et les acteurs (2001), The Balkans – The Border as well as the Bridge Among the Cultures and Peoples (2001), Globalization and the Balkans (2002), Социологија и историја (2003), Савремени Балкан у кључу социологије друштвених промена (2003), Општа социологија (2003), Пут у зависно друштво (2004), Социологија туризма (2005), Ка култури мира на Балкану (2005), Балканска раскршћа и алтернативе (2006), Балкан у вртлогу транзиције (2006), Савремене структурне промене и култура мира (2007), Геокултура развоја, идентитети и култура мира (2008), Савремени Балкан у кључу геополитике (2008), Творци нових парадигми у социологији (2008), Homo turistucus i kultura mira (2009), Makers of new paradigms in sociology (2009), Транзиција у периферни капитализам (2009), Хомо религиосус и култура мира (2010) и Преходът към периферен капитализъм (2010), Геокултура развоја Балкана и савремена социологија (2011), Универзитет и друштвене промене (2012), У вртлогу транзиције (2012), Увод у студије глобализације (2013), Социолошки огледи (2013), Геополитичка транзиција Балкана (2014), Под лупом социолога (2015).
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Ova jednostavna i nadahnjujuća parabola slikovito prikazuje značaj preduzimanja malih koraka na putu ka velikom cilju. Od davnina pripovedana među pripadnicima naroda Kečuan iz Južne Amerike i Haida sa Severnog Pacifika, ova priča postala je talisman za ekologe i aktiviste čitavog sveta. Uz prelepe ilustracije Majkla Nikola Jagulanasa i s podrškom Vangari Matai, dobitnicom Nobelove nagrade, Let kolibrija nas sve podstiče na to da živimo u harmoniji s okruženjem i štitimo dragoceno i ipak sasvim ograničeno svetsko prirodno blago. Kolibri je simbol mudrosti i hrabrosti. U ovoj inspirativnoj priči, odlučni kolibri se bori sa razbuktalim požarom koji preti šumi, podstičući nas na razmišljanje o tome kako snaga nema uvek veze sa veličinom. Međutim, uvek ima veze sa istrajnošću i posvećenošću. Strašna vatra je gorela i besnela. Sve životinje su se bojale i pobegle su iz svojih domova. Slon i tigar, dabar i medved, svi su bežali, dok su ptice nad njima letele u panici. Okupili su se na ivici šume i gledali. Sve životinje su bile tu, sem jedne. Samo Dukdukdija, mali kolibri, nije hteo da napusti šumu. Dukdukdija je brzo odleteo do potoka. Kljunom je zahvatio jednu kap vode. Dukdukdija je doleteo nazad i prosuo vodu na vatru. Ponovo je odleteo do potoka, doneo još jednu kap i nastavio tako – tamo-amo, tamo-amo.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
„Iskra na književnoj večeri svog novog romana dobija zanimljivu informaciju od kustoskinje muzeja da u svojoj porodičnoj zaostavštini ima nešto što je od nacionalnog značaja i da to ne bi trebalo da se nalazi u privatnoj kolekciji. Tako započinje njeno skoro grozničavo istraživanje i traženje odgovora. Ona potiče iz poznate juvelirske porodice, a njen daleki predak je pronađen posle nesreće koja je zadesila porodicu. Kuća je spaljena od strane Turaka, a daleki srodnik je odveden u manastir, te ubrzo poslat u juvelirsku radionicu Barbare Frankopan. Barbara beše žena najpoznatijeg junaka posle Marka Kraljevića – Zmaj Ognjenog Vuka i prva vladarka s ovih prostora, koja je imala juvelirsku radionicu na svom dvoru. Minijature su saga o juvelirskoj porodici i njenim vezama sa dvorovima, manastirima i samostanima, o porodičnim tajnama, moći jednog prstena, zločinima i snazi žena. Roman, koji i sam postaje junak knjige, premostio je meridijane i doba da bi spojio nekoliko izuzetnih žena, od srednjovekovnih, preko onih iz XIX veka, do danas. Pred očima čitaoca smenjuju se nemiri, lirika i misaonost. Od prologa i podele uloga do božanstvene pesme na kraju, od zapleta do tužne katarze, ovaj roman je i drama. Prelazi u naraciji su zanimljivi, kao i oni u jeziku, od arhaičnog do savremenog.” Prof. dr Ivana B. Spasović, istoričarka
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
„Prvi utisci o Grčkoj“ su nastali tokom boravka Henrija Milera u Grčkoj 1939. godine. Reč je o dugačkom pismu, ili bolje rečeno spisu, koje je napisao i ostavio grčkom pesniku i potonjem nobelovcu Jorgosu Seferisu (1900–1971) a koji je njegova udovica Maro Seferijadis objavila nakon pesnikove smrti. To je ujedno i spis u kom je začet „Kolos iz Marusija“, putopisno delo koje će Miler napisati godinu dana kasnije, po povratku u Njujork. Spontani i meditativni u isti mah, bogati idejama i zapažanjima koja razgaljuju duh, „Prvi utisci o Grčkoj“ nisu izgubili književnu draž, a mnogi kritički uvidi o modernom životu i očekivanju od njega, i dalje su, nažalost, aktuelni. „Putovanje u Grčku krajem 1939, dok se Evropa pripremala za rat, savršeno je okončanje Henri Milerovog umetničkog i ljudskog sazrevanja od njegovog dolaska u Pariz, devet godina ranije. Sad se oko njega sve razdesilo. Svi iz njegovog kruga u Parizu bili su u pokretu i Miler je popakovao ono malo svojih stvari, a nekoliko rukopisa ostavio kod svog izdavača u Parizu. Putovanje u Grčku bilo je jedno od onih bezmalo božanskih uplitanja kakvih je u njegovom životu bilo i suviše malo. […] On je to doživeo kao putovanje u neki tajanstveni preindustrijski svet relativno nezahvaćen razaranjima što ih izazivaju kapitalizam i industrijalizacija, svet u kom ga očekuju ogromna iskustva. Tako je, naime, predstavio svoje kretanje kad je u januaru 1940. počeo da gradi mit o sopstvenom duhovnom buđenju kao delu kakve sveobuhvatne, bezmalo kosmičke drame. To se putovanje može opisati kao kretanje kroz tri nivoa. Najudaljeniji sloj sastoji se od zapadne Evrope koja je pred ratom, i u kojoj Francusku sad neposredno ugrožava nacistička Nemačka, a cela se Evropa suočava s totalnim sukobom. To je ona eshatološka noćna mora koju je oduvek predviđao. U pozadini leže SAD koje je već napustio a koje su, kao i Evropa, pred krizom. Materijalistički i racionalni poredak na ivici je sloma kroz čitav taj, najudaljeniji sloj, i snage smrti su nadvladale. Naredni nivo putovanja jeste Grčka u konkretnom obliku. Stvarna Grčka nije dokraja idilična; na nekoliko mesta gradovi su grozni, a ljudi glupavi (po pravilu oni koje je iskvario boravak u SAD), dok grčka priroda ume da bude surova, pa i ubitačna. Najvažnije je, međutim, to što Miler u Grčkoj nalazi i jednu srećno zaostalu zemlju, stanovništvo koje je sačuvalo nepomućenu životnu radost i jednostavne stvari, ljude s kojima može odmah da saobraća, a tu upoznaje prirodu i mnogobrojna sveta mesta koja u srećnim trenucima mogu odvesti ključnim vizionarskim iskustvima. Ovo vodi trećem i presudnom nivou: „mitskoj“ Grčkoj, s njenim antičkim svetim lokalitetima, nivou koji će biti osnova za vrhunac njegovog kosmološkog putovanja. Taj mitski sloj nastanjen je mnogobrojnim, posebno pronicljivim ljudima koji će mu biti vodiči kako u spoljnim, tako i u unutrašnjim putovanjima.“ „Putovanje u Grčku“, Fin Jensen SADRŽAJ: Prvi utisci o Grčkoj Henri Miler Putovanje u Grčku Fin Jensen Filhelenstvo i Henri Milerov Kolos iz Marusija Pol Rozenfeld Fotografije iz Grčke 30-ih godina