Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
76-100 od 43923 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Moj Mikro (18) broj 6 iz 1986.godine - jun 1986 - 1986/6 (3) Izdavač: ČGP Delo, OOUR Revije, Ljubljana - Moj mikro (mikroračunalo) je slovenački časopis za informatiku koji je prvi put objavila slovenačka kompanija ČGP Delo. Prvi broj na slovenačkom jeziku izašao je u junu 1984., dok je prvo izdanje na srpskohrvatskom (latinica) izašlo u januaru 1985. Ukupno je izašlo 82 broja (od toga je 6 dvobroja, znači fizički je izašlo 76 zasebnih časopisa) dimenzije: 22cm x 30cm broj strana: 68 težina 140 grama Očuvanost: 4 požuteo Tekstovi: AMIGA, prijateljica na probu ; Micros `86 ; AMIGA preko plastike i silicijuma do stereo zvuka ; Povezujemo spektrum i VC 1541 (2) ; Disk jedinica VC 1571 ; Računari ATARI ; Numeričko diferenciranje ; DB Masrer One - Stoneware ; Paskal CCD ; IGRE : Movie (spektrum 48K, amstrad) ; Tomahawk (spektrum) ; Enigma Force ; Impossible mission (spektrum, C64, amstrad) ; Back to the Future (C64 , spektrum)
Interesantna haljina,tunika, može se nositi sa i bez maice. Ima ukrasne drvene alke. Boja je u osnovi plava sa svetlijim cvetićima. Napred ima dva veća džepa, sa ukrasnim trakicama. Preko grudi je nacigovana. Širina pazuh-pazuh 53cm Struk poluobim 63cm Ukupna dužina 75cm
SRBI I MAĐARI-Jovan M.Pejin СРБИ И МАЂАРИ ЈОВАН М. ПЕЈИН КОМУНА К и к и н д а 1 9 9 6 а) Срби - Мађари б) Мађари - Југославија ц) Други светски рат 1939-1945 - Мађари - Југославија ....................................................... Брош Ћирилица 154 страница 1k
Autor: Teri Deri Format: 21 cm Broj strana: 180 Povez: Tvrd Knjiga `XX vek` vas vodi od dana vladavine kraljice Viktorije, sve do nostalgičnih devedesetih, sa svim začuđujućim promenama, neverovatnim pronalascima i onim što se dogodilo u međuvremenu... Želite li da znate: -Ko je šokirao svet pokazujući gaće? -Kako su dva majmuna i pas postali astronauti? -Zašto je otmeni londonski restoran servirao dinstanu mačku? Od sifražetkinja do Bila i Bena, od Čarlija Čaplina do Margaret Tačer, ovo je užasna istorija kakvu dosad niste videli - zato jer ste i vi deo nje! Istorija nikad nije bila toliko užasna! 27
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
sve sa slike kablovi novi daljinski ispravni
СРПСКО-ГРЧКИ ДИПЛОМАТСКИ И САВЕЗНИЧКИ ОДНОСИ (1912–1918) А. Пећинар Броширано, ф. 15×23, 310 стр. Књига нуди могућност детаљнијег сагледавања грчке стварности у периоду од 1912. до 1918. године, стварности подељеног друштва, његове актере и судбинске дилеме. Грчки извори говоре за себе и дају нови угао гледања на српско-грчке односе. Књига српској јавности представља и грчку историографију, како ону између два светска рата, тако и данашњу. На појединим местима осећају се разлике у односу на наратив који је просечном српском читаоцу близак и познат. Управо због те чињенице, ова књига је својеврсно отварање прозора ка грчком углу гледања на односе са Србијом, што јој обезбеђује адекватно место у српској историографији. 1k
Izdaje Dan Graf Beograd Prvih hiljadu dana Knjiga Grujice Spasovića, prvog glavnog i odgovornog urednika,o prvih hiljadu dana lista Danas. Kako smo preživeli „olovnegodine“ Miloševićevog režima... Kako smo budili one „koji seprave da spavaju“... Šta je za Danas o situaciji na Kosovugovorio Zoran Đinđić... Zašto je Danas „emigrirao“ iz Beograda - najpreu Podgoricu, zatim u Novi Sad... Kako je Danas, po Zakonu ojavnom informisanju, „osuđen“ na 140 godina zatvora... Stanje knjige kao na slikama Tvrd povez 342.strane
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Nov kabl sa činč konektorima dužine 150cm (1,5 metra) Za povezivanje sa: pojačalo, risiver, cd player, dek, gramofon...
Санстефански мир дуго је био табу тема за србске и руске историке. У рукама сада држимо књигу која је настала, највероватније као смишљена акција србске дипломатије поводом истог и изражава србско незадовољство понашањем старијег или бар многољуднијег брата, Русије. Рукописи су објављени 1880 године у француској штампи на француском језику и непотписани. Смело бих могао да закључим да их није писао појединац који је имао иза свога имена значајан ауторитет, јер би свакако исте реченице потписао и тиме дао још већу снагу ономе што је написао. Али, ако је дипломатска акција србске дипломатије онјда је јасно да такави натписи не могу бити потписани, али, зна се, наравно, и ко их је написао и коме су написани. Дакле, пред нама је један од ретких радова на тему у вези које постоји громогласна историографска тишина, и савремени читалац ће тек по њеном читању почети да схвата ту захтевну и мучну симултанку коју је Србија морала да игра у ситуацији када је напуштена од свих, а пре свега од свог моћног и најприроднијег заштитника, Русије. Русија је тада ковала планове да преко Бугарске и њеног егзархата и преко србских лешева дође до Солуна. Исти циљ, истим средствима и преко истих, србских жртава имала је и Аустроугарска. У том моћном жрвњу између две суперсиле нејака али упорна и одлучна Србија пружала је херојски отпор. Због свега тога Обреновићи су морали да падну...
Godina X Br 1 i 2 2005 / nova serija ARS – Časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja Prvi broj časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja Ars, publikovan je 1986. godine, u izdanju Književne opštine Cetinje. Članovi prve redakcije časopisa su bili Mladen Lompar (glavni urednik), Krsto Mijanović, Slavko Perović, Milorad Popović i Borislav Cimeša. Svojom koncepcijom, dizajnom (autor Bogdan Kršić), krugom saradnika Ars je od samog početka, u inače sumornom provincijskom kulturnom miljeu Crne Gore, najavljivao jedan novi, moderniji senzibilitet i veću otvorenost u odnosima između alternativnih i disidentskih kulturnih i političkih koncepata. Ars je ubrzo postao jedini časopis iz Crne Gore koji je i u najširem kontekstu ondašnje Jugoslavije imao stanoviti renome ozbiljne književne publikacije. Uz to, krug oko ovog časopisa je anticipirao mnoga društvena i politička pitanja koja će početkom devedesetih eskalirati u najgore oblike kleronacionalizma i balkanskog kriptofašizma. Zbog svojih neortodoksnih stavova Ars, i njegov izdavač Književna opština Cetinja, našli su se na udaru ondašnje komunističke oligarhije, pa je izlaženje časopisa prisilno obustavljeno prema direktivi Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore. Časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja ARS. Ars je ponovno počeo izlaziti 1999. godine, kada je za predsjednika Crnogorskog društva nezavisnih književnika izabran Milorad Popović. U novoj redakciji Ars-a, iz starog uređivačkog tima su ostali Mladen Lompar i Milorad Popović, kao i njihovi saradnici iz osamdesetih godina, Ljubomir Đurković i Božo Koprivica, ali glavni agens nove serije čine mladi pisci koji su se na književnoj sceni pojavili tokom devedesetih godina proteklog stoljeća: Pavle Goranović, Balša Brković, Aleksandar Bečanović, Andrej Nikolaidis. Upravo je s njima nova serija Ars-a, proširila prvobitni tematski i žanrovski krug. Tako je u novoj seriji pored domaće i inostrane književnosti, likovne umjetnosti, teatra i društvenih pitanja, u značajnoj mjeri zastupljena rok kultura i filmsko stvaralaštvo. No, kako je Ars prevashodno književni časopis, njegov glavni koncepcijski zadatak je da pored kritičke prezentacije savremene crnogorske književnosti i prevođenja inostrane literature uspostavi ponovnu saradnju pisaca, publikacija i izdavača EX JU književnosti. Tako su u posljednjih par godina u Ars-u objavljeni temati iz savremene slovenačke, hrvatske, bosanske i makedonske književnosti, a broj 5/6 01 su uredili članovi EX JU PEN centra iz Amsterdama. Kako izdavač Ars-a, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, časopisu nije moglo obezbijediti ni minimalne tehničke uslove za pripremu, rad i distribuciju, 2001. godine, Otvoreni kulturni forum sa Cetinja je postao suizdavač časopisa, pa u potonje vrijeme veći dio tehničkih i materijalnih sredstava obezbjeđuje ova nevladina kulturna organizacija. Stanje kao na slikama Mek povez 349.strana Neke stranice su podvlačene